Mateus 22
Vaikala Noxou Lataua (ATA) vs VC
1 Iesu musolonu vaivaikala noxou, la muvikalaneꞌi no anu vaikala latilovo la aloxo ꞌo.
1 Jesus tornou a falar-lhes por meio de parábolas:
2 “Saxisaxilaꞌu noxou Lataua teitexi no opo loxotolo ne, aloxo tatananu tuala vile ulalaxi sou uꞌoxonu laꞌilali sou ꞌolu utaulaꞌi.
2 The kingdom of the heavens has become like a king who made a wedding feast for his son,
3 Anu mupalusiꞌa ta mitema sou xaixai noxou milai noxiꞌa aneꞌi ane anu muꞌavaliꞌa sou lexe ineꞌe no anu laꞌilali ne, la aneꞌi imasaxa sou ineꞌe uasi.
3 and sent his bondmen to call the persons invited to the wedding feast, and they would not come.
4 La anu mupalusiꞌa ta mitema sou xaixai seꞌi la milai la muvikalaneꞌi lexe, ilai ivikalaneꞌi ta mitema e muꞌavaliꞌa sou ineꞌe no anu laꞌilali lexe, ‘Nganeꞌe xo laꞌilali sou taulaꞌi a eni elalaxiinu mukalu. Kau tongolixu mo ta mimii ta tongotongolixaꞌa miꞌeleꞌelexaꞌa mukalu, xe laꞌilali iouiou ne muxutu mukalu. La sou ngingi nganeꞌe mo ngaꞌani.’
4 Again he sent other bondmen, saying, Say to the persons invited, Behold, I have prepared my dinner; my oxen and my fatted beasts are killed, and all things ready; come to the wedding feast.
5 Ia aneꞌi milomu uasi la milai no anu xaixaiiꞌa vilevilesi. Vile mulai no xaixu, xe vile mulai no taasou la iloto noxou.
5 But they made light of it, and went, one to his own land, and another to his commerce.
6 Ia aneꞌi seꞌi ne miavuti la mitetelisiꞌa ta mitema sou xaixai ne ka miveꞌaveꞌa misoisoli.
6 And the rest, laying hold of his bondmen, ill-treated and slew {them}.
7 La tatananu tuala laꞌiaxu misevile la mupalusiꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto noxou milai miveꞌaveꞌa ta mitema ne misoisoli mukalusi xe mielaxu tualasiꞌa.
7 And {when} the king {heard of it he} was wroth, and having sent his forces, destroyed those murderers and burned their city.
8 Xe muavuti la muvikalaneꞌi ta mitema sou xaixai noxou lexe, ‘laꞌilali sou taulaꞌi mulalaxii mukalu, la ta mitema e eni eꞌavaliꞌa lexe ineꞌe no anu laꞌilali ꞌo ne ta mitema ta laixe sou ineꞌe uasi.
8 Then he says to his bondmen, The wedding feast is ready, but those invited were not worthy;
9 La sou ngalai no ioxuioxu votevoteꞌi xe ngaxalisou ꞌenaꞌei ne, la ngaꞌavalou uneꞌe.’
9 go therefore into the thoroughfares of the highways, and as many as ye shall find invite to the wedding feast.
10 Xe ta mitema sou xaixai ne milai la miꞌavaliꞌa ta mitema taꞌei e aneꞌi mixalisiꞌa no voteꞌi ne mineꞌe, seꞌi ta mitema ta lailaixe xe seꞌi ta mitema ta masumasua. Xe mineꞌe mipita no anu tani sou taulaꞌi ne la muꞌanaꞌana manina.
10 And those bondmen went out into the highways, and brought together all as many as they found, both evil and good; and the wedding feast was furnished with guests.
11 Ia no mine tatananu tuala muꞌuna sou iou mumaisiꞌa la mumaisou vile no taineꞌi ne utaanu tokolomo sou taulaꞌi uasi.
11 And the king, having gone in to see the guests, beheld there a man not clothed with a wedding garment.
12 Xe tatananu tuala muavuti la mutaliꞌisou lexe, ‘Ae menexilo, nini nenava la nataanu tokolomo sou taulaꞌi laixe ka sou naꞌuna ꞌo ua?’ La anu ukolinu uasi.
12 And he says to him, {My} friend, how camest thou in here not having on a wedding garment? But he was speechless.
13 La sou tatananu tuala muvikalaneꞌi ta mitema sou xaixai noxou lexe, ‘Ngatetelisou mo ngasakisakiinu avolu ilou tavaꞌu mo ngalea ulai no ale no isivoxo no tuala sou itatama xe anaxaꞌa ukalakikiki.’
13 Then said the king to the servants, Bind him feet and hands, and take him away, and cast him out into the outer darkness: there shall be the weeping and the gnashing of teeth.
14 La Iesu mukalusou vaivaikala noxou aloxo ꞌo, ta mitema tavuꞌalo Lataua muꞌavaliꞌa, ia anu musosovosiꞌa ta taꞌeisi sou iꞌunalai.”
