Mateus 12
GODIDO VUA MAEJE (BBB) vs NVT
1 Jesu fu ijiege kuariama areme maza be fune e vua fuone fievo ijena va ire vuiti juare ijia urana oenoe. Ro maza ijeja bu mauike karina Godi baname isoekinu oemarevo. Ro e Jesudo vua fievo ije buka vasiaoriaema ijadufuo bune uri ire vuiti garine bino tuana inoeve.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Rove e Feresi gue bu ije giana una Jesu kuae, Eko, e vua one fievo buka isema rena maza akae ige dabe tuasevono kuae.
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 — ausente —
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 — ausente —
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ro kuke ja e Mosisido akae fu isoema ijia dana gabitie ja gia e ije bu Godi zinone ifaejavo ije bu maza uruvana buka maza ije e bu mauike karivo ijadufuo akae ije dabe tuasena una imeva ja giake. Rove ije bu revo ije bu Godido niome ijia ise revo baki.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Vua ige naka ma kuariave. I ije Godi fu kiemo na mekiro ruaeva ijare fuka ma anuigi ro una i ije bu Godido are ijia mevo ije fume sibaneke isekube.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Ro kuke isuibe buki akae bu isoeva ijia Godi fu ijiege kuae,
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Ijadufuo maeje Ema igiebuo Fari ige naeje fune Godire daro miena ire boeje kiega na samuagiave. Ijadufuo maza ije ja mauike karivo ijadufuo akae ije ja nuvevo ije nare kuariaga ja fiekinu kenoekono kiae.
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Jesu fu ijiege kuariama areme fune vakuma e Jiusibuo are isekube bu afuina vua kuaevo ijia arui.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Ro are guove ijia e be umui abe kiraema fu ijia fine ro kuke e gue budua bu ijia afuina kari. Bu vierafe buka Jesu fu ire bino isema rega bu kuakuae bu ijadufuo ni veri. Ijadufuo bu urina Jesu kuae, A vierafe fube maredo a maza akae mauike karivo ijia e iseki ije una amaeriakono kuae?
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Bu ijiege kuaravoga Jesu fu una kiae, Ja e be erare a mave-sifi be dabema fu maza ije mauike karivo ijia va mako urakuma a izege reke? Abe ijia arega fu mako ijia manina isejavaeke? Na vierafe a ijiege rekuma baki ro aka va kenujaga fu ajia vadufuo.
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Ro mave-sifi ije bu anuigi baki ro ema ijare buka ire anuigi. Ijadufuo no maza akae mauike karivo ijia no e ifejiakuva ije no akae tuasevo baki ro none ma revono kiae.
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Jesu fu ijiege kuaria areme una dakude e ije umui abe kiraema ije kuae, Eko umui one ije akoeno kuae. Ijadufuo e ije fune umui fuone ije akoemogana funeka una umui fuone maeje be ijieki rei.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Jesu fu ijiege remoga e Feresi gue bu una usiae makave ijia vame izege bu fu kanadufuo ije mauike bue kuaena ijunami.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Bu ijiege renoejoga Jesu fune giana uri are ije arena una are be vae. Fu vakogana e ka uruvana bu fu nuvena dabe arafiri vakoga fu adame buone boeje binobino ije amaeriamo bu una madiae.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Fu amaeriama areme kiae, Ja vaga ebe giana kiako, ja erare amaeriaemano kiaga jade kuariavono kiae.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ro Jesu ije fu kuriaerema ije funeka izege e Godido vua vierafena kuaemo e Asaea fu isuibe kuaema ijiakuma riare.
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 Ro vua ije fu kuaema ije bu ijiege isoe,
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Ro fu vua kuariakuma fube madiakinu kuariake. Ro kuke fube vame ijia vua arana kuaenoega e bu fieke.
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 Ro e ije bu vame maeje kenoekuae mamoevo ije fube kuriaekuriaeki kuariakinu ifejiake. Ro kuke fu e ije bu buone ma vierafevo ijia mamoevo ije ifejiaga bu una giriesana izege Godi fu rade karauniadufuo ije ma vierafedufuo.
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Fu ijiege rega e aesakae boegia karinoeva ije buka una fu ma vierafe furikono kuae.
