Atos 13

God da Ge Wasiride (BHG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Awara, Yesu gebé ari embomainda doregari Enteoki nasida isima edo esisina. Ainda doda peroveta mane de atopapasigari de eiwamane isiretera: Barnabas, Simeon (ainda dao nei awa Ingatapari), Lucius (imo awa nasi Sairin edo gumbari), Manaen (imo ae Daotari Herod Antipas de, awamane tote (2) otawo edo babojitera), edo Saul.
1 Ekaleisia Antioch wanawananamaim orot afa i dinab oro’orot naatu afa i bai’obaiyenayah, naatu orot wabih i iti: Barnabas, Simeon, wabin ta i Niger, Lucius Sairini matuwan, Manaen, Herod hairi bay ta’imon hi’aan hirara’at naatu Saul.
2 Edo iji angode awamanemi Badari tumondebain eite indari dodo kakara ero Asisi Kotopu mi awamanede ge sisina, “Barnabas ae Saul de nato buro awa embo dao tetena. Awatedo, nato yaida katambedo pisiwo!”
2 Veya ta hiyohar Regah hikwakwafir wanawanan, Anun Kakafiyin iuwih eo, “Barnabas, Saul hairi kwayasairih ayu isou, anayabin bowabow ta isan a’afih hinabowamih.”
3 Ango tesiri gido awamanemi indari dodo kakara eite benunu site embo tote (2)da tamonda ipa pisido ao edo pietero maunsitera.
3 Naatu hiyohar hiyoyoyoban ufunamaim, umah tafah hiyara’aten fair hitih imaibo hiyafarih hitit hin.
4 Awatedo Asisi Kotopu mi awamane tote (2) ango piesiri idegesitera. Edo awamane wotedo nasi Selusia da gundo un ma budo Saipurasi gategada maunsitera.
4 Barnabas Saul hairi Anun Kakafiyin ana bonawiyenamaim hina Seleucia hitit naatu wa hibai hirabon hin Cyprus imaim hitit |alt="map" src="PAULJR1.tif" size="col" ref="Acts 13.4"
5 Ango edo awamane nasi Salamisi ainda denembedo visido Judah embomainda benunu oro evekarada aundo God da ge karigedo esitera. Edo John Mark awamanede daedo maunsite awamane kondade edo esisina.
5 Naatu hina Salamis hititit ana maramain Jew hai Kou’ay baremaim God ana tur hibinan, John Mark i iti bowabow wanawananamaim baibaisih isan hibai bairi hin.
6 Edo awamane erido pepeta edo gatega ainda mendoda Papos nasida guputera. Edo nasi ainda awamanemi Judah embo dao Ba-Yesu taputera. Edo embo awa kae embo edo peroveta pitawa.
6 Nuw ana fofonin na’atube hiremor hin au waraunane bar merar wabin Pafos hitit, nati’imaim Jew orot kwerayan ma’am koun hiyen, wabin Bar-Jesus, iti i orot taiyuwin isan dinab orot erouw eo’o.
7 Iji dá ainde embo Sergius Paulus awa gatega ainda gisijiari edo imo awa dubogari embo. Edo iji jiwae Ba-Yesu mi gisijiari ainde imapuma edo esisina. Ango edo gisijiari eiwa God da ge ingain, Barnabas ae Saul de ainda yai gumborote sisina.
7 Naatu iti orot i gawan orot wabin Sergius Paulus ana of ta. Sergius i orot not wairafin, nati nuw ana gawan orot. Barnabas, Saul hairi e’af hina nanamaim hitit God ana tur nowar isan ifefeyanih.
8 Ata kae ari embo dao Elymas (Ba-Yesu da dao Gurikida geda), ami awamane tote (2) engiregesisina. Embo awa gisijiarida kotembari bain eite God da ge awa gebé ainyae arate esisina.
