Atos 5
God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI
1 Ata embo da (1) dao Ananias, edo ainda aro Sapphira de, awamaneda butu awa embode piedo ganu buritera.
1 Orot wabin Ananias aawan Sapphira hairi auman hai sawar turin hiya’aitit sabuw hitubun.
2 Ango edo ganu budo katambedo kupo nei awa jijieite edo kupo nei awa ainda aro daedo goteiri kundo gundo Yesu da piari aimbari emboboda taida pipisisina.
2 Naatu kabay turin i botan, aawan i so’ob, naatu i ana baibasit auman iwa’an, turinawat bai in tur abarayah nahimaim ihouw ra’iy.
3 Ata Peter mi sisina, “Ananias, nongaintedo Satan mi ito doda torido gisijiri Asisi Kotopu de ge pitawa tedo butuda ganu kupo nei awa imo embo jiesi?
3 Peter Ananias isan eo, “Aisim Satan not kakafin dogor wanawanan yaru’uy Anun Kakafiyin matanamaim ifuwen, a me hitutubun kabay turin o isa ibotan?
4 Butu piae gisida, butu awawa ito topobé rita? Gebé, butu awawa ito topobé. Edo ainda amboda awa embode piedo ganu awa beta, ganu ikaito awawa sima ae etesita? Gebé, ganu ikaito sima ae eteta. Ro awa embo ito doda kotembari beyae eiwa sirigetesi? Inemi embo enemboda yai akuta ge pitawa tae, atako God da yai daedo teteta.”
4 Inaso’ob iti me i o nowa, baise o a baibasitamaim sabuw hitubun, naatu sabuw hitutubun ufunamaim iti kabay i o nowa. Aisim iti na’atube isinaf? O men orot ifuw, baise God ifuw.”
5 — ausente —
5 Ananias tur iti nonowar ana maramaim an uy re morob, sabuw etei’imak tur iti hinonowar hai hibir ra’at.
6 — ausente —
6 Oro’orot boubuh hina hirun biyan hibai hisum hibai hin rahemaim hiyai.
7 Ainda amboda, ora tamonde (3) itae esiri embo ainda aro totorisina. Edo iwata ro idegesiri, awa gae.
7 Three hours na’atube sasawar ufunamaim aawan babin na tit, i men so’ob Ananias isan abisa mamatar.
8 Edo Peter mi ainde tedogosisina, “Teyo gane! Inemane itomane butu embode piedo ganu mina tega engo bevita?”
8 Peter babin ibatiy, “Ku’o gewas anowar, aaw airi a me hitutubun baiyanaban ana fofonin iti kwabai?” Babin iya’afut eo, “Me hitutubun ana baiyan etei i nati.”
9 Peter mi eutu ainde sisina, “Ro awa embo imomane kotembari dá angomi Badari da Asisi bavedogain ge katetevi? Giyo! Embobo ito iu awa matu goietera ami gupera. Awamaneda tai yavi manguro beda goteta, edo awamane imo daedo kundo idegedo mambara.”
9 Peter babin isan eo, “Aisim aaw airi kwaibasit, Regah Anunin kwarutubun? Oro’orot iyab o aaw hibai hin hiya’iy i nati etawanamaim tebatabat o hina’abar kwananamih.”
10 Edo burigibé eutu awa butuda durudo ainda taida besisina. Ango esiri singabanga torido gundo eutu betari awa gositera. Ango edo awamanemi eutu awa kundo idegedo maundo goitera, ainda iuda demonda.
10 Mar ta’imon babin Peter anamaim ra’iy rab morob, oro’orot boubuh hina hirur babin morob inu’in hi’itin hi’abar hin aawan sisibinamaim hiyai.
11 Awatedo, Yesu gebé ari embomainda doregari berarimi adu bajinabé esitera, edo embomai ainkain berarimi bino awa goteite daedo.
11 Sawar iti mamatar ekaleisia sabuw naatu sabuw afa auman iti tur hinonowar hi’oror sa’irih naatu hai hibir ra’at.
12 Edo Yesu da piari aimbari embobomi kariwa ae wasiri babain de jiwae embomainda yai edo esitera. Daedo, gebé ari embomai berari kotembari da (1)mi Solomon da Boriri da dada edo esitera.