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Areme e bino bu uri e be ni kuzeki fu vua kuaemo baki ije mesirina Jesudo ruae. Ro e ije fu kavene ise ijare nirona dabe arafirimo ijadufuo fu vua kuae ro ni nafaemo baki. Bu e ije mesiri Jesudo rovoga fu urina kavene ise ije kuriaeremo fune e ije arena keke vae. Fu vakoga e ije fune ijia una vua kuaekinu ro ni nafae.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 E ije fu ijiege remoga e boeje bu vame sumiki ije Jesu fu rema ije gavo buka oeseradiae. Ijadufuo bu una bue kuae, Ja vierafega e ije fune e Devidido uifari ije fu ruakono kuaeva ijeno kuae?
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Bu ijiege kuaenoejoga e Feresi ije bu fiena una kiae, E ije fu kavene ise Setani e Birizibuno kuavo ijadufuo e. Ijadufuo fure daro maga fu kavene ise ije kuriaerega bu fu irinana e ije arena usiae vakono kuae.
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Rove Jesu fune oe buone ijia izege bu vierafeva ije fune giaema ijadufuo fu uri vua be ijiege mena kuariae. Fu kiae, E aesakae besu ijia karijo ije bu uri ata guegue rena bue bijaekuva bu izege mukoreigia karike? Ro kuke sidove be ro agane be bu una bue nigaraekinu karikuva ije buone ma karivo ije fuka iseredufuo.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ijiege ro Setanido are fu samuamo ijia kavene ise bu una bue nigaraekuva funeka mukoreigia iseredufuo. Ijadufuo bu ijiege rekuva bune dabe atavo ijadufuo bu izege una mukoe karikuva baki.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ja kuae nana Setani e Birizibuno kuavo ijare daro miega na kavene ise ije kuriaerega bu usiae vakono kuaeve. Rove ja vierafega e vua jone fievo ije bube Setanido daro ijia kavene ise ije rorukuriaga bu usiae vako? Na vierafe ije fu baki. Ijadufuo vua izege ja noesina kuaevo ije jaka mukoe vierafena kuaevo baki.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Ro ja giega na Godido Kavene ijadufuo daro ijia kavene ise ije kuriaerena rorukuriavoga ja vierafedufuo. Ja ijia vierafero maza ije Godi fu una zinuivena e fuone ije samuagiadufuo ije fune igifurekiro ja ijiege vierafedufuo.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 Ro kuke igia fie, e be fu erare va e daroki be ijadufuo are ijia ajiana sinuome fuone ije iniemekuma baki. Ro fu iniemekiro vierafekuma fuka ude e kuriae ije fare dabe toma areme fu sone sinuome fuone ije iniemejadufuo.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 Ro e be erare fu naebe na oemarejiemo e ije fu e none baki. Ro kuke erare fu naebe ifejiena e kaenamia una Godido ruomo e ije fuve e kuriaerena rorukuriaga bu giegisa vake.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 — ausente —
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 — ausente —
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 Jesu fu e Feresi ije ijiege kuariamo ijia fu kuke vua be ijiege mena kuariae. Fu kiae, Ja ine ma be fu manino ja gakuva ije ja vierafero fu fo maeje kirakiro ja ijiege vierafeke. Ro fu ine ise ijare manikuma ije ja vierafero fu fo ise kirakiro ja ijiege vierafeke. Ijadufuo ine ije fu ma ro ise ije ja fo buone bu kiravo ijia giana vierafedufuo.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 E gure ka omise tabare gurie, Iviama vua ige na mena kuariaeva ije jaeje jaka ijieki. Ja e gure ka ise renoejo ije ja izege una vua ma kuanoeke? Ijadufuo maeje e ijiebuo oe ijia irere bu vierafevo ije bu itire buone ijia kuaenoevo.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Ro e ije fu oe fuone ijia ire ma ijiaru vierafenoeno ije itire fuone fune vua ma ijiaru kuaenoeno. Ro e ije fu oe fuone ijia ire ise vierafenoeno ije itire fuone fune vua ise ijiaru kuaenoeno.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Ro igia fie, rade Godi fu una e ume igia ise renoejo ije kena mazie giake. Fu maza ijia kiaga e boeje bu irerefuo vua omeise ije kuaenoeva bu ijene kuaraga fu fieke.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Ijadufuo Godi fu vua jone ja ume igia kuaenoeva ijia mazie giana karauniakinu ro kena isekafiake.
