Mateus 22

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesuꞌ aza iheꞌ imineꞌ molo aneza gamazi nolo-ngemo tiꞌ lo lineꞌ:
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 Okulumokuꞌ miniveꞌmo eiꞌ gizebo inguꞌ vi hilalizave lo elese molave ingine aꞌmanapa igi amavo atoꞌ aleve ngeleꞌmize molalineꞌ monovo neꞌmino neive: Guvelesi ve maliꞌmo gipeleloꞌ veneꞌ hukolosa nosoꞌ niteꞌ do vaꞌvaꞌ ineꞌ.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Do vaꞌvaꞌ noogo gelekeleꞌ izipe ngimiselavo elese molaveloꞌ vi alo li li-ngidaniꞌza aꞌmine elese molave ingine gilii aꞌmanapa igi amaniꞌ.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Neꞌmine ikevo aza iheꞌ gelekeleꞌ izipe ngimiselo tiꞌ lo lineꞌ: Elese muluve maloꞌ gohi vi neꞌmine li-ngimilo: Nosoꞌ niteꞌ nene mo do vaꞌvaꞌ okuve. Bulumakaꞌ idoꞌ ize ato atoꞌ gehesi minaniꞌ mo ngebelo gize vataꞌ ogo nosoꞌ niteꞌ ato atokisi do vaꞌvaꞌ ogo molo nouve. Nemuꞌ nene aꞌmine lo vineꞌ nosoꞌ nitetoꞌ nene aloꞌ alo.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Tiꞌ lo lavo ingine iheꞌ vi li-ngidikevo goseleꞌ ngebelo vosoꞌ gaꞌine ngisamivo gili huli ve ma ne miꞌveuko vavo ve ma ne bisinisiꞌvela vo gonouꞌ vineꞌ.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Idoꞌ linge ma nete guvelesi veꞌmi gelekeleꞌ izipe nene aꞌnidoꞌ di linge ma goboni mili-ngidi linge ma nene ngibili hilaniꞌ.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Neꞌmine ikevo guvelesi ve aza izeboloꞌ goloso molavo ami lovouꞌ monaaꞌ ave ngeletavo vi gelekeleꞌ izipe ngibili hilave vi ngebele geseꞌ igi numuꞌine ebeꞌine viteꞌ viteꞌ igi ngibilaniꞌ.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Neꞌmine ikevo guvelesi ve aza iheꞌ gelekeleꞌ izipe tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Nosoꞌ niteꞌ nene mo do vaꞌvaꞌ o noneꞌza elese muluve nene ngemeni dameni golososi aꞌminguꞌ amosolovoꞌ minaniꞌ.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Nemuꞌ nene vi aka ngomoꞌ nabakuꞌ moni ningilizaniꞌ eveneꞌ mukiꞌ ngeleꞌmizi ikevo nosoꞌ niteꞌ mene nalizave.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Neꞌmine lavo aꞌmine gelekeleꞌ izipe aka ngomo ngomouꞌ moni eveneꞌ golososi laminekisi ngeleꞌmizi ikevo nosoꞌ niteꞌ di vaꞌvaꞌ aniꞌ numunguꞌ nene gikiꞌ lamineꞌ aniꞌ ve.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Eveneꞌ vaiꞌ gikiꞌ ikevo guvelesi ve aza ningelesa dizineꞌ. Dizo ningineꞌ nene ve maliꞌmo nosoꞌ niteꞌ nalisa gonolise lamineꞌ igaꞌ adiꞌmine amo haza ogo minineꞌ nene ningineꞌ.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Ningo guvelesi veꞌmo tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ: Zogone, gaza nosoꞌ niteꞌ nalisa genegana lamineꞌ ngilaaꞌ aniꞌ ma ngolamo meuꞌ nanitekumuꞌ dizane. Neꞌmine lavo aꞌmine ve gamazi lilineꞌ nomivo viseꞌ ogo minineꞌ.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Neꞌmine ogavo guvelesi ve aza gelekeleꞌ izipe lo-ngimineꞌ: Gizene analoꞌ nalaꞌ di-miki huli hetoꞌ litiꞌmuso naba ize mininguꞌ nene huli-dilo. Neloꞌ mino mulumo alumo gelo ive nama ogo vele ongoho langoloꞌ ogo mineleseive.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Tiꞌ lo lo-ngemo Izesuꞌ aza neꞌmine lineꞌ: Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ mukiꞌ elese molo neineꞌza aꞌmingutiꞌ nene eveneꞌ hamo pamokovoꞌ nevo gizekaꞌ ogo do anauꞌ oloseive.
