Atos 22

Kasulatan to Magboboot (ATDNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kagi ni Pablo to mgo Hudiu to, “Mgo sulod woy mgo amoy, pamminog kow to soini no ignangon ku kaniu.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Pogdinog to mgo otow to ian kinagian din ka kinagian dan no Hinibriu, warad ian nigkakagi sikandan no ogpamminog.
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 No kagi ni Pablo to, “Sikanak, Hudiu a no dio a mootow to lunsud to Tarsu dio to probinsia to Silisia. Di, kai a mogtulin to soini no lunsud to Hirusalim no si Gamaliel, ian ka nig–anad kanak. Matuwarong ka pog–anad din kanak to sikan no Balaod no inggalat to mgo kaap–apuan ta. No nounawa a rod man kaniu no kai kuntoon su nigpoomot a lagboy to pogtuman ku to tibo to pogsabut ku no ogkoiniatan to Magboboot.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Sikan ian to nigbaybayaran ku ka mgo nigtuu no nig–unug to soini no Dalan tongod ki Hisus, woy duon pad pighimatayan ku. Agad mgo lukos woy boi, nigdakop kud woy nigbanggutan kud woy impapirisu kud on,” kagi ni Pablo.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 “Insaa now pa ka Labow no Talagpanubad woy ka mgo pogbuyagon ta kai su sikandan ka ogpakamalogot to soini no ignangon ku. Ian su sikandan ka nigbogoy kanak to mgo sulat no impaalap dan nokani dio to mgo duma ta no mgo Hudiu no dio to lunsud to Damasku. Sikan ian to nighondio a nokani to oyow ogpandakopon ku ka mgo otow no nigtuu on ki Hisus,” kagi ni Pablo, “su ighatod ku porom sikandan dini to Hirusalim oyow ogkalogparan.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 Nò, nighipanow ad on, no to pogkamarani kud to Damasku no marani on ogkougtu ka allow, no natokow ad to dakol no layag no nigligkat to langit. No nalayagan ka tibo duon to nigsasindogan ku.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Napolod a ro duon, no duon nigdinog ku no nigkagi kanak to, ‘Saulo, Saulo, manio to ogbaybayaran a nu?’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Nigtabak a to, ‘Buyag, hontow ka?’ Kagi rin kanak to, ‘Sikanak no si Hisus no taga Nasarit no ian ka ogbaybayaran nud,’ kagi rin kanak,” kagi ni Pablo.
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 “Ka mgo duma ku, nigkita to layag di waro mogdinog to kagi to sikan no nignangon kanak.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 No nigtabak a ki Hisus to, ‘Nokoy ka oghimuon ku, Buyag?’ Kagi to Lagboy no Igbuyag kanak to, ‘Sasindog ka no hondio kad on to lunsud to Damasku, no duon ka ognangon koykow to tibo no nigbobootan to Magboboot no igpohimu rin koykow.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 “Ogpitawon ku poron,” kagi ni Pablo, “no kono ad ogkita su nabutud ad on su ligkat to sikan no malayag lagboy. Sikan ian to pigkitkit ad to mgo duma ku no nigparagas koy on nigsolod dio to lunsud to Damasku.”
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 Kagi ni Pablo, “Duon otow no taga Damasku no ogtahud to Magboboot, no si Ananias ka ngaran din. Ka batasan din to ayad–ayad no ogtuman to Balaod ni Moisis. No ogtahuron sikandin to tibo no mgo Hudiu no taga Damasku.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Nò, nighondio si Ananias to kanak woy nigsasindog to longod ku. Kagi rin to, ‘Sulod Saulo, gimulat kad on.’ Sikan do ian no nakakita ad on, woy nigkita a ki Ananias.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Kagi ni Ananias kanak to, ‘Ka Magboboot, no ian Magboboot dod to mgo kaap–apuan ta, sikandin ka nig–alam koykow to oyow ogkatagaan nud on ka ogkoiniatan to Magboboot, woy ogpakakita ka ki Hisus no ian ka Matuwarong no Suguanon din, woy ogpakarinog kad on to kandin lagboy no lagong.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Ian su sikoykow ka ogpamalogot din dio to tibo no mgo otow to sikan no nigkita nud woy ka nigdinog nud no ogligkat ki Hisus.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 No kuntoon,’ kagi ni Ananias kanak to, ‘Nokoy ka ogtagaran nu? Sasindog kad on woy pabautismu kad on woy sampitan nud on ka ngaran ni Hisus oyow ogpasayluan din on ka mgo salo nu.’ ”
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 Kagi ni Pablo to mgo otow to, “Pogkaponga, nig–uli a dio to Hirusalim no nighondio ad to Dakol no Ampuanan ta, no duon impapitow kanak no paatawan.