14 For many are called ones, but few chosen ones.
15 Xe ta Palisaio milai la mikamuli voteꞌi sou lexe iuauoixu Iesu no anu vaivaikalau.
15 — ausente —
16 La mipalusiꞌa ta molomolo noxiꞌa iloꞌa ta mitema noxou Elodesi milai noxou Iesu, la mivikalanu aloxo ꞌo, “Tisa, nexi telavu lexe nini itema vile sou nalemo mii, la navikala maninasou. Mo nini nalavusou naꞌumeꞌa ta mitema uasi, xo aneꞌi ane ualasiꞌa mo aneꞌi ane ualasiꞌa uasi ne, mimomomo vilesisi no ieni. Ia nini nalosieꞌixu voteꞌi laixe noxou Lataua no anu vaikala manina.
16 And they send out to him their disciples with the Herodians, saying, Teacher, we know that thou art true and teachest the way of God in truth, and carest not for any one, for thou regardest not men's person;
17 La sou navikalanexi lexe, loxovaa anu lapuloto vile umomomo sou nenge taleanu lamoli ulai noxou Kaisari? Uasi, loxovaa taleanu?”
17 tell us therefore what thou thinkest: Is it lawful to give tribute to Caesar, or not?
18 Aneꞌi mitaliꞌisou Iesu aloxo ne la Anu mulavu no anu kalakalavoi noxiꞌa ne. La muvikalaneꞌi lexe, “Ngingi ngamitema sou kalakalavoi. Tavaꞌu loxovaa ane ngingi ngaꞌoxo lexe ngatovoleli sou ngatetelisilo ꞌo?
18 But Jesus, knowing their wickedness, said, Why tempt ye me, hypocrites?
19 Ioxe nganoꞌu Denalia vile uneꞌe mo amaisou.” La aneꞌi minoꞌu mulai noxou sou mumaisou.
19 Shew me the money of the tribute. And they presented to him a denarius.
20 Xe muavuti la mutaliꞌisiꞌa lexe, “ꞌEi kisou mo ualasou e uxolu no anu lamoli ꞌo?”
20 And he says to them, Whose {is} this image and superscription?
21 La aneꞌi mikolinu lexe, “Anu noxou Kaisari.” La sou Anu muvikalaneꞌi lexe, “Mii maꞌia ane noxou Kaisari, la ngalosou Kaisari. Xe mii maꞌia ane noxou Lataua la ngalosou Lataua.”
21 They say to him, Caesar's. Then he says to them, Pay then what is Caesar's to Caesar, and what is God's to God.
22 No mine aneꞌi milomusou aloxo ne la aneꞌi mikuluke manina, la miꞌitalonu Iesu la milai.
22 And when they heard {him}, they wondered, and left him, and went away.
23 Xe iliꞌi no voxo ane ne la ta Sadokaio mineꞌe noxou. Aneꞌi ta mitema ane ne, ixavutala lexe ta mitema isoli, io ulai iliꞌi la imauli la uasi. Mineꞌe mixali noxou Iesu la mitaliꞌisou aloxo ꞌo,
23 — ausente —
24 “Tisa, vaikala muai no anu kaukavu noxou Mosesi muneꞌe noxinge aloxo ꞌo. Itema vile mutaulaꞌi ia upalaneꞌi ta ꞌolu uasi xe usoli, la anu laixe lexe vimou uꞌuluxe sema ne, mo sou upalaneꞌi iu vimou ta ꞌolu noxie.
24 saying, Teacher, Moses said, If any one die, not having children, his brother shall marry his wife and shall raise up seed to his brother.
25 Ioxe, no voxo vile la ta mitema muxatele tamei ixoxolu. Aneꞌi muxatele tamei ne aneꞌi ta taumetali. Iloꞌa ixoxolu la ane laposalaxu ne mutaulaꞌi, xe iliꞌi la musoli. Ia upalaneꞌi ta ꞌolu seꞌi noxie sema ne uasi, la muꞌitalone noxou vimou sou uꞌuluxe.
25 Now there were with us seven brethren; and the first having married died, and not having seed, left his wife to his brother.
26 Xe vimoꞌa ane ta tameisiꞌa ne muavuti la muꞌuluxe sema ne, la anu kalumo musoli la, ia upalaneꞌi ta ꞌolu seꞌi noxie uasi. Mo vimoꞌa tatalusiꞌa ne anu kalumo aloxo ne si. Anu aloxo ne mole, aneꞌi muxatele tamei mo ne, miꞌuluxe sema vilesisi ne, la vile noxiꞌa upalaa ꞌolu vile noxie uasi.
26 In like manner also the second and the third, unto the seven.
27 Mole iliꞌi la ane sema kalumo misoli.
27 And last of all the woman also died.
28 Ioxe, ulai iliꞌi no anu voxo ane sou ta mitema ane misoisoli itulu sou imauli, la ꞌei noxiꞌa aneꞌi muxatele tamei ne semau maninasou xo loxo aneꞌi muxatele tamei mo ne aneꞌi miꞌuluxe sema vilesisi ne?”