12 Tur Abarayah ina’inan naatu baifofofor moumurih maiyow sabuw wanawanahimaim hisisinaf. Naatu baitumatumayah hai rou’ay mar etei i Solomon ana sebosebomaim hiruru’ay.
13 Awarata, gebé ae ari embomaimi gebé ari embomainda doregari gido dobibi eite awamanede umojiae, ata awamane tou bajinabé edo esitera.
13 Orot babin ufunane men karam boro hitakofanih, basit baitumatumayah hai gewasih isan sabuw wabih hibobora’ara’ah.
14 Ata embo de eutu de neneimi Badari gebé eite awamaneda yai jiwaebé gundo dada edo esitera.
14 Naatu orot babin iyab Regah hibitumatum hina hirun kou’ay yayababar yen ra’at.
15 Ango edo embomaimi awamaneda karu egeregari kundo gundo begata beda besida edo kakateda pisido esitera awa, Peter pepeta eiari tepoko ainda dugami awamane nenei tujiarate.
15 Rou’obow nati’imaim sabuw sawusawuwih hi’abaren hitit ef gagamih yah emo’em afe’eh naatu ir yah hi’i’inuwih, saise Peter tanan ana youn afa tafahimaim tarabon isan.
16 Dá ango embo jisijisi nasi demodamodami Jerusalem da dada eite awamaneda karu embo de embo asisi bebegaeda bundari de kundo gumboro berari kaviyegedo esitera.
16 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu bar merar afa Jerusalem sisibinamaim hima’am hai sabuw sawusawuwih naatu afa afiy kakafih hitoun buriburih hima’am hibuwih hinan etei’imak hiyayawasih.
17 Edo pirisida gisijiari bajina erido ainda buro otatawo Sadusi mane daedo jitedo sinigambari bajinabé esitera.
17 Firis Gagamin ana ofonah etei naatu Sadducee hai kou’ay bairi hibusuruf tur abarayah isah yah so’ar hibobowen, naatu sinafumaim hiyai.
18 Ango edo awamanemi Yesu da piari aimbari embobo jido nasida bundari oroda kundo maundo pipisitera
18 Tur Abarayah hibow hifatumih naatu hibuwih hin dibur bar gagaminamaim hiyariyih.
19 Ata muyae ainde, Badari da anelami bundari oroda manguro pipiregedo awamane kundo arapada idegedo awamanede ge sisina,
19 Baise gugumin wanawanan Regah ana tounamatar na etawan etei botawiyen tur abarayah iunawiyih hitit, iuwih eo, Tounamatar tur abarayah dibur barane botaitih|alt="angel frees the apostles from the prison" src="cn01911b.tif" size="col" loc="Act 5.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.19-20"
20 “Mambuwo! Judah embomainda oro kotopu bajinada do arapada maundo petedo embomainde nongo nongo edo God mi awamaneda yai wasiri natopo itari piari borote ge berari eiwa tawo gore!”
20 “Kwanan Tafaror Bar gagamin wanawanan kwanabat iti yawas boubun ana tur tutufin sabuw etei hai tur kwana’owen.”
21 Ango tesiri ingido, sipobéde, awamane oro kotopu bajinada torido embomainde atopatari tuturo esitera.
21 Mar sibisib auman tur abarayah Tafaror Bar wanawanan was efanamaim hibusuruf sabuw hi’obaibiyih.
22 Ata iji angode sima ari embobo bundari oroda maundo awamane tambae esitera. Ango edo overegedo gundo tetero gositera.
22 Baise hina dibur baremaim hititit hibouyuwih naatu ma’utenayah hai ukwarih himatabir maiye hina hai tur hio’wen hio,
23 “Imondemane gebé tera! Nanekare bundari oro awa bé engiregedogogo bé ari tambera. Edo bundari oro sima ari embobo awa manguro beraribéda petari itero gera. Ata nakare manguro pirigetera, edo embo doda da ji tambae!”
23 “Aki an dibur bar atitit etawan etei i tufatufbonen naatu etawan ma’utenayah auman hibatabat ai’itih, baise etawan abobotawiyen i men yait ta nati bar wanawananamaim atita’urimih.”
