Atos 27

Ka Lamana'a Mono'i Lu Mu Tifi'ehina Ka Yabe (BEF) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Botigu tito Itali hepalugu bilune lite enali lu bati hilago Poluhi hiti to lugaꞌa nagalugu nehana bonaꞌi hiti Yuliasiu Lomu gimi bomagihi kabaꞌani ai yaꞌma sipi gihiti bomofihi luba bonaꞌamagi yabe lite enigi helata hanamagihi enayanuga biꞌahana.
1 E, como se determinou que navegássemos para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da corte augusta.
2 Boti mone Esia hege nagamilugu bilubeꞌmu Atalamiti hepatoti nohinagu lali buto tiloto nobuto anagu Alisitaka, Tesalonika metogati Masetonia hepato bo nohigo moneka buꞌohuta yabe.
2 E, embarcando em um navio de Adramítio, que estava prestes a navegar em demanda dos portos pela costa da Ásia, fizemo-nos ao mar, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Ya huloto etekaꞌa Sitoni hepato nehetiꞌohuta. Yaꞌma gimi bonaꞌi kabaꞌani Yuliasiu Poluhi leꞌmo laga hutoꞌa ai laluꞌagita ete be tigite anaꞌinaꞌamu muhi nobilina emilo luto lu epiꞌehina.
3 No dia seguinte chegamos a Sidom, e Júlio, tratando Paulo com bondade, permitiu-lhe ir ver os amigos e receber deles os cuidados necessários.
4 Yaloti ho tito nobunogo habahuba losopagati boti li koseꞌna hinaꞌmu luto Saipalasi nagamilugu meꞌmo tiꞌehinalo kegiꞌa habahi menolina sopaga i molo i molo huto buꞌohuta yabe.
4 Partindo dali, fomos navegando a sotavento de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 To Silisia hiti Pamifilia hiti hege nagami mupaꞌa i gofa hoto Lisia kegiꞌa Maila hepato nehetiꞌohuta.
5 Tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 Ya hepatoti gimi bomagihi kabaꞌaniuba boti Alekasatilia hepatoti Itali metoga bilubeꞌmu nohinagu leleꞌmo moloꞌehina yabe.
6 Ali o centurião achou um navio de Alexandria que navegava para a Itália, e nos fez embarcar nele.
7 Hege nagamiꞌi nobiligo habahuba hiti lito luna higo botiuba fulu fulu huto bigo ya humo nobunogo loe lugufa kanaꞌa li heꞌmunogo kosele kasele gofa loholago alihi Naitasi hepaꞌmofihi mula kegiꞌa nehetiꞌohuta. To habahuba felele mehuseꞌna higo ana kegiꞌa bu yatama mehuse Kiliti nagamilugu meꞌmo tiꞌehinalo niꞌina kegiꞌa habahi melinaloga boti li moloto Salomone Nekisa be ligito buꞌohuta yabe.
7 Navegando vagarosamente por muitos dias, e havendo chegado com dificuldade defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos a sotavento de Creta, à altura de Salmone;
8 Hege nagamiꞌuba bilito gofanaꞌa higo kapo bilutanaꞌmu huloto hege nagami belehaꞌaga boti li molo li molo huto Enubuto Bilata Hisa yabe lite giꞌa helata nehana Lasia hepa lebato nehetiꞌohuta yabe.
8 e, costeando-a com dificuldade, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laséia.
9 Ana hepatoga babu kana minonogo hege nagamiꞌi babu lito bililoto muyagu tigo yaꞌmu luto kapo mebiluta suhi higo analoko nohunogo Yuta bonaꞌmagihi sipi yupapo foipanaꞌani kele liꞌehina yupahi alebe ligiꞌehina. Ya higo Polu ma luto logo go epoloꞌehina:
9 Havendo decorrido muito tempo e tendo-se tornado perigosa a navegação, porque já havia passado o jejum, Paulo os advertia,
10 Ma bose, hege nagamiꞌi lusina huto biliba biliba huloto asaga feꞌno hiti boti hiti ho fi tenogo bona lugufa heꞌmi su haluta suhi nohigo nani bu nogobe.
10 dizendo-lhes: Senhores, vejo que a viagem vai ser com avaria e muita perda não só para a carga e o navio, mas também para as nossas vidas.
11 Ya lina kaga gimi bo kabaꞌaniuba mekehelise boti afoꞌafu yagi to botilo nolina bo yagi etali laꞌina kagaꞌatiti loko keheli bati huto minoꞌehina yabe.