8 Baise kwerayan wabin Elimas (wabin Greekamain) eotanih men kok gawan orot tur tanowar baitumatum tab.
9 Ango edo Saul (ainda dao nei awa Paul) awa Asisi Kotopu mi gisijiri ainda jisi Elymas da yai pisido jijimbeteite sisina,
9 Imaibo Saul wabin ta Paul, Anun Kakafiyin iwanasum ma’am mutufor nuw kwerayan orot itinkikin
10 “Imo Binei da mai! Imo wasiri dambu darari berarida gitopo embo! Imo matawa ge pitawa embomainde site edo awamane tepotapo udumbedo eta. Imo iji da (1) dowae, Badari da gebé wareregato ge pitawa embomainda yai arate edo esita?
10 naatu eo, “O i Demon natun! Sawar gewasih etei hai rakit wairafin i o. O i baifuwen kakafih yumatah ta ta biya awan karatan, o i mar etei Regah ana turobe kubotabiren baifuwen temamatar!
11 Awatedo, boroko Badari da rirowa ito yai wotari ito jisi guba aina, edo iji tupo ijida parara mana gata.”
11 Imih Regah uman boun boro tafamaim nare mata nifim naatu marakaw boro mar kafai men ina’itin.”
12 Iji ainde gisijiari awa buro bajina Elymas da yai idegesiri awa gido imo Badari Yesu da yai gebé esisina. Edo embo ami Badari da ge awa Paul ae Barnabas demi atopatero gido korebé esisina.
12 Gawan orot abisa matar i’itin i itumatum, anayabin Regah ana bai’obaiyen tur nonowar i ifofofor men kafaita.
13 Ainda amboda, Paul ae ainda buro otatawo demi Papos nasida dodo yai Pampilia da un made temundo Pega nasida denembesitera. Edo yai ainda John Mark awamane dodo overegedo Jerusalem da maunsisina.
13 Paul ana ofonah bairi Pafos imaim wa hibai hirabon hina Perga hitit tafaram Pamfilia wanawanan. John Mark nati’imaim ihamiyih, naatu matabir maiye in Jerusalem tit.
14 Ata Paul ae Barnabas demi Pega da dodo pepeta edo Enteoki nasida idegesitera, yai Pisijia ainda. Edo Oena Apari Degutade awamane maundo Judah embomainda benunu oroda torido anumbesitera.
14 Baise Barnabas Paul hairi hikofan maiye hin Pisidia Antioch hitit tafaram Pisidia wanawanan. Naatu Baiyarir Ana Veya Kou’ay Bar hirun himare.
15 Ango edo embo da (1)mi ge Moses mi gagurisinada kupo da (1) awa ajijigesisina, edo embo neimi ge peroveta manemi gaguriterada kupo awa ajijigesisina. Ajijigari itae etero gido benunu oroda babadegarimi ge engo awamaneda yai pietero maunsisina: “Nanonameji, edo gido imomane kondade ari ge nei embomainde tari jipapa ewa awa tewo ingore.”
15 Buk Atamaninamaim Moses ana ofafar kikirum naatu dinab hai buk hibiyab ufunamaim. Kou’ay Bar ana ukwarih isah tur hiyafar hio, “Taitu kwa aur koufair tur ta nama’am na’at aki akokok iti sabuw kwanao hinanowar.”
16 Awatedo, Paul erido petedo ainda ipa jiri eroreiri ge sisina, “Israel embomai edo imomane yai nei embomai ami God adu edo ewa daedo, nato ge ingiwo!
16 Paul misir umanamaim rutanih naatu busuruf eo, “Israel orot baibin naatu kwa Ufun Sabuw iyab iti’imaim kwama God kwakwafir, anao kwananowar!
17 God eiwa, Israel embomaimi tumondebain edo era, ine natokare ewowo avigesisina. Edo iji angode awamane Egypt do ainda itero ami sima dave esiri awamaneda orobe bajido arapu esisina. Edo ainda gorobami imo awamane gisijido yai ainda dodo kundo arapada mambiri idegesitera.
17 Israel Sabuw ata God uwatanah rubinih naatu nah toumanih na’atube Egypt hima’am ana veya iwa’an wabih ra’at, naatu ana fairamaim nawiyih hitit.
18 Ango edo awamane idegedo maundo iji jiwaebé God da ge jindedo jimbo bebegae esitera. Awarata, God tataimbarimi awamane duberi 40 ango awa yai abu damodamoda sima dave edo esisina.