24 Ango edo iji angode ge eiwa ingido, pirisida gisijiari bajina ae oro kotopuda gisijiari bajina de pirisi babain de awamanemi anana eite kotembesitera, “Einda amboda ro gumaini?”
24 Firis ukwarih naatu Tafaror Bar kaifenayan hai ukwarin iti tur hinonowar etei hai kasiy ra’at hio, “Iti orot isah abisa matar?”
25 Edo embo neimi gundo awamanede sisina, “Giwo! Embobo avekave inemane bundari oroda pipitawa, awamane oro kotopu bajinada doda petetera, edo embomai atopapotera.”
25 Rubira’e orot ta na run eo, “Kwananowar oro’orot kwabow dibur kwaya’aya i Tafaror Bar wanawanan sabuw tibi’obaibiyih.”
26 Ainda amboda, oro kotopuda gisijiari ae sima ari embobo de adu esitera, embomai demonda ami ganumami augedo deorekae. Awatedo, awamane aundo piari aimbari embobo kundo guputera, ikanade ikanade ae.
26 Naatu kaifenayan ukwarin ana orot afa bairi hin tur abarayah hibuwih bairi himatabir maiye, men hifair o hikwararihimih, anayabin sabuw agimamaim borabirabih hirouw hibir.
27 Edo kundo gundo Sanhedrin da doda pietero pepositera. Etero gido pirisida gisijiari bajinami awamanede ge eiwa sisina.
27 Tur Abarayah hibuwih hina hirun Kaniser (Sanhedrin) nahimaim hibat naatu Firis Gagamin ibatiyih eo,
28 “Nanekare imondemane aodari okain pipitara awa, embo einda daoda atopatainyae!” ami sisina. “Awarata, inemane atopatari emimi embomai atopatewo Jerusalem da umbugo berarida arapu esira, edo embo einda betarida ororo ami nakare bekumba ain ewa!”
28 “Aki tur fokarin maiyow ao fafari iti orot wabinamaim sabuw men kwani’obaiyih, naatu baise kwa abai’obaiyen i tit Jerusalem wanawanan sabuw etei tenonowar, naatu kwakok iti orot momorob ana ubar aki bain isan kwayayamatat.”
29 Ango edo Peter ae Yesu da piari aimbari embo nenei demi awamanede mina sitera, “Nakare God da aodari kera ara. Edo embomi ge evekara taro gido nakare awamane kera ainyae.
29 Peter naatu tur abarayah afa bairi hiyafutih hio, “Aki i God fanan anab men orot fanahimih.
30 Mamono kaenatoda God mi Yesu, inemane detewo oregada besitara awa, jiri erorara.
30 It ata a’agir hai God Jesu kwa onaf tafanamaim kwa’onaf kwa’asabun momorob i morobone God bora’ah maiye,
31 Aindabé, embo ami Israel embomainda do ainda yai jiari wareregara, edo awamaneda jimbo bebegae dowaro ainda kotembedo dowari awamaneda yai piarate, awatedo, God mi imo awa jiri ikanebé visido ainda ipabeda anumbada anumbatara, Daotari da Mai edo Toregari Embo arate.
31 God bora’ah yen uman ana asukwafune ima’an, bonawiyenayan naatu baiyawasayan matar, saise Israel sabuw hai ef nabotawiy dogor baikitabiren naatu notawiyen hinab.
32 Edo nanekare iwata eiwa Yesu da yai edo idegatara awa embomainde karigedo era, edo God da Asisi Kotopu daedo ami ge eiwa gebé embomainde karigedo eira. God mi ainda Asisi awa, embomai imo kera edo era, awamaneda yai pipitara.”
32 Aki i iti sawar hai sifrubonayah, naatu sabuw iyab hibifanabow isan God Anun Kakafiyin bitih auman siftirurubon.”
33 Iji angode Sanhedrin mi ge eiwa ingido sinigambari beyaebé esitera, edo awamane daro betorote jipapa esitera.
33 Kaniser sabuw iti tur hinonowar ana veya, gagamat yen bufutih hikokok kwanekwan i boro tur abarayah hita’asbunih.
34 Ata doregari ainda doda, embo da (1), ainda dao Gamaliel, ami erido peposisina. Embo awa Parasi maneda embo da (1) edo Aodarida atopatari. Imo awa embomai berarimi tou eora. Edo ami ge okain tedo Yesu da piari aimbari embobo awa piaro idegedo aundo arapada sima saka orote sisina.