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Neꞌmine lavo Halisaioꞌ monoꞌ laaꞌ ave vi tiꞌ li lovo gizi laniꞌ: Eveneꞌ ma ngimiselekunivo vi Izesuꞌni golo izikevo goniꞌ o-deloineꞌ gamazi lilingumuꞌ ve laniꞌ. Neꞌmine li engiꞌ izipahaꞌine zuhoutikisi guvelesi ve Helodeꞌni hize eleꞌ i-daaꞌ aveutikisi eveneꞌ linge ma ngimiselikevo
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 — ausente —
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 — ausente —
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Tiꞌ li laniꞌza Izesuꞌ aza engiꞌ monovo goloso ningo gelo adoꞌ lingine Kaesaleꞌni takisi moni imilo lilineꞌ neꞌmo Zuda ve nene ngizeboloꞌ molavo ganala dalive. Idoꞌ imamilo lilineꞌ nene Loma ve ngizeboloꞌ molavo ganala dalive li gilaniꞌ nene gelo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine eveneꞌ vevesi minaniꞌ gili moni lutine goloso o vineꞌ nene di halekaniꞌ mene
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 nanimuꞌ nemenguꞌ nimilave. Takisi milaliza moni nene ningeloze. Di alo. Neꞌmine lavo aꞌmine geheni ne di igi elebizaniꞌ.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Elebizikevo ningo tiꞌ lo longoꞌ o-ngedo lineꞌ: Me moniloꞌ eveneliꞌmi golo velesi gulivesi neineꞌ nene zahi golo velesi gulivesi neive. Longoꞌ o-ngedavo nene Kaesaleꞌ ma ve laniꞌ.
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Tiꞌ li ma aꞌmine moni nene ngamani gizebo ve eiꞌ Kaesaleꞌ initeꞌve noloseinako aꞌminemuꞌ nolivo ma nene ha imilo. Idoꞌ aꞌmineꞌmine igi Oꞌmosoꞌmo lingimineꞌ initetoꞌ nene ha golo hizi imilo.
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Neꞌmine lavo engiꞌ gamaziꞌine neꞌmo ivileꞌ amivo ingine veꞌine gahava nomineꞌ mini huli-miki vi ha ha aniꞌ.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Idoꞌ aꞌmine gameneuꞌ nene Sadukaioꞌ monoꞌ laaꞌ ave ingine helaakutiꞌ otaaꞌ ne nomive laaꞌ ave engikutiꞌ linge ma Izesuda igi longoꞌ i-di laniꞌ:
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 Tisazo, Moseꞌ aza luhuvo tiꞌ lo gizo lemave: Uvoꞌninge nakuꞌninge ma minilizangutiꞌ maliꞌmo veneꞌ do mino izipe gedamo helavo ma engikutiꞌ maliꞌmo aꞌmine veneꞌ gevonoꞌ nene do aꞌmine hilivemuꞌ nene izipe gedo molo-delive.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Neꞌmine o neinako uvoꞌninge nakuꞌninge seveni ma minaniꞌ. Uvoꞌnibo ganaꞌve neꞌmo veneꞌ do mino izipahala sotoꞌ amavo hilineꞌ. Helavo nakunolo aꞌmidotiꞌ neꞌmo elenahine daniꞌ.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Idoꞌ aꞌmine nakunolo aꞌmine veneꞌ do aꞌmineꞌmine ogo izipe gedamo helavo nakunolo aꞌmidotiꞌ neꞌmosi aꞌmine veneꞌ do izipe gedamo hilineꞌ. Ee, aꞌmine uvoꞌninge nakuꞌninge seveni aꞌmine veneꞌ nene dikaꞌ dikaꞌ igi izipe gidami hili osuꞌ laniꞌ.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Hili osuꞌ likevo alingeꞌ veneꞌ aza hilineꞌ.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Neꞌmine ogavo aꞌmine uvoꞌninge nakuꞌninge seveni nete aꞌmine veneꞌ nene mukilite daniꞌ ma nenako eveneꞌ mukiꞌ hilangutiꞌ otiliza gameneuꞌ zahi elenaho loloꞌ ilive.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine Oꞌmosoꞌmi gamazi Monoꞌ Godolouꞌ gizi nizaniꞌ nene gili vevesami Oꞌmosoꞌmi amuzomukisi gili lamineꞌ isaꞌmaniꞌ neꞌmo gili gopo ikeve.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Hilangutiꞌ otaaꞌ gameneuꞌ nene veneꞌ daaꞌ idoꞌ veloꞌ vaaꞌ monovo nene ma minamoloseive. Eveneꞌ Oꞌmosoꞌmi angelole ha minaaꞌ naniꞌ neꞌmini inginesi ha minilisave.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Neꞌmine o neineꞌza eveneꞌ hilangutiꞌ otaaꞌ nemuꞌ lo-lengemelove. Lingine Oꞌmosoꞌmo me gamazi lo-lingimineꞌ nene Monoꞌ Godolouꞌ gize neineꞌ ma gati gilahe gilamave.
