Mateus 26
Vaikala Noxou Lataua (ATA) vs VC
1 No mine Iesu muvikala mukalu la muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo,
1 — ausente —
2 “Ngingi ngelavusou lexe voxo tamei siꞌa uxolu sou nenge tasosovosou voxo e Lataua mupolopepeneꞌi ta Isilaeli, la inoꞌu Itema ꞌOlu ilailixu no avoꞌa ta mitema sou ivau usoli.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 La ta tatila noxiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta tatilasiꞌa ta Isilaeli mipita no tani tatila noxou kisiꞌa ta ailiꞌi ualasou lexe Kaiapasi,
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Sou ikamuli voteꞌi sou lexe itetelisou lesu mo ivau usoli a loxo vaa.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Aneꞌi miavuti la mivikala lexe, “Maasi la nenge taꞌoxonu mii e nenge tevivikalasou ꞌo no nixi no anu voxo tila ꞌo uasi. Xo loxo ꞌo io ta mitema imaisinge, la iavutinoxu ꞌotoꞌoto toxoxaꞌa.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 No mine Iesu muxolu ne Vetania la mulai muꞌunalai no tani noxou itema vile ualasou lexe Saimoni. Anu Saimoni ne vulukali muꞌoxonu tei.
6 — ausente —
7 Iesu muꞌunalai mo mutalupexa sou lexe uꞌani. Ia sema vile minoꞌu lavotoli sou ueli e tumaꞌu lailaixe vile ne lamoli sou tila misevile. Ane minoꞌu xe milai mixali noxou Iesu, la mixolaꞌu anaxu ka minixiꞌu no kisou Iesu.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ia no mine ta molomolo noxou mimaisie aloxo ne, la aneꞌi laꞌiaxaꞌa, la mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo lexe “Tavaꞌu loxovaa ane sema ꞌo ivilaꞌisou ueli e tumaꞌu lailaixe loxo ꞌo?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Lexe uaisi mo sou tasovanu, la ilotonu no anu lamoli tatila manina, la sou tanoꞌu la taitiꞌa ta mitema ane iꞌa mimii uasi.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Aneꞌi mivivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo ne, la Iesu mulavusou la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Iengi uvaxaiesi, loxovaa ane ngingi ngalosie tuꞌumaxu ane loxo ne? Mii e ane miꞌoxonu muneꞌe noxilo ne, ane miꞌoxonu laixe misevile.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Ta mitema ane iꞌa mimii uasi ne, anu voxovoxo piepiena ꞌa uxoxolu sou ngingi ngaitiꞌa mimii loxo ngemasaxau, xo ngingi ngongiꞌa ngaxoxolu. Ia eni ne nenge nengeꞌa taxoxolu utotomu uasi.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Ane minixiꞌu ueli e tumaꞌu lailaixe no vasimelo tei loxo ne, sou ulalaxiinu vasimelo sou ulai no lulu.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Eni avikalangengi manina aloxo ꞌo. No xalexalee tuatuala neꞌi ne, lexe ilai iaꞌaloxu aꞌalo laixe, la mii e ane miꞌoxonu ꞌo ne, aneꞌi iaꞌaloxu kalumo sou ixavutalane.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Xe Iudasi Isikarioti, anu vile noxiꞌa ta molomolou mavulovexa mo mulelia tamei ne, muavuti la mulai muxali noxiꞌa ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi, la mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo,
14 — ausente —
15 “Lexe eni aꞌitalonu Iesu ulai no avonge, la ngingi ngalosilo maꞌia?” Xe aneꞌi miavuti la miitisou lamoli siliva muxali loxo mavulovexa tatalu la milosou.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 La sou Iudasi muavuti sou ukamuli voteꞌi sou uꞌitalonu Iesu no avoꞌa.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Voxo vile sou veleti imulaxu isi sou uasi ꞌa muxali, la ta molomolo noxou Iesu mineꞌe noxou la mitaliꞌisou lexe, “Nini nemasaxa lexe nexi talalaxii laꞌilalixene sou voxo sou Lataua Mupolopepeneꞌi ta Isilaeli ꞌava?”
