Mateus 21
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Idoꞌ Zelusalemi numuno di avitoꞌ igi Oliva golola Betehage ebeta igi hetelaniꞌ nene Izesuꞌ aza izipahala zuhoutiꞌ ve sitaꞌ ma ngimiselo
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Aꞌmine ningi nizasineꞌ numuno ebekuꞌ volene vi nidizi ningilisineꞌ nene dongi ize ma naꞌnava izikaniꞌ nene angaleꞌve naba nesi nizasivo ningilisasize. Aꞌmine dongi ize nene vakesi di nouvoda alizo.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Idoꞌ neꞌmine nasivo eveneꞌ maliꞌmo aꞌminemuꞌ longoꞌ nolingidivo ma tiꞌ li li-imilizo: Guvelesi veꞌmo eze gono neivo dongi ize memuꞌ limiselavo nousive. Likesivo liteꞌ lo gele lengemo ize ne di vilizo loloseive.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Idoꞌ Izesuꞌ aza dongi izemuꞌ ngimiselineꞌ nene Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive polohete maliꞌmo Oꞌmosoꞌmi gamazi ma tiꞌ lo gizineꞌ ma nene gihile izelingumuꞌ lineꞌ ve:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 Zioni golola Zelusalemi ebekuꞌ alevemuꞌ nene tiꞌ li li-ngimilo:
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Idoꞌ Izesuꞌ aza ngimiselavo izipahala sitaꞌ vi lo-ngimidiꞌmine igi
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 dongi izesi angaleꞌvesi di asineꞌ. Idoꞌ saketiꞌine apasi meheꞌnidoꞌ hitikevo Izesuꞌ aza dongi ize ngomoꞌmi meheneloꞌ dizo aꞌmidoꞌ minineꞌ.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Neivo eveneꞌ vailite geneganaꞌine kuluhizi apasi akaloꞌ mili-daniꞌ. Idoꞌ linge ma nete zavile davile ledi aviliseꞌ i-daniꞌ.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Neꞌmine ikevo eveneꞌ linge ma vi velela vave netesi idoꞌ alingeꞌ mili ave netesi asi naba li tiꞌ li laniꞌ:
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Idoꞌ Izesuꞌ aza Zelusalemi numuda nodizivo numuno meꞌninge ingine upuhoꞌ igi laniꞌ: Me ve nene zaho neve.
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Tiꞌ li likevo eveneꞌ eꞌmetave ingine laniꞌ: Me ve nene polohete Izesuꞌ nGalilaia misubouꞌ Nasalete numudatiꞌ ve ma ne neive li laniꞌ.
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Idoꞌ Izesuꞌ aza monoꞌ numuno nabala dizineꞌ. Dizo aꞌminguꞌ initeꞌ maketi milaaꞌ meni hizaaꞌ igi minave nene ngeleto do hulo-ngedo monoꞌ numunguꞌ hulaaꞌ moni senisimi igaꞌ aveliti holomoꞌine nene do tululu lo do hulo-ngedo nama viluso Oꞌmoso lehizi-dilizangumuꞌ maketi mili minavete holomoꞌinesi do velepeꞌ izo hite-ngidineꞌ.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Neꞌmine ogo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo lineꞌ gamazi ma Monoꞌ Godolouꞌ tiꞌ li gizi nizaniꞌ ve:
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Idoꞌ monoꞌ numunguꞌ neivo veꞌine likive idoꞌ gizeꞌine aꞌine goloso ive ingine ezela aniꞌ. Ikevo do guno o-ngidineꞌ.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Idoꞌ neꞌmine neivo evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave naba nesi idoꞌ Zuda ve gozopotatiꞌ laniꞌ monoꞌ apizi ngimaaꞌ avesi ingine Izesuꞌ ngehelele izaaꞌ initeꞌ atoꞌ atoꞌ ogo molo ineꞌ nene ningi idoꞌ aꞌminguꞌ izipe ngomo ngama nete gozopoꞌ guvelesi ve naba Davidiꞌ aꞌvopilemoꞌ ezeloꞌ medelo minanive make, lolize ize gemelone li gekeꞌ gekeꞌ li-di minaniꞌ nesi ningi gili muluꞌninguꞌ goloso gili ngizeboloꞌ molaniꞌ.
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 nGizeboloꞌ molavo tiꞌ li li-imaniꞌ: Neꞌmine lamilizaniꞌ gamazi nilaniꞌ nene gele nabe. Likevo Izesuꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Naza gele nouvoniꞌza monoꞌ godolouꞌ gamazi ma Oꞌmosomuꞌ tiꞌ lo neineꞌ ma nene lingine gati gilahe gilamave: Gaza veꞌine do lapa nomineꞌ o-ngedanivo izipe angale ngomo olihe amine ninaniꞌ nete gopoꞌni li-gimilizanguꞌ nene ladanga ma lamilisave.
