Romanos 11

GODIDO VUA MAEJE (BBB) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ro ja vierafe Godi fu e fuone Isureroko ije fune ijuemiae ke fu baki? Ije fuka ma baki! Godi fuka bu ijuemiaema baki. Na ijiege kuariavo ijadufuo maeje nadua nana e Isureroko. Ro kuke naeje na e Eburamedo uifari be na e Bezimanido agane ijia uinuvena ruae.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Ro Godi fu e fuone fu isuibe umui tuaema ije fu naebe bu ijuemiae. Ro ja e Iraeja fu isuibe e aesakae Isurero kariva ije buesina una Godi soesoena kuaraema ije jane vierafei.
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 E Iraeja fu Godi ijiege kuae,
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 E Iraeja fu ijiege kuaramoga Godi fu una kuae,
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ro Godi fune izege fu isuibe rema ijiege iviama e Jiusi sibaneke ige no ma rejuona karaunue.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Ro Godi fune fuone izege fu e ma rejiamo ijia fu e fuone ije karauniae. Ro bu e ijiebe buone izege bu mukoe kenoejo fu ije giana karauniaema baki. Ro Godi fu buone izege bu mukoe kenoejo ijia giana karauniamobitie fuone ma rejiamo ije fuka marekuma baki.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Ro e Isureroko bu vame maeje Godi fu izege e karauniamo ije buneka giriesana rerei rove bu naebe gae. Ro bune e sibaneke Godi fu umui tuaema ijiebe vame fuone maeje gana abei. Ro e Jiusi gue ije fune Godire vierafe buone ije vafiaema ijadufuo bu Godido vame maeje buka naebe gae.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Ro Godido buki akae bu isuibe isoeve ije fu ijiege kuae,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Ro kuke e Devidi fu isuibe vua besu ijadufuo ije ijiege kuae,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Ro Godire niome buone ije fuka okuriaga bu Kavene Akae fuone ijadufuo vame maeje bube giake. Ro kuke bu ise revo ijadufuo ni kame isekafiaga bu maza boeje irufui abenoeno kuae.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Ro ja vierafe e Jiusi buka ise uruvana revo ijadufuo Godi fube bu mukoreigia ijuemiae ke fu baki? Na vierafe ije fuka baki. Ro bu ise reva ijadufuo Godi fu una e Jiusi baki ije ifejiana karauniame. Godi fu ijiege e Jiusi baki ije karauniaga e Jiusi ije bu vame maeje Godi fu buone remo ije giaga buka naebe oemadiakuva bute una oe kuderiana Jesu Kuraesi ma vierafedufuo.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Ro e Jiusi ije bu Jesu Kuraesi ijuoneva ijadufuo Godi fu vua fuone maeje fu abena una e boeje aesakae igia kariva ije kuariae. Ro e Jiusi ije bu una Jesu Kuraesi ma vierafekuva Godi fuka e Jiusi abe ro e Jiusi baki ije kukuma ifejiaga bu vame fuone maeje giake.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ro vua ige na una e Jiusi baki ije ja kuariakuve. Naeje fune Godire e Jiusi baki ije joefuo kiemo na urina jone ruae. Ijadufuo na Godi i irere fu kuariemo na ruaeva na ije ireobo vierafena renoeve.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Ro vua maeje ige na abe jone ruaeva ije na vierafe e none Jiusi bu ije giekuva buka naebe oemareke. Ijadufuo e gue bute una oe kuderia Jesu ma vierafega Godi fu bu karauniake.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Ro Godi fu e Jiusi ije fu ijuonema ijadufuo fu una e boeje aesakae igia karinoeva ije eranebe bu una oe kuderiana fuone ruovo ije karauniame. Ro na bigae Godi fu e Jiusi baki ije ijiege karauniakuma e Jiusi ije bute una e izeki reke? Na vierafe bu una oe kuderiaga Godi fu karauniakuma buka e ije bu oena una urivo igege reke.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ro e Eburamekiro e ije bu isuibe Godido vua vierafena kuaevo ije bu Godido e rekuva uifari buone ije budua bu Godido e reke. Ro na be bijana kuariako ni fiefo. Ine ijadufuo girege ije fuka ma akaekuma na vierafe ine kiae ije budua buka akae reke.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ro kuke igia fie, Godi fu e Jiusi ije fune uije bino juare fuone ijia vi subitireva ijiege fune ijuonena nafe korei. Ro una e Jiusi baki ije jaeje fune Godire uije nitasi ije kena una juare fuone maeje ijia oema igekido jaka mukoe tavuana iraseke.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Ro e Jiusi baki igie jade uri kojo kame ajiavo. Ja ijiege rekinu una e Jiusi ije Godi fu uije vi subitireva ijiege nafena korema ije nese giavo. Ro ja ijiege renoekuva ni mukoe vierafefo. Ijadufuo maeje fu uije ijare sakae ije ifejamo baki ro fu sakae ijare uije ifejana safine maga fu mukoreigia tavuana irasemo. Ijadufuo e Jiusi baki ije jaeje ja uije igeki ro e Jiusi ije buje bu ire sakae igeki. Ijadufuo bure ja safine miako ja mukoe tavuana iraseve.