17 — ausente —
18 La Iesu muvikalaneꞌixu itema vile, la sou mupalusiꞌa lexe, “Ngalai no nano no tuala tila ne Ielusalemu xe ngamaisou itema e epelaꞌingexu ne la ngavikalanu lexe, ‘Tisa muꞌoxo lexe voxo noxilo ꞌa muxali ꞌalai. La sou nexi noxiꞌa ta molomolo noxilo taꞌani laꞌilali sou ta sosovosou voxo sou Lataua Mupolopepeneꞌi ta Isilaeli no tani noxine.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 La sou ta molomolo noxou Iesu miꞌoxonu aloxo Anu mupelaꞌaxu ne sou milalaxiinu laꞌilali sou ixavutalanu voxo sou Lataua Mupolopepeneꞌi ta Isilaeli.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Xe no ꞌoloꞌolovoxo la Iesu iloꞌa ta molomolo noxou mavulovexa mo mulelia tamei ne milai mixolu mipita sou iꞌani.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 No mine aneꞌi iꞌaniꞌani, la Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni avikalangengi aloxo ꞌo, vile no nixi noxinge ne, ulai la anu uꞌitaloleli ulai no avoꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Xe aneꞌi milomu aloxo ne, la oponeꞌi tuꞌumaxu la sou aneꞌi vilevilesi miavuti la mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “Tila male eni uasi ne?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Xe Iesu muavuti la mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Anu ane loxo nexi noxou taꞌuinu laꞌilali no anu lisi vilesisi, la anu moosou e sou uꞌitaloleli no avoꞌa ta mitema ane.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Itema ꞌOlu ne, ulaisi mo uulua aloxo vaivaikalasou mikaukavunu no anu Lavuku Tavuna teinu. Ia itema e uitalonu itema ꞌolu ulai noxiꞌa ta mitema avoꞌa ne usaxilaꞌu no anu tuꞌutuꞌumaxu. Anu laixe lexe nenu ivoꞌonu uasi, la anu laixesi.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Xe Iudasi itema e sou uꞌitalonu Iesu no avoꞌa ta mitema ne muavuti, la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo. “Tila male eni ne?” La Iesu mukolinu lexe, “Ani, ninisi.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 No mine aneꞌi iloꞌa iꞌaniꞌani la Iesu mukasi muluꞌe no anu veleti la munoꞌu sou muvikala laixe musuku noxou Lataua, xe mukalu, la museꞌiseꞌinu sou mulosiꞌa ta molomolo noxou vilevilesi la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Nganoꞌu mo ngaꞌou, anu vasimelo ane.”
26 — ausente —
27 Xe muavuti la mukasi vaxa no anu lisi sou uaini, la muvikala laixe musuku noxou Lataua. Xe mukalu la mulosiꞌa la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi latala ne ngaiexu.”
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Mo muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Sialuxo ano ꞌo. Eni asoli xe sialuxo unixi, la anu uꞌoxonu vaikala e nenge nengeꞌa Lataua tesakii ꞌo, uxali manina. Sialuxo ꞌo ne, sou unixisiꞌa ta mitema tavuꞌalo sou upamaulineꞌi xe uxexeenu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa.”
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 La muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Eni avikalangengi manina. Umomomo sou eni aie la no anu uaini temanu la uasi, ulai utalo no voxo ane sou nenge nengeꞌa taiexu ane alavua no tuala teitexi noxou Lataua.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Xe iloꞌa miꞌani mukalu la milexe lexe vile sou milaa milai no laxaꞌilu ne Olivu.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Iloꞌa milai xoo la Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo la, “Maasi no ꞌolovoxo ꞌo, la ngingi latala ꞌo ne, ngaꞌumesilo ukalusi. Xo mikaukavunu vaikala vile muxolu no anu Lavuku Tavuna teinu aloxo ꞌo, ‘Ulai la eni avau itema sou usaxilaꞌa ta sipsip la aneꞌi ta sipsip ne iꞌume ipeilaꞌu tani.’