11 Mas o centurião dava mais crédito ao piloto e ao dono do navio do que às coisas que Paulo dizia.
12 Boti melelata nehana hisalo yasi yupahi bati huto meminose hepaꞌi niꞌinago hege nagamilugu boti li moloto babeyafa huto Finikisi hepato nehetiluta bati hilifi lite babu bonaꞌmagi li baga iꞌahana. Boti melelata nehana hise Kiliti niꞌina ai layahi yogaꞌaga bu hu nomoloto siꞌa layahi lamagaꞌaga hu moloꞌehinago yalo bati huto yasi kanaꞌalo minalupi lite liꞌahana yabe.
12 E não sendo o porto muito próprio para invernar, os mais deles foram de parecer que daí se fizessem ao mar para ver se de algum modo podiam chegar a Fênice, um porto de Creta que olha para o nordeste e para o sueste, para ali invernar.
13 To yofo kegiꞌati fulu fulu yasi ligo enali liꞌahana suhi hiluneꞌmu hilete botiguti ketana heꞌmigo hege nagamilugu limito niꞌina li bilite botigu li melelete Kiliti beletoga boti li mele li mele hite biluneꞌmu hiꞌahana.
13 Soprando brandamente o vento sul, e supondo eles terem alcançado o que desejavam, levantaram ferro e iam costeando Creta bem de perto.
14 Ya nehago anaꞌasilo meleꞌisi yege notina kegiꞌati sipi habafahi lito nagamilugu meꞌmo tiꞌehinanagati limiꞌehina.
14 Mas não muito depois desencadeou-se do lado da ilha um tufão de vento chamado euro-aquilão;
15 Ya huloto boti oto ana habahuba li kule kule higo ana habahi ilaga huto mebilutaꞌa higo ya hunipa ya hunipa huloto heꞌmunogo ana habahuba faꞌmene leleꞌmoto buꞌehina yabe.
15 e, sendo arrebatado o navio e não podendo navegar contra o vento, cedemos à sua força e nos deixávamos levar.
16 Layahi sogaꞌa kegiꞌa Kota lagaso meꞌi tiꞌehinanamofihi be ligito nobuto habafaha nohi nesiꞌa limiꞌehina. Ya higo kapo bilutanaꞌmu huloto sipi botimofihi lagaso botiꞌatu leꞌmo buto biꞌohuta yabe.
16 Correndo a sota-vento de uma pequena ilha chamada Clauda, somente a custo pudemos segurar o batel,
17 Enali lagaso boti kefefe hilago hehe hilete sipi botimofihi sopaꞌaga nagatuꞌi amuya melete gi uleꞌale hiꞌahana. Libia hege nagami beletoga buto kehelugu fi pota gilupi lite enelesaꞌani gofa ligo koli bena hilete sipi botimofihi habafaha nohaꞌa li koyofo hilago habahuba aiꞌa eneleꞌmoto buꞌehina.
17 o qual recolheram, usando então os meios disponíveis para cingir o navio; e, temendo que fossem lançados na Sirte, arriaram os aparelhos e se deixavam levar.
18 Italuga logo bina habahuba amuya moloto liba liba higo etekaꞌa sipi botigu niꞌina feꞌnohi ga ilegete nagamilugu li heꞌmi mele mele hilete,
18 Como fôssemos violentamente açoitados pela tempestade, no dia seguinte começaram a alijar a carga ao mar.
19 ologoꞌa sipi botimofihi nasana asagaꞌi enayatu lite nagamilugu heꞌmi meleꞌahana yabe.
19 E ao terceiro dia, com as próprias mãos lançaram os aparelhos do navio.
20 Ya hilago babu kanaꞌagu yege okabaꞌa sonofiꞌi okabaꞌa hiti bu megoꞌohuta yabe. Yaꞌma kokulumagu sopopotu fi hekini loꞌehinagi biluna kapoꞌa bu megoꞌohune. To sipi habafapogo babu lito liba liba huto minoꞌehina yabe. Ya higo lugufati lubuto bito meminaluta supo nohibe luto kehelune.
20 Não aparecendo por muitos dia nem sol nem estrelas, e sendo nós ainda batidos por grande tempestade, fugiu-nos afinal toda a esperança de sermos salvos.
21 Babu kanaꞌagu noseꞌna mo site minago Polu folagahaꞌanigu ho tiloto ma luto lu epiꞌehina: Ma bomagita, lenali koyapaꞌi nani lu lepuna kaga liyafa hite Kiliti hepaꞌi heꞌmite meatita yaꞌma huto ketana li lugufalo memolola to babu feꞌnohaꞌani meminigila hititaꞌmu yabe.