34 Baise Pharisee orot wabin Gamaliel, ofafar bai’obaiyenayan, sabuw etei iti orot hikakakafiy, kou’ay wanawanan misir iuwih tur abarayah hibuwih hitit ufunamaim mar kafai hibat.
35 Ango edo katari emboboda yai ge sisina: “Israel embomai, gidogogo ewo, inemane embobo einde ro ain kotembetewa awa.
35 Naatu imaibo Kaniser iuwih eo, “Taituwau Israel, abisa iti orot isah kwayayakitifuw mata toniwa’an gewas kwananotabo kwanasinaf.
36 Aindabé, duberi indewae gisida, embo da (1), ainda dao Theudas, erido sisina, ‘Na awa embo dariga!’ edo embobo ajijigari 400 ango embo ainde dada esitera. Ata embo awa detero besisina, edo embobo ainkain imo kera eiretera, awa bodembetero bé itae esisina.
36 Kwananot iti boro’omo Theudas tit orot gagamin ta rouw eorereb naatu oro’orot etei 400 na’atube hikofan, Baise hi’a’asabun ana veya ana bai’ufununayah etei hitaragiy nanabin hin, naatu ana kou’ay re rumoromorob sawar.
37 Ainda amboda, Rome da dao ajijigari iji ainde, Judas yai Galili embo erido embomai jiwae gisijido kundo maunsisina. Ata embo awa daedo detero betesiri ainda kera ari embomai evekara esitera.
37 Nati ufunamaim Judas Galilee orot sabuw hibiyab ana veya tit, sabuw bow kou’ay busuruf, baise i auman hi’asabun naatu ana bai’ufununayah hitaragiy nanabin hin.
38 Awatedo, nanemi imondemane tena, embobo eiwamaneda yai iove edo dowo aimbore! Aindabé, edo kotembari ko wasiri eiwa awa embo enemboda yai edo gupeira gido, awa wotedo itae aina.
38 Isan imih abisa iti boun emamatar isan au’uwi, iti orot kwaihamiyih, naatu kwa’uwih ten, anayabin orot ana notane hinayakitifuw hinasisinaf na’at boro nasawar.
39 Ata wasiri eiwa God da yai edo gupeira gido, inemane engiregari tao ae. Edo engiregain jipapa ewa, awa giwo! Imomane sinigambarimi God da yai duduno ae etewa, awa gawate.”
39 Baise Godane nanan na’at, kwa men karam boro kwana’otanih, kwa boro taiyuw God bairi kwanabiyow kwana’itin.”
40 Edo ainda ge ingido awara esitera. Edo Yesu da piari aimbari embobo tetero torero vededo ge okain awamanede sitera, “Yesu da daoda ge nei tekago tainyae!” Ango tedo awamane dotero maunsitera.
40 Tur Abarayah hi’afih hirun naatu hirouw. Imaibo tur fokarin maiyow hi’uwih naatu hiofafarih Jesu wabin men hinao rerereb, naatu hi’uwih hai au ubar hin.
41 Aindabé, Yesu awa embo vedari edo mengari buritera, awamane gebé ero God mi ainda tou ari awamaneda yai pipisisina. Awatedo, awamane yawa eite Sanhedrin da yai dodo maunsitera.
41 Tur Abarayah Kaniser hihamiyih hitit naatu ereyasisir auman hin, anayabin Jesu wabinamaim hibi’akir i igewasin kwanekwan.
42 Edo deguta da (1) dowae, awamanemi Judah embomainda oro kotopu bajinada edo mando da da, ainda bino dave atopasido karigedo esitera, “Yesu awa Keriso.”
42 Mar etei Tafaror Baremaim naatu hai baremaim sabuw hibi’obaiyih naatu tur gewasin Jesu Keriso isan sabuw hai tur hi’o’owen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.