Atos 28
God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI
1 Ango edo awamane nei ro tambae davedo aundo yai ainda butu taputera. Edo gategada dao awa Malta gositera.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Iji dá ainde, wa wowoteiri dademo eiri, nasi tutu embomai gatega ainda ami kondade bajinabé edo ni edo nakare berari dave edo buritera.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Edo Paul mi ni papatu mumuya ari awa doregedo sinda edo niyaoda piesiri jitoma da (1) awa niyaomi vevera esiri idegedo Paul da ipada gamundo takimbesisina.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Ango edo nasi tutu embomaimi jimbago awa ainda ipada okore okore eiri gido ge mina tara esitera, “Embo eiwa embo dari betari embo ta. Embo ainda betari ewada bae esira, awarata, ainda jimbo beyaeda tau boroko bureira.”
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Ata Paul jimbago awa jipesiri ainda ipada awa teugedo niyaoda wowosisina, edo embo awa beyae nei ro ae.|alt="Snake bite" src="CN02052B.TIF" size="col" ref="Iwata Ari 28:5"
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Edo awamane engo kotembesitera awa, embo ainda ipa awa siraina ko borae durudo betaina. Ata iji ribori sima eite gositera awa, iwata bebegae ainda yai idegae. Awatedo, awamane kotembari kundo wareregedo sitera, “Embo awa god nei!”
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Edo yai demo niyao esitera ainda butu awa embo Publius da. Embo awa gisijiari bajina, edo gatega ainda isima edo esisina. Edo embo ami nakare dave burisina ainda mandoda, edo deguta tamonde (3) wasiri davegavemi nakare sima esisina.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Ango edo Publius da mamo awa besida durari karu tamo vevera de degutari de eite isima esisina. Edo Paul ainda yai maundo benunu tedo ipa tamonda pisido gao esiri kaviyegesisina.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Edo buro eiwa esisina ainda amboda, embomai karu neindekainde ari gatega ainda, awamane Paul da yai daedo gumbero gao esiri kaviyegesitera.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Edo daedo embomai yai ainda ami nakare tou eite kando jiwae pipisitera. Edo iji ainde nakare yai awa dodo un ma bajinade mamain ero roviravi nakare jipapa esitera awa pietero buritera.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Ainda amboda nakare kariga tamonde (3) Malta gategada itero jiriri ma bajina nei taputera. Edo ma awa Alexanderia nasida edo gumbari. Edo ainda kopuruda nanonameji jinjiga bari da kariwa kewari isinesina. Iji angode bisibubura yoa gumbiri ma awa Malta gategada denembedo isima esisina. Edo nakare ma awa visido Malta dodo gaigedo maunsitera.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Edo nakare maundo Serakiusi nasida denembedo deguta tamonde (3) ainda sima esitera.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Edo ainda edo nakare gaigedo jirurugedo gundo Regium nasida denembesitera. Edo nakare yai ainda muyae da (1) autera. Edo sipo nei bisi tuturo edo tupusina. Edo bisi yai south kena edo gupusina. Edo tumbiri nakare made gaigedo idegedo deguta tote (2) maundo Puteoli nasida guputera.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Ango edo yai ainda nanonameji nenei taputera. Edo awamanemi nakare daedo deguta 7 itorote sitera. Awatedo, awamanede sima edo dodo Rome kena pepeta edo maunsitera.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Edo nanonameji nenei Rome nasida isima edo esitera, awamanemi nakare gupera ainda bino ingido idegedo guputera. Awamane nenei gundo Apiusi Begata Oriari Yai nasida nakare taputera, edo nenei Dederi Oro Tamonde (3) nasida nakare taputera. Edo iji ainde Paul awamane gido, God ategedo do goroba ari burisina.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Ango edo nakare gundo Rome edo itoroda gisijiarimi bundari embobo awa gisijiari bajina neinda ipada pipisisina; ata Paul awara ari burisina awa, imo akuta oro yai eveda itoro embo da (1)mi sima eiari itarate sitera.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Deguta tamonde (3) itae esiri, ainda amboda, Paul mi Judah embomainda embo babain dao tesiri gundo dada esitera. Ango etero ami awamaneda yai ge sisina, “Nanonameji, na embomai kaenatoda yai buriya da ro ae ango, ko ewowo gawowo kaenatoda atopatari da ro dae erigae. Ata iji ainde Jerusalem iteno awamanemi na jido kundo bundari embo ango Rome gisijijiegarida ipada pipisitera.
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Edo Rome da gisijijiegarimi nato yai tedogari jiwae pipisitera, ata awamanemi bekumbada moka da ji tambae edo gido na betarida piae doturitera. Ango edo, awamanemi na udegari jipapa esitera.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Ata Judah embomai yai ainda ango jipapa ae. Awatedo, na begata nei tambae edo gido Caesar ami nato katari barate tedogositena. Na ango esitena, awarata, na bekumba ari ge kaenato embomainda yai Caesar da dombuda tainyae.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Awatedo, nane ro awa embo na bundari embo iteni awa, imomane gumbawo ge tain dao siutana. Aindabé, nato gebé ari awa God da Avigari Embo da yai (embo awa God mi iji matu tarigari sisina awa kaenato Israel embomainda yai piari gumaina), awatedo, na engo itena.”
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Edo awamanemi mina Paul de sitera, “Nakare ove ito daoda Judea edo kundo gumbari awa da ji bae. Edo daedo kaenato Judah embomai Judea edo pepeta einda gundo eutara, awamanemi bino karigari ko ge beyae nei ro ito daoda awa namondekare tae.
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Nakare gotera awa, embomai yai berarida ami embo jisi da einde sinigambari ge tedo era, ata nakare ito kotembari ainda yai bé rori awa ingain jipapa era.”
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Ango tedo awamane doregari deguta da (1) avigesitera. Edo deguta ainde Judah embomai jiwae gundo Paul da oroda doregesitera. Edo inemi awamanede, sipode tuturo edo aundo muyaende, God da gisijiarida ge udugedo karigesisina. Edo imo Moses da Aodarida edo Peroveta maneda Ove Gaiarida ge isira awa jigamo edo awamaneda do wareregedo Yesu gebé orote tedo sisina.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Edo embo nenei ge ro Paul mi tesiri ingido do wareregedo Yesu gebé esitera. Ata embo nenei gebé ae esitera.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Ainda amboda, awamanemi akuta ge baieite dodo aimain etero gido Paul mi ge dá engo awamaneda yai sisina, “Asisi Kotopu kaenato ewowo gawowoda yai gebé ge sisina. Ami peroveta Isaiah da yai ge eiwa tesiri gagurisina. Edo ge ro ami sisina awa imomane embo daedo:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 ‘Aundo embomai eiwamanede teyo gore,
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Aindabé embomai einda do awa okain esitera,
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 “Imomane dá ango God da ge awa ingain jipapa ae. Awatedo, imomane gawate tena awa, God mi ainda tonembari bino awa Judah embomai aeda yai piesiri maunsisina. Edo awamanemi ainda ge awa ingara!”
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Edo iji ainde Paul mi ge eiwa tesiri, Judah embomai idegedo awamane akuta ge jiwae baieite maunsitera.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Edo Paul duberi tote (2) bé awa ainda oro ganumi orieite yai ainda isima edo esisina. Edo embomai berari embo awa etega ain gumboro ategabutega edo dave budo awamanede ge jirido esisina.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Edo adu itae, edo embo da aimi engiregae, embo ami God da gisijiarida ge awa karigedo esisina. Edo ine Badari Yesu Keriso da yaida ge budo awamanede atopasido esisina.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.