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Ia iliꞌi, eni atulu sou amauli, la eni auli alai ne Xalilaia.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Xe Pita muavuti la muvikalanu lexe, “Ulai la aneꞌi latala ꞌo ne iꞌumeꞌume ukalusi, ia eni ne uasi.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Xe Iesu muavuti la mukolinu vaikala noxou lexe, “Eni avikalaneni manina aloxo ꞌo, maasi no ꞌolovoxo ꞌo la kokoꞌa uꞌava uao, ia nini nasingisilo alaxu tatalu lexe nalavusilo uasi.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 La Pita ne mutotoiti manina. Xe muavuti la muvikala pekiaꞌu lexe, “Eni umomomo sou asingisine lexe eni alavusine uasi, uasi xo nenge nengei tasoli takei.” Mo Pita ta menexu ne mivikala kalumo aloxo ne.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Iloꞌa mimuamuaꞌi xe mixali no lia xalee ilemolu lexe Xetesemane, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou lexe, “Ngaxoxolu ꞌo ia eni alai mo akilaka.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Xe Anu muavuti la munoꞌa Pita iloꞌa Sevetaio ta ꞌolu tamei sou iloꞌa milai. Iloꞌa milutu xe milai la Anu tanulili xe opo tuꞌumaxu manina.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 La muvikalaneꞌi aneꞌi tatalu ne aloxo ꞌo, “Ngaxoxolu ano mo ngautiti laixe. Xo eni opoleli tuꞌumaxu manina mo eni ꞌa ꞌalaꞌalai sou asoli.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Musuku mulai vaꞌaxu sevile mukalu, la sou mutangatulu muluꞌelai no lia sou mukilaka. Mukilaka la muvikala lexe, “Mamilo mimii latala ne, pekiaꞌu noxine sou naꞌoxonu uasi. La sou eni emasaxa lexe naxexeenu soli noxilo ꞌo uxexesilo. Mo namulinu masaxa noxilo uasi, ia namulinu masaxa noxinesi.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Anu mukilaka mukalu xe mulivu mulai noxiꞌa ta molomolo noxou tatalu ne, la aneꞌi a iaai. Xe muavuti la muvikalanu Pita aloxo ꞌo, “Loxovaa ngingi ngongiꞌa ta menexine umomomo sou ngaxolu mo ngautiti utalo loxo aso iou taiinu vile uasi?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Ngingi ngaxoxolu mo ngautiti mo ngakilaka, mo sou tovotovo uxali noxinge la utaloxolingenge uasi. Manina musuku, itema uleenu umasaxa lexe uxaxai ia vasimolu ne pekiaꞌu uasi, mamalaxusi.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Iesu muvikalaneꞌi aloxo ne xe mukalu, la mulivu mulai la sou mukilaka alaxu tameisou. Mulai la mukilaka aloxo ꞌo, “Mamilo mimii latala ne, pekiaꞌu noxine sou naꞌoxonu uasi. La sou eni emasaxa lexe naxexeenu soli noxilo ꞌo uxexesilo. Lexe nini nemasaxa lexe eni alai asoli la anu mivile uasi, eni amulinu masaxa noxinesi.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Xe mulivu muneꞌe, la mumaisiꞌa ta molomolo noxou tatalu ne aneꞌi a iaai sio, xo ieꞌi uvuvusio.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 La sou Anu muꞌumesiꞌa miai ne ia Anu mulivu mulai la, sou mukilaka alaxu tatalusou. La mukilaka aloxo tei ne la.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Anu mukilaka alaxu tatalusou mukalu xe mulivu muneꞌe la mumaisiꞌa aneꞌi a iaai sio. Xe muavuti la mutaliꞌisiꞌa lexe, “Ngingi a ngamaꞌila mo ngaai sio? Mumomomo aloxo ne! Xo voxo a muxali. Ngamaisou! Aneꞌi ta mitema sou iꞌitalonu Itema ꞌOlu no avoꞌa ta mitema sou susu a ꞌalaꞌalai sou ixali ꞌo.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 La sou ngatulu mo nengeꞌa talai. Ngamaisou! Itema e uꞌitaloleli no avoꞌa ta mitema ne, anu a uxali ꞌo.