28 In the resurrection therefore of which of the seven shall she be wife, for all had her?
29 Xe Iesu muavuti la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngexovulaulau no anu vaikalamengi, xo ngingi ngalavusou vaikala muxolu no anu Lavuku Tavuna mo xavi noxou Lataua uasi.
29 And Jesus answering said to them, Ye err, not knowing the scriptures nor the power of God.
30 Ta mitema ane misoisoli ne lexe imauli la umomomo sou itaulaꞌi la uasi. Aneꞌi ixali loxo ta angelo teitexi no opo loxotolo.
30 For in the resurrection they neither marry nor are given in marriage, but are as angels of God in heaven.
31 Ioxe no anu vaivaikalasiꞌa ta mitema ane misoisoli ka itulu ne, loxovaa ngingi ngaitisou vaikala maꞌia Lataua muvikalangengixu uasi?
31 Quanto à ressurreição dos mortos, não lestes o que Deus vos disse:
32 Anu muvikala lexe, ‘Eni Lataua noxou Avalaamu mo Lataua noxou Aisaki mo Lataua noxou Iakovo.’ Anu Lataua ne noxiꞌa ta mitema misoisoli uasi, anu Lataua noxiꞌa ta mitema ane imauli vaimomo.”
32 Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Ex 3,6}? Ora, ele não é Deus dos mortos, mas Deus dos vivos.
33 Xe no mine aneꞌi milomusou vaivaikala noxou Iesu ne, la mikuluke manina no anu aꞌalo noxou ne.
33 E, ouvindo esta doutrina, as turbas se enchiam de grande admiração.
34 Ta Palisaio mixolu mipita ia milomusou Iesu mine mukolinu taliꞌi noxiꞌa ta Sadokaio la vaivaikalau ne mulapusi.
34 Sabendo os fariseus que Jesus reduzira ao silêncio os saduceus, reuniram-se
35 La sou vile noxiꞌa ne anu mulavu laixe no anu lapuloto ne uꞌoxo lexe utovonu Iesu no anu taliꞌi ne.
35 e um deles, doutor da lei, fez-lhe esta pergunta para pô-lo à prova:
36 Xe muavuti la mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Tisa, eni elavu lexe lapuloto noxinge tavuꞌalo, ia lapuloto anevaa ane muuli manina no anu lapuloto latala ne?”
36 Mestre, qual é o maior mandamento da lei?
37 La Iesu mukolinu aloxo ꞌo, “‘Ngamasaxau IAUE Lataua noxinge no anu tangengi, mo no anu uleengengi, mo no anu xavutalamengi ukalusi.’
37 Respondeu Jesus: Amarás o Senhor teu Deus de todo teu coração, de toda tua alma e de todo teu espírito {Dt 6,5}.
38 Lapuloto ane ne anu muuliuli xe mutila manina no anu lapuloto latala mukalusi.
38 Este é o maior e o primeiro mandamento.
39 Xe ta tameisou ne anu mutila iou vilesisi aloxo ane tei ne aloxo ꞌo, ‘Ngamasaxau menexinge vile aloxo ngingi ngemasaxainge la!’
39 E o segundo, semelhante a este, é: Amarás teu próximo como a ti mesmo {Lv 19,18}.
40 Lapuloto noxou Mosesi mo vaivaikala noxiꞌa ta mitema sou palomatana ne anu tavaꞌu vilesisi ane no anu lapuloto tamei nesi.”
40 Nesses dois mandamentos se resumem toda a lei e os profetas.
41 Ioxe no mine ta Palisaio mixolu mipita la Iesu mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo.
41 Como os fariseus se agrupassem, Jesus interrogou-os:
42 “Ngingi ngexavutala noxou Kalisito a loxovaa? Mo ꞌei ꞌolu ne?” Xe aneꞌi miavuti la mikolinu lexe, “Deviti ꞌolu.”
42 Que pensais vós de Cristo? De quem é filho? Responderam: De Davi!
43 La sou Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Tavaꞌu loxovaa la sou Uleenu Tavuna mulosou Deviti lavulavu la molu mumoxoꞌu lexe Tila noxilo? Deviti muvikala aloxo ꞌo.
43 Como então, prosseguiu Jesus, Davi, falando sob inspiração do Espírito, chama-o Senhor, dizendo:
44 ‘IAUE muvikalanu Tila noxilo aloxo ꞌo,
44 O Senhor disse a meu Senhor: Senta-te à minha direita, até que eu ponha teus inimigos por escabelo dos teus pés {Sl 109,1}?
45 La sou lexe Deviti molu mumoxoꞌu lexe anu Tila noxou. Ia loxovaa la sou anu Tila ne anu Deviti ꞌolu la?”
45 Se, pois, Davi o chama Senhor, como é ele seu filho?
46 Aneꞌi milomu sou aloxo ne la vile ukolinu vaikala noxou uasi. Mo musoko no anu voxo ane ne la itema vile ulai noxou sou utaliꞌisou no anu taliꞌi vile la uasi.
46 Ninguém pôde responder-lhe nada. E, depois daquele dia, ninguém mais ousou interrogá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.