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Jesu fu ijiege kuariamoga e vua akae nijasiavo gue ro e Feresi gue bu urina una kuae, E nijasiamo no vierafe aka ire sumiki be rega no ijia gana a ma vierafedufuo. No ijia ma vierafero ane ma Godire kuamo a ruaemaro no ijiege vierafeno kuae.
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Bu ijiege kuaravoga fu una kiae, E gure ka Godi mukoe vierafevo baki ka ise renoejo gure jare ire sumiki giakuae vierafei. Rove na vierafe iviama ire sumiki be nabe reke. Ro na sone rade ire sumiki besu fu e Jona e Godido vua vierafena kuaemo ije fuone rema ijieki be rega ja gadufuo.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 E Jona fu maza inokubeke ro muge inokubeke fu kijume ireobo be ijadufuo devatua ijia fi. Ijadufuo Ema igiebuo Fari ige nadua na sakae guove ijia maza inokube ro muge inokubeke ijia nake.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Ro vakuma rade maza ije Godi fu e umeigia ise renoevo ijiebuo ise ije kena mazie giamo ijia e sidove Ninivako ije buka una vua ise e ige ja iviama kariva ije joesina kuaedufuo. Ijadufuo maeje bu e Jona vua ije fu kuariaema ije fiena bu una oe kuderiana ire ise boeje buka ijuoegafiae. Ro e Jona fuje fume e ume igeko rove e Ninivako buka vua fuone mukoreigia fiena irinae. Ro ivia naeje naka e anuigi be rove vua none ige jaka naebe fieve.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Ro kuke e Sibako ijiebuo Kuini fu rade maza ije Godi fu e ume igiebuo ise ije kena mazie giamo ijia fu e ige ja fuka arafiriana vua ise joesina kuaeke. Bara ije fu aesakae ubine gue ijia fino rove fuka urina Kini Soromonido uguare maeje fu vierafena kuaemo ije fiekiro ruae. Ro e Soromoni fume sibaneke e isekube rove nare naka ma e anuigi be na igifureki manina vua kuariave. Rove vua none ige jaka naebe mukoe fiekinu ro na ma vierafevono kiae.
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 Jesu fu ijiege kuariama areme kiae, Na e vame ise kenoejo bu naebe oe kuderiavo ije bu izege redufuo na ije be mena kuariako ni fiefo. Maza ije e bu kavene ise ije kuriaerena rorukuraga fu e ije arena va ae sao ijia are fu fidufuo ije rerenoeke.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Fu rerenoega bakuma fu una fue kuaeko, Naneka una are na fina ruaeva ijia vakono kuaeke. Areme fune una ro are fu ude fima ije gaga funeka mukore iviaeko ro kadure bino bakiga fu gake.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Areme fune una kuke va kavene ise gue seveni (7) ka ma ise ijene kaenamia una ro are ijia aruna karike. Bu una ro e ije fu ude niromo fu ire ise sibaneke kenoema ije nirokuva rade fuka una biona ma ise ijia kenoeke. Ijadufuo e garuki gure ja iviama karijo ije jaeje jaka ijieki. Ijadufuo ire binobino ja renoejo ije ja oe jone ma ijiakuma renoevo baki.
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Jesu fu uria e boeje vua kuariamo ijia asie fuone ijiakiro uviarafa fuone ije bu ruoma viene ijia usiaena fu samuana irei.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Ijadufuo e be fu urina Jesu kuae, Asie one ijiakiro uviarafa one ije bu a vua kuarakuae ruaeva viene gufi samuana irevano kuae.
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Bu ijiege kuaravoga Jesu fu una kiae, Ro ja vierafega asie none ijiakiro uviarafa none maeje erano kiae?
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Jesu fu ijiege kuaria areme una dakude e vua fuone fievo ije umui bijiana kiae, Uviarafa ro asierafa none maeje ijeja e gure ja kariva ijene.
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Ijadufuo maeje erare fu irere boeje Asoe none saove gufia fino fu vierafema ijia kenoeno e ijare fu uvia none ro maki none ro asie none ma ijeno kiae.
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.