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Iesu uvivikala ꞌo, ia alaxu vilesisi ꞌo, la Iudasi muneꞌe noxou. Anu vile noxiꞌa ta molomolou noxou mavulovexa mulelia tamei. Anu iloꞌa ta mitema tavuꞌalo mixali, ia ta mitema ne mitetelisou viso ilou kuluvololou. Ta mitema e mineꞌe ne, ta tatila noxiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta tatilasiꞌa ta mitema mipalusiꞌa mineꞌe.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Itema e muꞌitalonu Iesu no avoꞌa ta mitema ne, muvikalaneꞌixu sosovo vile tei aloxo ꞌo, “Lexe eni alai atimu no xaleenu, la Anu ane, ngatetelisou.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ioxe, Iudasi muxali la mulai alaxu vilesisi noxou. La muvikalanu lexe, “Tila! laixenenisi.” La sou mutimu no xaleenu.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Xe Iesu muavuti la muvikalanu aloxo ꞌo, “Menexilo, mii maꞌia ane nini namasaxa lexe naꞌoxonu.” Xe ta mitema ne mimaisou Iudasi mine mutimu no xaleenu, la sou aneꞌi mikasi vaxa no avolu sou mitetelisou.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 La itema vile mututulu ꞌalai noxou Iesu ne muavuti la mulavee viso ka muvali vaxa no sangalou itema sou xaixai noxou kisiꞌa ta ailiꞌi. La sangalou ne muxoto la mulapau mulai no lia.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Xe Iesu muavuti la muvikalanu aloxo ꞌo, “Nanoꞌu lavisomeni mo namulaxu no tanixu. Xo aneꞌi e iꞌoto no anu viso la isoli no anu viso.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Male nini nalavusou uasi ne? Eni emomomo sou aꞌava ulai noxou Mamilo, la Anu upalusiꞌa ta angelo noxou ne ineꞌe alaxu vilesisi. Ta angelo ne itiitisiꞌa uaꞌulixaꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto xulumuxaꞌa mavulovexa mulelia tamei.
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Ia lexe eni aꞌoxonu aloxo ne, la vaikala e muxolu no anu Lavuku Tavuna teinu ne umomomo sou uxali manina uasi. Xo lavuku noxou Lataua ne muvikala lexe, mimii ane ne anu uxali la uxali manina.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Xe Iesu muxiu la muvikalaneꞌi ta mitema e mineꞌe sou itetelisou ne aloxo ꞌo, “Ngingi ngenoꞌu viso ilou kuluvololou sou ngeneꞌe sou ngatetelisilo xo eni amitema sou aavutilixu ꞌotoꞌoto? No voxovoxo nengeꞌa texoxolu no taasou lalotu tatila noxou Lataua sou elosiꞌa ta mitema lavulavu la ngingi nganava la ngatetelisilo no voxo ane ne ua?
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Ia anu mii vile uasi. Mimii ne anu uxali sou umomosou vaikala noxiꞌa ta mitema sou palomatana mikaukavunu.” La ta molomolo noxou Iesu miꞌume la milailai.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Xe iliꞌi la aneꞌi ane mitetelisou Iesu ne, milailixu noxou Kaiapasi anu kisiꞌa ta ailiꞌi. La ta tisa sou lapuloto iloꞌa ta tatila latala a ipita ixoxolu ne.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ia Pita mumulinu Iesu muiliꞌi no paxa. Xe mulai muxali, la muꞌunalai avile no nano no vimelu sou tani noxou kisiꞌa ta ailiꞌi ne. Anu muꞌunalai, la iloꞌa ta mitema sou isaxilaꞌu tani mixolu sou lexe umaisou mii maꞌia iꞌoxonu noxou Iesu.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 La ta tatila noxiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta tatila sou imomomosou tuꞌutuꞌumaxu noxiꞌa ta mitema latala ne, ikalavoi sou Iesu no anu vaikala moseꞌi mo ikamuli susu noxou Iesu sou lexe ivau usoli.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Ta mitema tavuꞌalo mitelo vaikala noxou, ia vaikalaiꞌa ne manina uasi. Mo ixalisou susu vile noxou mumomomo sou ivau usoli uasi. Ia iliꞌi manina la ta mitema tamei mineꞌe la mitulu iliꞌi no tumaliꞌa sou mivikala.
