Atos 19
God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI
1 Ango edo Apollos Korinth nasida isiri, Paul awa begata yai ikaneda budo temundo maundo Epesisi nasida idegesisina. Edo nasi ainda ambodani nenei tamundo
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 awamanede tedogosisina, “Imomane Asisi Kotopu buritevita iji dá imomane gebé esitewa angode?”
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 Ango tetero gido Paul mi tedogosisina, “Ango tewa amo, bapataito ari imomane bé ro buritevi?”
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 Edo Paul mi awamanede sisina, “John mi embomai avekave jimboda dodo God da yai wareregoro bapataito edo esisina. Edo daedo embomainde site, embo ami ainda amboda gumaina ainda yai gebé orote sisina. Awawa God da Avigari Embo, Yesu.”
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Edo ge eiwa ingido awamane bapataito ari buritera, Badari Yesu da daoda.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 Ango edo Paul ainda ipa awamaneda tamonda piesiri Asisi Kotopu awamaneda yai wotesiri ge teka yai neneinda ami tedo God da ge karigedo esitera.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 Edo embobo awa berari 12 ango.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Edo Paul Judah embomainda benunu oroda torido do jinenegedo God da ge kariga tamonde (3) awamanede karigedo esisina. Ango edo imo awamanede ge mina tara eite kondade ari ge tedo esisina, ami tari nongo nongo edo God mi awamaneda wasiri gisijiain jipapa edo eira.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Ata embo nenei awa bé do okain eite gebé ari jipapa ae esitera. Edo awamanemi doregari bajinada dombuda ge bebegae Badari da Begata da tedo site ango etero gido Paul awamane dodo ambodani budo embo dao Tyrannus da giu oroda maunsisina. Edo deguta berari Paul mi awamanede God da ge mina tara edo esisina.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Edo buro ango awa eite aundo duberi tote (2) itae esisina. Awatedo, embomai berari yai Asia ainda isima edo esitera, Judah embomai ae Guriki embomai de daedo, Badari Yesu da ge ingitera.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 God mi Paul da yai goroba pipiteiuri buro babain deposibé edo esisina.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Awatedo, embomaimi Paul da dombu gaigari gongo gisi ae opopoda ombari de jigamo euri awa kundo maundo karu embomainda yai pioro karu itae euri asisi bebegae awamane dodo idegedo esitera.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 Edo Judah embo nenei awa asisi bebegae ondari embobo. Edo awamane pepeta eite maundo yai neneinda etega edo esitera. Ango edo awamanemi Badari Yesu da daoda asisi bebegae embomainda doda awa onain jipapa eite tedo esitera, “Yesu awa Paul mi karigedo eira, ainda daoda idegedo dodo mambuwo!”
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Edo Judah embomainda pirisi bajina isinesina, dao Sceva. Ainda mamai 7 ami buro engo awa daedo edo esitera.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ango edo iji da (1) de asisi beyaemi awamaneda yai ge engo mina sisina, “Yesu awa na gari, edo Paul awa na gido ena, ata imomane averi?”
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Edo asisi beyae embo ainda doda isima edo esisina ami embo awa gisijijieiri awamaneda yai kekapunya edo awamaneda goroba daginegeteite usibesi esisina. Ango esiri awamane kambo budo tamo tepo mandoda edo idegedo adu tuputera.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Edo bino eiwa Judah embomai berari ae Guriki embomai de daedo Epesisi nasida isima edo esitera awamanemi ingitera. Edo awamane berari adu bajinabé edo Badari Yesu da dao awa kotopu eite jioro ikanebé visido esisina.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 Edo iji angode embo jiwaebé awamanemi gebé edo gundo emboda jisida awamaneda jimbo bebegae awa karigedo esitera.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 Daedo, embo jiwaebé awamaneda asisi bebegaeda buro babain ari awa iji berari edo goteite isima edo esitera, awamanemi awamaneda ove gaiari ikota awa kundo gundo dada edo embo berarida dombuda dungitera. Edo ove gaiarida mina nandogori awa ajijigetero visido ganu silver babaingae 50,000 esisina.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Ango edo God mi ainda goroba arapa eiuri embomai nenei jiwaebé bino awa ingido gebé eiworo Badari da ge ango arapu edo esisina.|alt="Burning of books on magic" src="WA03985b.tif" size="col" ref="Iwata Ari 19:20"
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Edo buro awa idegesiri ainda amboda, Asisi Kotopu mi Paul gisijijieiri imo maundo yai Masedonia da etega edo temundo yai Akeia da etega edo Jerusalem nasida aimaina ango kotembesisina. Edo ami sisina, “Na ounda mamana, edo ainda amboda na maundo Rome nasi awa daedo gain ena.”