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 Tiꞌ lo gize neive: Naza Abalahamule Isakale Zakobole engiꞌ Oꞌmosoꞌine ne nouve lineꞌ. Idoꞌ aꞌmine ve hili osuꞌ ladiniko engiꞌ Oꞌmosoꞌine nouve ngelo ma lamidine. Engiꞌ Oꞌmosoꞌine nouve lineꞌ neꞌmo mo hili osuꞌ lami ha nizave lo gelelesune.
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Tiꞌ lo Izesuꞌ lineꞌ nemuꞌ eveneꞌ ingine upuhoꞌ igi voꞌine gaꞌine vineꞌ ve.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 IdoꞌIzesuꞌ lineꞌ gamazi nene ivileꞌ igi Sadukaioꞌ monoꞌ laaꞌ avete aꞌmidoꞌ gamazi ma li-imamilizaniꞌ o vivo gili Halisaioꞌ monoꞌ laaꞌ ave Izesuꞌ neida vi di geseꞌ ikevo
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 engikutiꞌ ve ma Zuda vete monoꞌ gozopotatiꞌ laaꞌ naniꞌ nene apize ngemaaꞌ ive ma minineꞌ neꞌmo emenguꞌ molo tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ:
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 Tisazo, Oꞌmosoꞌmo louꞌ gamazi lo huko-lidineꞌ neutiꞌ louꞌ gamazi mukiꞌ ngivileꞌ ogo nani gamaziꞌmo dizo neive.
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 — ausente —
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 — ausente —
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 Idoꞌ aꞌmidotiꞌ lemo minineꞌ gamazi ma aꞌmine gidini mino tiꞌ lo neive: Lingine lengiꞌ okodinemuꞌ gilaaꞌ naniꞌ neꞌmine igi eveneꞌ avita gidini nizavemukisi nene gili lutine ngimilo.
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Moseꞌ louꞌ gamazi linge gizineꞌ nesi idoꞌ Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi li sotoꞌ igaꞌ ave polohetelite gizi nizaniꞌ gamazi mukiꞌ nesi aꞌmine louꞌ sitaꞌ gele daaꞌ monovo nene ha li ngoloꞌ lilisa imineꞌ mili gizi nizaniꞌ ve.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Idoꞌ Halisaioꞌ monoꞌ laaꞌ ave ingine di geseꞌ igi nizavo Izesuꞌ aza longoꞌ o-ngedo
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 tiꞌ lineꞌ: Lingine Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa livemuꞌ gilikevo zahi aꞌvopilemoꞌ nolive. Lavo ingine avotemoti guveꞌinesi ve naba Davidiꞌ aꞌvopilemoꞌ ve li li-imaniꞌ.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 Li-imikevo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Tiꞌ li ma Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ neꞌmo do ote-davo Davidiꞌ aza aꞌmine vemuꞌ Guveꞌnesi ve ve lineꞌ nene nanimuꞌ lave. Davidiꞌ aza tiꞌ lo lineꞌ:
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 Okulumokuꞌ ve aza Guveꞌnesi vemuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ:
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Neꞌmino Davidiꞌ neꞌmo Guveꞌnesi ve ve lo lineꞌ nenako nemuꞌ aꞌmine do luꞌ izelive lo Oꞌmosoꞌmo imiselelesa live aza Davididatiꞌ leme mino ha aꞌvovoꞌ nado minelive.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Neꞌmine lo longoꞌ o-ngedavo eveneꞌ aꞌminguꞌ mo ngeli li-imamilizaniꞌ ogavo aꞌmine gamenelotiꞌ nene ngehelele goloso izavo initeꞌ gohi mamuꞌ longoꞌ i-damaniꞌ.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.