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 Ia mivikala lexe, “Nexi telomusou itema ꞌo muvikala lexe, ‘Eni amomomo sou akisilalanu tani tila noxou Lataua, ia voxo tatalusou la eni atulusou ulivu la.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Ioxe, kisiꞌa ta ailiꞌi muavuti mutulu, la mutaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Nini namasaxa nakolinu vaikala ane aneꞌi mitelonu noxine ne uasi? Nini nexavutala a loxovaa no anu vaikala ane aneꞌi mitelonu noxine ꞌo?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 La Iesu mutaloxaꞌasi. Ia ukolinu vaikalaiꞌa vile uasi. Xe kisiꞌa ta ailiꞌi muavuti la muvikalanu aloxo ꞌo, “Eni alingaine no ualasou Lataua anu mauli no anu aloxo ꞌo. Lexe nini Kalisito, Lataua ꞌOlu, la nini navikalanexi.”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 La Iesu mukolinu lexe, “Ani, anu aloxo nini nelemolu ne. Ia eni avikalangengi latala ꞌo aloxo ꞌo, iliꞌi la ngingi ngamaisou Itema ꞌOlu mine uxolu uvaꞌisaꞌinu Lataua xavinu musuku. Ngingi ngamaisou mine Anu uxolu no paꞌumolu no avolu tema la uneꞌe no anu umuumu molu teitexi no opo loxotolo uluꞌe.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Anu mulomusou Iesu muvikala aloxo ne la mukakanu tokolomou xo anu laꞌiaxu. Xe muavuti la muvikala lexe, “Ngamaisou, ngingi ngelomusou ne. Itema ꞌo anu muvikala masua mulai noxou Lataua, la sou nenge tataliꞌisiꞌa ta mitema seꞌi la sou ipalaꞌalixu susu noxou la uasi.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 La sou ngingi ngexavutala a loxovaa? Nenge taꞌoxonu mii maꞌia noxou?” Xe aneꞌi miavuti la mikolinu lexe, “Anu mususu ane, mo Anu mumomomo sou usolisi.”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Xe miavuti la mituve vaxa no iou xe mivau, xe seꞌi misavasavalou.
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 La mivikalanu lexe, “Ioxe nini Kalisito, la nalemolu ꞌei ane muvene ne?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ta mitema miꞌoxoꞌoxonu Iesu aloxo ne, la Pita ne anu a muxolu no nano no vimelu sou tani ne, la sema sou xaixai vile noxou kisiꞌa ta ailiꞌi ne mineꞌe noxou la mivikalanu lexe. “Nini kalumo ngingi ngongou Iesu sie Xalilaia ngexolu ane.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Ia anu musingisou no ieꞌi latala ne lexe, “Eni alavusou mii maꞌia e nini nalelemolu ne uasi.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Anu muvikala aloxo ne mukalu, la mulaa no aitengaxu tani sou mulai no ale. Xe sema sou xaixai vile la mimaisou, la mivikalaneꞌi aneꞌi ane itutulu ꞌalai noxou ne lexe, “Itema ane ꞌo, anu ilou Iesu sie Naseleti ane.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 La anu musingisou la lexe, “Manina teitexi, eni alavusou itema ne uasi.”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Mixolu sevile kituꞌa, la ta mitema e ane mitulutulu ꞌalai noxou ne, mineꞌe noxou la mivikalanu lexe, “Manina, nini vile noxiꞌa ane, xo xolineni molu mupalalixene.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Ioxe, Pita muavuti la muvikala pekiaꞌu aloxo ꞌo, “Manina teitexi, eni alavusou itema e ngingi ngelelemolu ne uasisi manina. Lexe eni akalavoingengi la laixe lexe Lataua ukalusilo.” Anu muvikala aloxo ne xe mukalu la alaxu vilesisi ꞌo la kokoꞌa muꞌava.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 La Pita muxavutalanu vaikala noxou Iesu e muvikalanu lexe, “Maasi no ꞌolovoxo ꞌo, la kokoꞌa uꞌava uao, ia nini nasingisilo alaxu tatalu lexe nini nalavusilo uasi.” La Pita mutaloxu iii sou mutama mulai no ale.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.