21 Havendo eles estado muito tempo sem comer, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Senhores, devíeis ter-me ouvido e não ter partido de Creta, para evitar esta avaria e perda.
22 Ya huꞌehinaya nani yatai lu nolepube, lenali lenugufatinigu fulu bati hino. Henaꞌmugope bo mone meminigilina ma botigo li sibina huto minigilinaꞌmu yabe.
22 E agora vos exorto a que tenhais bom ânimo, pois não se perderá vida alguma entre vós, mas somente o navio.
23 Nani Huꞌmamofihi laluꞌafita nohutoꞌni asaga yupahi komopaꞌni aitogago emito minolata nohuna bo nohube. Yaꞌmu luto yatai foluguꞌi Huꞌmamofihi ageloꞌauba nani nemetoga ho tiꞌohuto ma luto lu nimiꞌehina:
23 Porque esta noite me apareceu um anjo do Deus de quem eu sou e a quem sirvo,
24 Poluo, kai kelesa melinogo koli mehuse. Yaꞌma sipi bo, Sisahi bulo buto ho tilanaꞌmu yabe. To kai kehelibo. Asaga bonaꞌi ma sipi botigu nehana enaliꞌi Huꞌmau kaiꞌi akimiꞌehibe.
24 dizendo: Não temas, Paulo, importa que compareças perante César, e eis que Deus te deu todos os que navegam contigo.
25 Ya luto luꞌehinagi nalaluꞌnigita lenali asagaꞌi lenelesa melinogo koli mehilo. Henaꞌmugope Huꞌmau lu nimiꞌehinaꞌa huto hilinaꞌmu yabe luto nani komopaꞌni aitoga emito nohube.
25 Portanto, senhores, tende bom ânimo; pois creio em Deus que há de suceder assim como me foi dito.
26 Yaꞌmu luto lali hololu luto butoti meꞌi tiꞌehinana mone niꞌilinaga minose gilune.
26 Contudo é necessário irmos dar em alguma ilha.
27 To nayahi luga luga su holoto nigigusagati loegi loegi hele ko malana yagi foluguꞌi botiuba Metitelia hege nagami folagahaꞌagu haya koloto buꞌehina. Ya nohigo folugu kana folaga talaga nohigo botilo kaba bomagi botiuba hege nagamilugu meꞌi mone niꞌina lebato nobigo be geꞌahana.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo nós ainda impelidos pela tempestade no mar de Ádria, pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros a proximidade de terra;
28 Ya hilete enali nagato sipi gelaꞌa hitiꞌna naga ilete nagami hefunugu heꞌmi etago limilete bu gana ana hefuhi supa noto emaguꞌna minago nesi kanaꞌa minoka hilete akuꞌi ana suhi hite bu gana nesiꞌasi sebaya toka huꞌehigo be geꞌahana.
28 e lançando a sonda, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, e tornando a lançar a sonda, acharam quinze braças.
29 Botiti efatoga buto ibe tele bibe hilifi lite enelesaꞌani gofa ligo yaꞌmu lite yatama nagaꞌi loegi loegilo ketaꞌa hitiꞌna naga ila ila hilete botimofihi megesaꞌagati heꞌmigo hefunugu limilago goꞌi meleꞌisi lilibe lite numuna hiꞌahana.
29 Ora, temendo irmos dar em rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, e esperaram ansiosos que amanhecesse.
30 Ya nehago botigu liliꞌna lite humofaꞌna hilata nehana bomagi i fenene hite koli hilune lite lagaso boti hefunugu heꞌmigo limilago babeyafa suhi lite sipi boti golagaꞌagati nagato ketaꞌa hitiꞌna naga inogo hefunugu limilina suhi hila ya hila hite akili akili mineꞌahana yabe.
30 Procurando, entrementes, os marinheiros fugir do navio, e tendo arriado o batel ao mar sob pretexto de irem lançar âncoras pela proa,
31 Ya nehago Polu bu enogoloto gimi kaba bomofihi to bonaꞌa hiti ma luto lu epiꞌehina: Enali botigu kaba hite humofaꞌna hilata nehana bomagi ma sipi botigu meminalana lenali lenugufatini li lenubuto mebilanaꞌmu yabe.
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Polu ya luto lu epigo gimi bomagi sipi botilo naga iꞌahana nagaꞌi ho laga hu heꞌmigo boti nagami mupaꞌalo buꞌehina.