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Ro na bigae jate ja vierafero Godi fu e Jiusi ije bu uije ije vi subitireva ijiege fune nafe korei. Ro fune una e Jiusi baki ije uije nitasiko igege kena una juare fuone ijia oedo bure e Jiusi ijiebuo are ije abekiro ja ijiege vierafeve.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Ja ijiege vierafekuva ije fune marei. Ijadufuo maeje e Jiusi ije bu naebe Jesu Kuraesi ma vierafeva ijadufuo Godi fu bu ijuemiae. Rove e Jiusi baki ije jaeje jane Jesu Kuraesi ma vierafei. Ijadufuo Godi fu ja kena una e Jiusi ije bu fu ijuoneva ijiebuo are ijia uniae. Ijadufuo jade aroekarakiro nime jumekinu oenoefo.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Ro e Jiusi ije buje buka Godido uije vi mukore tavuavo ijene rove Godi fu uije ise igege nafe korei. Ro una e Jiusi baki ije jaeje ja uije nitasiko igeki ijadufuo ja aroekarakuva Godi fute jadua nafe koreke.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Ro ni vierafe Godi fuka e mukoreigia oetuakinu ifejiamo. Ro kuke maza bino fuka e kame isekafiaga bu vajae fiane abekinu ro oefiane abevo. Ro Godi e Jiusi ije fu kame isekafiamo ijadufuo maeje bu korubuo fu ijuemaeva ijadufuo fu ijiege rei. Ro e Jiusi baki ije Godi ja naebe ijuemae. Ijadufuo ja fu mukoreigia oetuakinu ma vierafekuva fuka ja mukoreigia oetuakinu ifejiake. Ro ja naebe ijiege rekuva jaeje fu uije ije fu nafe koremo ijiege fu kuke ja nafe koreke.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Ro e Jiusi ije bu una Jesu Kuraesi ma vierafekuva Godi fu bu uije igege kena una juare fuone ijia oke. Ijadufuo maeje Godi fuka e darokido fu una kaenamiaga bu e fuone reke.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Ro e Jiusi baki ije ude jaeje ja Godido anafa reva baki. Rove iviama Godi fune ja kemo ja una e fuone rei. Godi fu ijiege rena ire maeje fu ude kena e Jiusi ije vajiaema ije kena una kuke e Jiusi baki ije ja vajiame. Ro Godi fu una uije fuone fu nafe korema ije una kekiro vierafekuma ije fume samadukua kena una juare fuone ijia oga bu una mukoreigia tavuake.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 — ausente —
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 — ausente —
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Ro kuke fu kuae, Na maza ijia ijiege na ise buone giana aredufuo ije buina kuaena avenamikono kuae.
27 “Naatu
28 Ro e Jiusi ije bu Godido vua maeje bu naebe mukoe fiekuae vierafevo ijadufuo buje buka Godido e ani reve. Rove Godi fuka uria e Jiusi ije oetuame ijadufuo maeje bune asaerafa buone ijiebe fu ma vierafeva ijadufuo fuka uria bu oetuame.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Ro Godi fuje una oe binobino vierafemo baki. Ro fu ire ma bino kena e bino vajiakiro vierafemo ije fume kena vajiamo. Ro kuke fu e gue kega bu e fuone rekiro vierafemo ije fume ijiege remo.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Ro ude e Jiusi baki ije jaeje ja Godi irinavo baki. Rove Godi fu iviama e Jiusi ije bu naebe Godi irinavo ijadufuo fu una jone oefiane abena ise jone giana arekinu karauniame.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Ro Godi fu rade izege fu jone oe fiane abena karauniamo ijiege fu kuke una e Jiusi ije bu fu ijuonevo ije buone oefiane abena karauniake.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Godi fu vierafe e boeje bu rade ise buone bu renoevo ijia una oe kuderiana fuone roga fu giana oefiane abekinu karauniakiro fu ijiege vierafei. Ijadufuo iviama fu arekoga e boeje bu una vame ise ije kenoe.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Akujie Godi nuvuone ije fu sibeno. Fuone izege fu vierafena kemo ije fuka ma anuigi. Ro kuke ire maeje fuone buka ma uruvana ijadufuo fu erare dakinu ro migiakuma baki. Godi irere fu rekiro vierafemo ijiakiro vame izege fu ire binobino remo ije noka izege giana vierafekuva baki.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Ro vua ijadufuo maeje bune isuibe buki akae ijia isoena ijiege kuae,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ro fu erare E Ireobo ije ire ma bino vajaema ijadufuo fu una vegue ire ma bino vajakono kuae?
35 O yait God a sawar itin,
36 Ro ire boege fune Godire amaeriaema ijadufuo bu daro fuone ijia ni uria kariko fu samuagiame. Ijadufuo ire fuone boege bu una ive fuone ije dabe aroeve. Ijadufuo na vierafe e boeje bu maza boeje fuone sanaema ije dabe aroeke. Mare!
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.