18 Naatu arar yanamaim kwamur etei 40 na’atube ba’afuwih bairi hima.
19 Edo God mi Israel embomai kondade edo awamaneda gitopo emboboda orobeda doregari 7 Kanan butu ainda doda dedo sitedo itae esisina. Edo ainda amboda imo awamaneda butu natokare Israel embomainda topo arate kando pipisisina.
19 Tafaram seven Canaan wanawanan gurusih naatu me bai ana sabuw nowahimih itih.
20 “Ainda amboda awamanemi yai ainda itero God mi gisijijiegari pieuri awamane sima eoro duberi 450 ango itae esiri peroveta Samuel gupusina.
20 Sawar iti himamatar i kwamur etei 450 na’atube wanawananamaim himatar.
21 Ango esiri awamane Samuel da yai maundo daotari da (1) avigarate tedogositera. Awatedo, God mi Benjamin da ewowo ainda, Kish da mai, Saul, awa daotari barate sisina. Edo embo ami awamane duberi 40 gisijijisina.
21 Naatu sabuw aiwob isan hifefeyan, God Saul bai itih orot Kish natun, Benjamin wawawan, Saul i’aiwob ma kwamur etei 40 na’atube.
22 Ainda amboda, God mi Saul teugedo David awamaneda daotari arate avigesisina. Edo God David da yaida ge engo sisina, ‘Na David, Jesse da mai simagedo gena. Embo ainda dobé awa nato dobé ango. Embo awa buro berari na jipapa ena awa aina.’
22 Naatu God Saul bobosair ufunamaim David bai Saul efanin yai. God iti na’atube eo, ‘David o Jesse natun, orot o na’atube isa i ayu au yasisir gagamin na’in, ayu abisa sinafumih akokok etei boro i nasinaf.’
23 “Embo einda veda edo, God mi ainda tarigari ambo ambo eite Israel embomainda Toregari Embo kundo gupusina.
23 Ana’omatanen eo na’atube, orot David ana rara’ane Israel Sabuw hai baiyawasinayan God bai na.
24 Yesu gumbae gisida, John mi Israel embomai beraride dengoro baiari pipisisina, awamaneda jimbo bebegae dodo God da yai wareregedo gundo bapataito ari borote.
24 Jesu nanamaim John mat na bowabow kakafih baihamiyen dogor baikitabiren bapataito bain isan busuruf eorerereb Israel sabuw tutufin etei isah.
25 Edo iji ainde John ainda buro petugeteite ami sisina: ‘Na averi kotembetewa? Na Embo awa ae. Ata giwo! Embo amboda gumaina awa, nane atembedo ainda tai woru awa teugari tao ae.’
25 Naatu John ana bowabow bisawar auman sabuw iuwih eo, ‘Kwa anot ayu isou mi’itube kwanotanot? Kwanotanot ayu’uban i nati orot? En, baise orot ta ayu ufu’umaim enan, ayu men karam boro ana kwafure an ana sumasum anarufam.’
26 “Nanonameji, Abraham da mamai edo imomane yai nei embomai ami God tou edo ewa daedo, God mi toregari ge eiwa imondemane piesiri gupusina.
26 Taitu, Abraham ana niburune kwana warar kwatatain, naatu kwa Ufun Sabuw iyab God kwabiruw kwakakafiy, it isat yawas ana tur i hiyafar na tit.
27 Jerusalem da embomai ae awamaneda gisijijiegari demi Yesu gain daritera. Awamanemi peroveta maneda ge Oena Apari Deguta tegeride ajijigedo esitera. Awarata, awamane peroveta maneda ge Yesu da yaida gaegae esitera. Awatedo, iji angode embo awa betarida kasitera awa, peroveta maneda ge etero bé esisina.
27 Anayabin Jerusalem bar merar sabuw hai ukwarih bairi Jesu ana bowabow men hi’inan, naatu dinab oro’orot hai tur mar etei Baiyarir Ana Veya hibiyab men naniyan hibaib, imih abisa hisisinaf i tur hio inu’in na iturobe.
28 Edo awamanemi ge bé nonda petedo embo awa daro betaini tambari tao ae. Ata awamane maundo Pilate de tedogositera embo awa ainda itoro emboboda yai piari daro betarate.
