Atos 17
God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI
1 Ango edo Paul ae Silas de pepeta edo maundo nasi Ampipolisi edo nasi Apolonia torido idegedo maundo nasi Tesalonaika, ainda guputera. Edo yai ainda awa Judah embomainda benunu oro isima edo esisina.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Edo Paul da wasiri matawa edo esisina, ami aundo Judah embomainda benunu oroda totorisina. Edo Oena Apari Degutade pura tamonde (3), inemi God da Ge Gaiari bureite awamanede ge mina tara esisina.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Edo embo ami ge udugedo arapa eite atopaposisina awa, Keriso awa memesi budo betedo tekago eraina. Edo ami sisina, “Yesu eiwa nane imondemane karigeteno ingewa awa Keriso.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ango edo Judah embo nenei Paul da ge awa gebé edo gundo Paul ae Silas de dada esitera. Edo Guriki embo jisi bajina ami God tumondebain edo esitera, awamane ae eutumainda gisijijiegari jiwae demi daedo Paul ae Silas deda yai gundo dada esitera.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ata Judah embomai neneimi God da ge awa gebé ae edo jitedo awamanemi embo bebegae origarori ari yaida tamundo kundo embo nenei daedo kundo dada eite nasi bajinada embomai berari ao gaietero yavi bajinabé esitera. Edo awamane tumundo Jason da mandoda Paul ae Silas de tamundo kundo idegedo embomainda arapada katain esitera.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ango edo, ata awamanemi embo tote (2) awa tambae. Awatedo, Jason ae nanonameji neneinde dumundo nasi bajinada babadegarida yai kundo maunsite aorogasitera, “Embomai emi yai berarida buriya edo era. Boroko awamanemi nasi kaenato einda daedo gumbera.
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Edo Jason mi awamane ategedo ainda mandoda burara. Edo awamanemi Yesu awa daotari nei site, rare, Caesar da aodari babain deoro erigedo eira.”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ango edo embo jisi bajina ae nasi bajinada babadegari demi ge eiwa ingido awamaneda do buriya esisina.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Awatedo, nasi bajinada babadegarimi ge katedo, Jason ae ainda otatawo de awamaneda yai ganu pietero budo buriya nenei tekago eorekae sitera. Edo buriya nenei ae aro gido awa awamaneda ganu tekago piaro borote sitera. Ango tedo awamane dotero maunsitera.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Edo boraebé muyae dá ainde nanonameji yai ainda ami Paul ae Silas de pipisitera, Beria nasida mamain. Edo iji ainde nasi ainda idegedo, awamane Judah embomainda benunu oroda maundo totoritera.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Edo embomai yai ainda awa bé jiro pirigari Tesalonaika embomai ango ae. Edo awamanemi God da ge bé dubodave eite buritera. Edo deguta berari awamanemi God da Ge Gaiari ajijigedo dave edo gido esitera, ge ro Paul mi sira awa gebé rita ko gebé ae ri.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Awatedo, Judah embomai jiwae awamaneda gebé ari Yesu da yai pipisitera. Edo Guriki eutumai babain jiwae ae Guriki embobo de daedo ainda yai gebé esitera.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Ata Judah embomai Tesalonaika nasida ami Paul mi God da ge awa Beria nasi ainda karigesira awa ingido gundo embo jisijisi yai ainda awa daedo ao gaietero sinigambari esitera.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Edo burigibé, nanonameji yai ainda ami Paul ewa bengida mambarate, pipisitera. Ata Silas ae Timothy de awa Beria nasida isima esitera.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Edo embo nenei Paul ambodarido kundo maundo Atenesi nasida idegesitera. Ango edo Paul mi embobo imo kundo guputera ainde sisina, “Tewo, Silas ae Timothy de boraebé gundo Atenesi nasida einda na tuwore.” Edo embobo awa tekago Beria nasida maunsitera.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Edo iji ainde Paul mi Atenesi nasi bajinada Silas ae Timothy de sima eite, imo ove kewari jiwaebé yai ainda goteite do memesi bajinabé burisina.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Ango edo embo awa benunu oroda maundo Judah embomai ae Guriki embomai, awamanemi God tumondebain edo esitera, ainde Yesu da daoda ge mina tara esisina. Edo imo daedo origarori ari yaida maundo deguta tegerida embo avekave imapuma edo ero tamundo awamanede ge tedo esisina.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Edo Epicurus da gebé ari embobo de Sitoki da gebé ari embobo demi gundo Paul tamundo ainde ge jirido esitera. Edo awamaneda embo neneimi tedogositera, “Ge jiwae tari embo eiwa ro tain siri?” Edo aindabé Paul mi awamanede Yesu betedo tekago erorisina ainda bino dave awa karigedo esisina, awamane neneimi tedo esitera, “Embo emi yai neneinda god evekara awa karigain eira.”