32 Então os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Goꞌi alilubeꞌmu go kulu kulu notigo noseꞌna mo site minana bonaꞌi noseꞌna lugaꞌa nalo luto Polu ma luto enogoꞌna biꞌehina: Lenali 14 yegegu habafahi su halifi lite geba geba hite minete ana kanaꞌagu noseꞌna mo site menose mineꞌahabe.
33 Enquanto amanhecia, Paulo rogava a todos que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis em jejum, não havendo provado coisa alguma.
34 Yaꞌmu luto nalaluꞌnigita lenogoꞌna nobunagi noseꞌna no lenubuna hete yalo lenali bati hilabe. To latahatinigu okatini moneꞌisi i tegiloto fenene mehilinaꞌmu yabe.
34 Rogo-vos, portanto, que comais alguma coisa, porque disso depende a vossa segurança; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Polu ya luto luloto beleti noseꞌna lito asaga enali enubulo Huꞌmamofitoga fokehi ho emito nunumu huloto li pata sito nalubeꞌmu huꞌehina.
35 E, havendo dito isto, tomou o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo-o começou a comer.
36 To enali kaꞌa keheli emite enugufagu laga higo enali silagaꞌi noseꞌna no baga iꞌahana.
36 Então todos cobraram ânimo e se puseram também a comer.
37 To botigu asagaꞌi minoꞌohuta asagaꞌi leka soto li nupa huto bu gota 276 bonaꞌi minoꞌohuta yabe.
37 Éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 Asaga bonaꞌi noseꞌna no baga ilete alihaꞌa legeya noseꞌna lugaꞌa botigu meleꞌahana hege nagamilugu heꞌmilago bi bi hilago boti keta mehuse huꞌehina yabe.
38 Depois de saciados com a comida, começaram a aliviar o navio, alijando o trigo no mar.
39 Botigu kaba hite humofaꞌna hilata nehana bomagi etehi goꞌi noligo ya huto hege nagami beletoga nootagi lite bu go bati mehiꞌahana. To benebehi niꞌinalo sibilipa homo mololata nohina niꞌinago analo bati hilifi boti li bego hilune liꞌahana yabe.
39 Quando amanheceu, não reconheciam a terra; divisavam, porém, uma enseada com uma praia, e consultavam se poderiam nela encalhar o navio.
40 Ya lilete nagaꞌi moneto ketana naga ilete heꞌmigo hefunugu limito boti li tokolo huꞌehina ho hepulu tu heꞌmigo hefunugu nolimigo moneko kumu ana botimofihi leꞌmo fotogo hago nobina nagaꞌi gulu ho heꞌmiꞌahana. Ya hilete botimofihi golagaꞌagati habafaha nohaꞌa li putu tago habafahuba enubulogago eneleꞌmo tufoto nobigo hege nagami kehetoga be gelete biꞌahana yabe.
40 Soltando as âncoras, deixaram-nas no mar, largando ao mesmo tempo as amarras do leme; e, içando ao vento a vela da proa, dirigiram-se para a praia.
41 Ya hana ana botiꞌaniuba efato buto tiloto ilepa hoto uleꞌale huꞌehina. To hege nagamiꞌuba amuya bilito tito huto botimofihi anaꞌinaꞌa mone li gofa hoꞌehina yabe.
41 Dando, porém, num lugar onde duas correntes se encontravam, encalharam o navio; e a proa, encravando-se, ficou imóvel, mas a popa se desfazia com a força das ondas.
42 Yaꞌmu lite ana botigu minana nagalugu bonaꞌi koli mefeleꞌehinogo enoho fili su halune lite gimi bomagi liꞌahana.
42 Então o parecer dos soldados era que matassem os presos para que nenhum deles fugisse, escapando a nado.
43 Ya hago gimi bomagi kabaꞌaniuba Poluhi leꞌmo buto bito heꞌmalubeꞌmu ekesa keheliloto lenali enoho mefililo luto laga hu epoloꞌehina. To asaga bonaꞌi nagamilugu nogosa ite keheliꞌahanaꞌa nukuma nete kehetoga kohe tete bilo, luto enoho lifiꞌehina.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, estorvou-lhes este intento; e mandou que os que pudessem nadar fossem os primeiros a lançar-se ao mar e alcançar a terra;
44 To lugaꞌa bonaꞌi botilo li pili kete nehinogo itebe gili nehinaꞌalo liꞌehinogo hege nagamiꞌuba leleꞌmoto kehetoga bilibe luꞌehina. Ana suhi hilete asaga bonaꞌi asagaꞌi bati hite kehetoga bu baga iꞌahana yabe.
44 e que os demais se salvassem, uns em tábuas e outros em quaisquer destroços do navio. Assim chegaram todos à terra salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.