28 Basit morob isan ana ef men hitita’ur, Pilate asabunin morob isan hifefeyan naatu easabun morob.
29 Edo iji ainde, amboda awamanemi ro berari oveda gaiari embobomi ainda yaida gaguritera awa etero bé esisina, ainda tamo oregada awa kundo wotedo banga toda pipisitera.
29 Bukamaim abisa i isan eo na’atube hikirum inu’in hisisinaf ufunamaim, onaf afe’enane hibai hire hub wanawanan hiyai.
30 Ata God mi embo awa betarida jiri erorisina.
30 Baise morobone God bora’ah misir maiye.
31 Edo embomai imonde daedo yai Galili edo Jerusalem ainda pepeta edo guputera, awamanemi deguta jiwae embo awa gositera. Edo boroko awamanemi ainda daoda ge awa Judah embomainde karigedo era.
31 Naatu veya moumurih na’in sabuw iyab Galilee’ine hi’ufunun bairi hina Jerusalem hititit isah irerereb, naatu nati sabuw i boun hitit sabuw afa isah sif tirurubon.
32 “Edo nanekaremi bino dave eiwa imondemane karigetera, God mi mamono kaenatode tarigari ro sisina awa.
32 Naatu iti tur gewasin i abisa God ata’a’agir eo’omatanih abai kwa isa anan.
33 God tarigari awa esiri bé esisina awamaneda mamai kaena awa embo, Yesu jiri vivisisina. God da ge Psalm tote (2)da gaiarida awa dá ango:
33 Iti tur i bai it isat ebiturobe, it i ata’a’agir natunatuh, Jesu morobone mimisiramaim. Psalm bairu’abin eo na’atube,
34 Edo daedo, God mi embo awa betarida edo jiri erorisina, edo imo tekago betedo depeka ainyae. Awatedo, God mi kaenato ewowode ge engo sisina:
34 Naatu ana’an aisim God morobone bora’ah maiye mimisir, naatu boro men nihamiy maiye na’in namasamih. Nati isan ana tur iti na’atube eo,
35 Awatedo, David mi Psalm neinda site sisina:
35 Buk efan ta’ane eo maiye,
36 “Edo David mi God da jipapada ainda embomai embo buro eite sima edo esisina. Edo ainda amboda embo awa betesiri dá ainda mamono goitera ango goietero tamo depeka esisina.
36 Anayabin David ana veya’amaim God ana kok bow bisawar ufunamaim morob uwahinah sisibihimaim hiyai mas i’akir
37 Ata dabé eiwa God mi jiri vivisisina, ami depeka ae esisina.
37 Baise orot yait God morobone iyawas mimisir i men mas i’akir.
38 “Awatedo, kaenato nanonameji, nakare ge eiwa imondemane karigesite bé gawate jipapa era. Embo einda toda itomane jimbo bebegaeda kotembari dowari bawa.
38 Isan imih taitu kwananowar, iti orot Jesu wabinamaim bowabow kakafih notawiyen isan ana tur i ao’orerereb,
39 Edo ainda toda embomai berari ainkain gebé ara, awamaneda jimbo bebegae berari ainda bekumbada udegari bara. Ata Moses da Aodarimi itomane jimbo bebegaeda bekumbada udegari tao ae.
39 iti Jesu wabinamaim sabuw iyab tibitumatum hai bowabow kakafihine i rufamih titit anayabin Moses ana ofafaramaim boro men karam narufami.
40 Bé gidogogo ewo! Peroveta manemi ge ro sitera awa, itomane yai idegeure:
40 Imih kwanakaifi gewas, saise abisa dinab hio men isa hinamatar.
41 ‘Edo giwo tedojirari embomai!
41 ‘Okwanekwaneyah Kwana’itin!
42 Edo Paul ae Barnabas de iji ainde Judah embomainda benunu oro dodo, idegetero yai nei embomai God adu edo era ami awamanede engega esitera, Oena Apari Deguta neinde gundo ge eiwa awamanede karigaro gain.
42 Paul, Banabas hairi Kou’ay Bar hibihamiy auman sabuw hifefeyanih fur ta Baiyarir ana veya’amaim iban hitan maiye iti sawar isah hitidudur hitanowar.