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Ango edo awamanemi Paul awa kundo nasi bajinada gebé arida katari emboboda yaida maunsitera. (Nasi bajinada gebé arida katari emboboda dao nei awa Ariopegasi.) Edo awamanemi ainde sitera, “Nakare bé jipapabé era, atopatari teka inemi atopapoteta. Awa udugato gae eterita?
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Imo rorae nenei teteka teteto nakare ingera. Awatedo, nakare gain jipapa era, eiwamaneda mokabé rori?”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 (Atenesi da embomai berari ae nasi nei embomainde ainda isima edo esitera, awamanemi iji berarida buro da ro ae, ata tepo ge teka site ingeite itari jipapa edo esitera.)
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Edo Paul mi Ariopegasi da toropuda erido petedo sisina, “Atenesi embobo, na gotena, imomane god neindekainde tumondebain ari jipapa bajinabé edo ewa.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Edo iji ainde na itomane nasi doda pepeta eite itomane ove kewari neindekainde goteite tenemba da (1) tapana. Edo tenemba ainda embomaimi rorou God da yai pisido era. Edo tenembada geda gaiari engo ajigatana:
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 “God emi butu dede edo roviravi berari ainda doda awa esisina. Aindabé imo awa utu ae butu deda Badari, awatedo, imo oro kokotopu emboda ipami ari ainda itari tao ae.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Embo ainda rorae inonobé isima edo eira. Aindabé embo ami akuta embomai berarida yai wasiri ae oena de roviravi berari ainde pisido eira, awatedo, rorae emboda ipami ari jipapa ae.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Edo God mi embo da (1)da yai edo embo yai evekara nenei berari esisina. Edo boroko, awamane butu berarida isima edo era. Edo God daedo awamaneda butu tega edo awamaneda itari wasiri awa tega edo katedo awamaneda yai pipisisina.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Aindabé God da jipapa ari awa embomaimi imo gain kakowa edo gundo tambae etera, ami buro ango esisina. Awarata, God awa kaena da da, da yai aikamana bé itae.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Edo embo da (1)mi ge engo sisina, ‘Wasiri kaenato awa ami pieuri bureite imapuma eite isima edo era.’ Kariwa dá ango itomane ge gavidave gaiari embo neneimi sitera, ‘Kaena awa daedo God da mamai.’|alt="Paul preaching at Athens" src="WA03982b.tif" size="col" ref="Iwata Ari 17:28"
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 “Aindabé kaena awa God da mamai, awatedo, nakaena mana kotembara, God da kariwa awa ove kewari gold o silver o ganumada embo enembo jiro buro eite edo era angó.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Iji gisi embomaimi God da jipapa ari gae isima edo esitera. Awatedo, imo awamane katae dodo esisina. Ata boroko, ami embo beraride ge okain tedo awamaneda jimbo bebegae dodo ainda yai wareregorote tedo eira.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 God deguta avigesisina ainde embomai berari butuda awa kataina. Ami Embo da (1) avigesisina, edo Embo awa embomai berari God da wasiri dambu dararimi kataina. Edo ainda Embo embomai berarida yai arapa esiri gositera iji angode imo Embo awa betarida edo jiri erorisina.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Edo awamane neneimi Paul mi betarida edo erari ge awa tesiri ingido embo awa tedojijiritera. Ata neneimi sitera, “Nakare ge teta eiwa iji neinde tato ingain jipapa era.”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Ango edo Paul mi ge katari emboboda doregari doda idegedo maunsisina.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Awarata, embomai neneimi Paul de daedo maundo dada edo awamaneda gebé ari Yesu da yai pipisitera. Awamaneda doda awa Ariopegasi da embo dao Dionysius, eutu da (1) dao Damaris, edo embo neneinde daedo.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.