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 No nakakita a ki Hisus no kagi rin kanak to, ‘Agpas ka awo kai to lunsud to Hirusalim su ka mgo otow kai, kono ogtuu to igmalogot nu to impohitaga ku koykow,’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 No nigtabak a ki Hisus to, ‘Di Buyag, ogtuu poron su natagaan to mgo otow kai ka mgo batasan ku nokani no inlogob kud ka mgo anaranan to mgo Hudiu no impapirisu ku woy nigbarasan kud on ka mgo otow no nigtuu koykow.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 No ko nighimatayan dan si Istiban no talagmalogot to kinagian nu, nighoo ad woy nigsasindog a to longod dan no nanggalat ku ka mgo kinabo dan.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Di nigtabak si Hisus kanak to, ‘Hipanow kad on su ogsuguon ku sikoykow dio to mariu oyow ogkanangonan nu ka mgo otow no kono no Hudiu to nangnangonon ku,’ kagi ni Hisus kanak,” kagi ni Pablo.
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Duon do ian mataman ka mgo otow no nigpamminog ki Pablo taman to nighingaranan din ka mgo otow no kono no Hudiu. No nigbabansagon sikandan to, “Himatayi now on ka soini no otow. Himatayi now on. Konad no litos to duon pad goinawa.”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Nambabansagon ka mgo otow woy nigtopongan dan ka mgo manggad dan woy insawilo dan ka obol to tano su nabolu on ian lagboy ki Pablo.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Nò, ka igbuyag to mgo sundalu, nigpasolod din on si Pablo dio to baloy woy insugu din to ogpabarasan dan oyow ogpakanangon poron si Pablo ko manio to nigbabansagonan ka mgo otow kandin.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Sikan ian to nigbanggutan dan on ka bolad woy ka paa ni Pablo su ogbarasan dan porom sikandin di kagi ni Pablo to sagboka no kapitan no nigsasindog to longod din to, “Ko ogbarasan nu ka nasakup to gobirnu to Ruma to waro now pad in–insoi ko duon salo din, kono kow buwa ogpokounug to sikan no balaod dan,” kagi ni Pablo.
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Pogdinog to kapitan to sikan no kagi ni Pablo, nighondio pad to igbuyag to mgo sundalu no kagi rin to, “Manio to ogpabarasan nu kanami ka otow no nasakup to Ruma?”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 No sikan ian to nighondio ka igbuyag dan no kagi rin ki Pablo to, “Og–inso a koykow ko tu–tuu ian no nasakup ka to gobirnu to Ruma?” Kagi ni Pablo, “Hoo.”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Kagi to igbuyag to mgo sundalu to, “Nakabayad a to salapi no dakol oyow ogkasakup a to gobirnu to Ruma.” Kagi ni Pablo to, “Di sikanak atag, ligkat to ingkabato ku, nasakup a to gobirnu to Ruma.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Sikan do ian no ka mgo sundalu no ogbaras poron no og–insoinso ki Pablo, nan–awo duon to longod din. Woy songo nahallok on ka igbuyag to mgo sundalu su nataga sikandin to nasakup si Pablo to gobirnu to Ruma woy su nakasalo on to balaod to sikan no gobirnu su nigpabanggutan din si Pablo.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Pogkapawo, nighokaran on to igbuyag to sundalu ka karina no inhikot to bolad ni Pablo. Woy nighinggat din si Pablo dio to pinanlimud din no mgo igbuyag to mgo talagpanubad to mgo Hudiu, woy ka tibo no mgo pogbuyagon dan. No nigpatangko din on si Pablo kandan.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.