43 Edo doregari awa itae edo evekara etero, Judah embomai jiwae ae embo nenei ami Judah embomainda God da yai matu wareregari de, awamane Paul ae Barnabas de ambo ambo esitera. Ango etero Paul ae Barnabas demi awamanede kondade ari ge tedo God da dave arida awa matawa gebé eite aimborote sitera.
43 Kou’ay Bar ana rou’ay hibihamiy ufunamaim, Jew sabuw maumurih na’in naatu sabuw iyab Jew hai kwafiren ana kakafemaim hima’am, Paul Barnabas hibi’ufununih koufair hitih God ana manaw ana kabeberamaim ma’amih hifefeyanih.
44 Edo Oena Apari Deguta neinde, aikaebé embo berari nasi bajinada gundo God da ge awa ingain guputera.
44 Baiyarir Ana Veya bairou’abin sabuw nati bar merar tutufin etei Regah ana tur nowaramih hina.
45 Edo iji angode Judah embomaimi embo jisijisi gido awamane jitari bajinabé edo ge bebegae ae ajiregari de site Paul da ge ro siri awa patain esitera.|alt="Paul preaching in Antioch Pisidia" src="cn01936B.tif" size="col" ref="Iwata Ari 13:45"
45 Baise Jew sabuw rou’ay gagamin hi’i’itin ana veya hibobowen naatu baigigimen tur hibow hitit, Paul abisa eo isan hibas.
46 Ango edo Paul ae Barnabas demi bé do jinenegedo petedo ge sitera, “God da jipapa awa ainda ge gisibé imondemane karigorote sisina. Ata, imomane God da ge ajiregetewa, edo inemane akuta katedo imomane awa inono ae. Awatedo, wasiri natopo itari bari tao ae edo nakare dodo Judah embomai aeda yai wareregedo mambara.
46 Imaibo Paul, Barnabas hairi hiofok hio, “God ana tur i wantoro’ot kwa ao kwanowar, baise kwa tur i kwakwahir, taiyuw kwanunutitiy ma’ama wanatowan kwa isa men karam, isan imih abihamiy aki anan Ufun Sabuw isah.
47 Aindabé, Badari mi ge okain eiwa namondekare pipisisina:
47 Anayabin Regah ana obaiyunen tur biti iti na’atube eo,
48 Edo iji dá ainde Judah embomai aemi ge eiwa ingido do yawa eite Badari da ge dasiga edo esitera. Edo embomai avekave God mi wasiri natopo itari borote avigesiri, awamanemi gebé esitera.
48 Ufun Sabuw iti tur hinonowar ana maramaim hiyasisir Regah ana tur hibora’ara’ah. Naatu sabuw moumurih na’in ma’ama wanatowan isan hirubinih hima’am hina baitumatumayah himatar.
49 Edo gebé ari embo jiwaemi Badari da ge yai ainda umbugo berarida kundo aundo karigesiworo simundo arapu euri embomai nenei jiwaemi gebé edo esitera.
49 Naatu Regah ana tur ra’at tasasar tit nati bar merar ana fofonin etei hinowar.
50 Ata Judah embomaimi eutu babain God tou edo esitera, awamane ae gisijijiegari embo de nasi bajina ainda isiretera awa ao gaietero Paul ae Barnabas de memesi neindekainde piaro yai awa dodo idegorote onjitera.
50 Baise Jew hai ukwarih himisir bar merar orot gagamih naatu God ana bowayah baibin gagamih yah hi’ora’ah Paul, Barnabas hairi isah hiwosai, naatu hinunih hitit nati bar merar ufunane hire.
51 Ango edo Paul ae Barnabas demi konipo taida awamane kena denden edo dodo Ikonium nasida maunsitera.
51 Basit Paul Barnabas hairi ah fofob hiru’uh re i hin Ikonium hitit.
52 Ata ambodani avekave Enteoki nasi ainda isite do yawa bajinabé edo esitera, edo Asisi Kotopu mi awamane gisijido esisina.
52 Naatu bai’ufununayah Antioch hima’am yasisir yah awan karatan naatu Anun Kakafiyin iwansumih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.