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Edo embo ami ainda kondade ari embobo tote (2), Timothy ae Erastus de, piesiri Masedonia maunsitera. Ata embo awa akuta yai Asia ainda iji tupo sima esisina.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Edo iji angode, Epesisi embomai jiwaemi Badari da Begata da yai tuturo edo dumo ge jiwaebé tedo esitera.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Edo iji ainde, embo dao Demetrius, ami rorae silver mi edo esisina. Edo iji dá angode embo jiwaemi eutu god dao Artemis tumondebain edo esitera. Ango eoro Demetrius mi Artemis da oro kotopuda kariwa babaingae euri embomaimi gundo rorae awa orieoro imo ae ainda buro embobo de ganu bajinabé budo esitera.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Awatedo, Demetrius mi ainda buro embobo ae embo neneinde daedo, awamane buro dá ango edo era awa, dao tesiri dada etero sisina, “Embobo giwo! Imomane gotewa awa, buro emimi kaenamonde ganu jiwaebé piedo eira.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Edo daedo imomane gido ewa, edo ingido ewa awa, Epesisi embomai akuta ae, ata embo jiwaebé yai Asia da, awamane daedo, embo Paul emi atopaposisina. Edo ainda ge ami embo jiwaebéda do kundo wareregesisina. Edo embo emi site sira awa, god mane emboda ipami ari, awamane awa god mane ae.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Awatedo, kaenato buro eiwa durudo beyae aina. Awa akuta ae, ata daedo, eutu god bajinabé, Artemis, ainda oro kotopu awa embomaimi tou ari tao ae ara. Edo Artemis da dariga, embomai yai Asia da edo butu dedemi tumondebain edo era awa usibesi aina.”
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Edo iji angode ge eiwa ingido awamane sinigambari bajinabé edo aorogasite sitera, “Epesisi da Artemis awa bajinabé!”
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Ango edo nasi embomai berarimi anana bajinabé edo gundo Paul da pepeta ari otatawo jido kotembari dami kundo tumundo doregari yaida totoritera. (Paul da pepeta ari otatawo awa Gaius ae Aristarchus de. Awamane awa yai Masedonia embo tote (2).)
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 Edo Paul embomainda doregarida torain esisina, ata ambodanimi embo awa engiregedo jiero peposisina.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Edo yai Asia da gisijijiegari nenei awa Paul da otatawo daedo. Awamanemi, “Imo doregari yai ainda doda torotekae tedogotera,” ge ango ainda yai pietero maunsisina.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Embomai doregari yai ainda anana esitera, awatedo, embo neneimi ge da (1) awa aorogatedo dotureiworo embo neneimi ge eve aorogatedo tedo esitera. Edo embo jiwaebé gae ro awatedo awamane yai ainda doregeteri awa.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 Edo Judah embomaimi Judah embo da (1) dao Alexander, awa tamundo doregarida dombuda mitetero maundo petedo isite ipami ge doworote iwata esisina. Edo ine embomainde ge mina tain, “Nanekare Judah embomaimi ge beyae da ji tae Artemis da yaida.”
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Ata iji ainde awamane dave edo gido embo awa Judah orobeda edo gumbari awa, awamane berarimi ge yavi da (1) ami ora tote (2) aorogatedo esitera, “Epesisi da Artemis awa bajinabé!”
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Edo nasi bajinada ove gaiari embomi embomai doregesitera awa gemi dedegesiri maundo damodamo esitera. Edo ainda amboda ami sisina, “Epesisi embobo, embomai yai berarida gido dave edo era awa, kaena Epesisi nasida isima edo era awa eutu god bajinabé Artemis da oro kotopuda sima ari embomai. Daedo, embomai yai berarida awa gari, kaenato eutu god da dumain kotopu utuda edo gundo dudurisina awa kaenane sima edo era.
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Aindabé, ge eiwa embo da aimi tema ainyae, awatedo, imomane ge dowo edo tepotapo ainyae!
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Imomane embo tote (2) eiwa budo einda gumbewa. Awarata, awamane awa oro kokotopuda roviravi beono ari embo ae, edo ge bebegae eutu god itomaneda daoda tae.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Awatedo, edo Demetrius ae ainda buro embobo demi bekumba ge embo neinda yai piain tetera gido awa, katari yai awa isira edo gisijijiegari awamane itera. Awamane akuta katari yaida gundo bekumba mina ara ore.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 Edo imomane ge nenei tedogain jipapa ewa gido awa, nasi embomaida doregari matawa sima edo era, ainda gumbuwo sirigore.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Aindabé ge yavi ikanade eiwa boroko idegesira awa, edo aindabé kaena einda gundo doregedo iwata tepotapo etera, ata kaenato doregarida moka davebé awa itae, Rome da gisijiarimi kaenamonde tae esira, ‘Imomane Rome da aodari ajiregain jipapa etewa.’”
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Edo amboda embo ami ge eiwa sisina, imo awara tesiri embomai berari dodo maunsitera.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.