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Neꞌmine lo lo-ngemo hulo-ngedo Zelusalemi numuno ebeꞌ hulo Betani numuno ebeta vo onganiꞌ.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Nedengaꞌ goꞌ lavo oteko numuno nabala novivo gaꞌna olaniꞌ.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Gaꞌna olavo novo akaloꞌ gohuno za ma ningineꞌ. Ningo gihile ize neihe lo aꞌmida vo ningineꞌza haza avilevoꞌ ningineꞌ. Ningo tiꞌ lo lineꞌ: Gohi ma gihile izamilidoꞌ o neive. Neꞌmine lo lavo aꞌmidoꞌ geto gohuno za ma apiꞌ ogo gulugulu izo gokoꞌ lineꞌ.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Neꞌmine ogavo Izesuꞌ izipahala zuho ingine ningi upuhoꞌ igi tiꞌ li laniꞌ: Za me ve ne nadiꞌmine ogosa liteꞌ lo gulugulu izive.
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Laminetoꞌ nolo-lingimuve. Lingine initeꞌ ma ilisa gili Oꞌmosola lunivo hize eleꞌ o-ledavo ha olosune li gili eleꞌvoleꞌ igi gatine sitakisi gilamilizaniꞌ nene aꞌmine initeꞌ ha ilisave. Idoꞌ neniꞌ gohuno zaloꞌ uvoniꞌ initeꞌ neꞌminesi ha igi aꞌmine neꞌmine initeꞌ ivileꞌ igisa eveneꞌ amiliza initeꞌ gehepeve ha ilisave. Adoꞌ mene golomuꞌ nene ngutoko guvo nosouꞌ lemelive lilizaniꞌ nesi nene gihile ha izeleseive.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Ee, Oꞌmosola loloneꞌ initeꞌ nene ha lemeleseive li ezemuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igi mini ezela li naniteꞌ nanitekumuꞌ lilizahe aꞌmine initeꞌ nene ha lengemeleseive.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Idoꞌ Izesuꞌ aza monoꞌ numuno nabauꞌ dizo eveneꞌ monoꞌ lo-ngemo neivo evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi idoꞌ eveneliti gizebo veꞌinesi igi heteli tiꞌ li longoꞌ i-daniꞌ: Initeꞌ mene ogaꞌ naineꞌ nene zahi velemuꞌ ogaꞌ nane. Idoꞌ zaho lavosa ogaꞌ nane.
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Likevo Izesuꞌ aza lo-ngimineꞌ: Nazasi initeꞌ mamuꞌ longoꞌ o-lengedekuvo li-nimilizaniꞌ nene aꞌmineꞌmine ogo nazasi ha zahi velemuꞌ initeꞌ ogaꞌ nouhe nemuꞌ nene lo-lengemelesuve.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 Monoꞌ noso holo-ngedelive lo Zohaneꞌni zaho imiselive. Oꞌmosoꞌmo imiselihe idoꞌ haza misubouꞌ velite imiselave. Neꞌmine lavo ingine angiseꞌinemuꞌ li voleloꞌ meloꞌ igi tiꞌ li laniꞌ: Laza Oꞌmosoꞌmo imiselive losoꞌ nene nanitekumuꞌ gili imisaꞌmave loloseive.
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Idoꞌ evenelite ve losoꞌ nene eveneliti golise gelelesune. Evenelite Zohaneꞌ nene polohete ve li gili nizanako nemuꞌ ngehelele izineꞌ.
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Neꞌmine li gili ngehelele izavo Izesuꞌni tiꞌ li li-imaniꞌ: Ma gelamune. Likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine li-nimamaniꞌ nemuꞌ nene nazasi ogo molo ogaꞌ nouvoniꞌ initeꞌ mene iline lo nimiselivemuꞌ nene ma lo-lengemamolosuve.
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Neꞌmine lo imineꞌ molo lineꞌ: Lingine gililo. Ve maliꞌmo gipele sitaꞌ gedekineꞌ. Aꞌmine ve aza gipele ganaꞌve neidoꞌ vo tiꞌ lo lineꞌ: Gipeꞌne make, idise nene vaini minguꞌ vo gono dozo lineꞌ.
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Lavo gipele aza vamolosuve lineꞌ. Neꞌmine lineꞌza alingeꞌ luꞌve do velepeꞌ izo gele do vineꞌ.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Meꞌnibo aza iheꞌ vo alingeni gipele neida vo aꞌmineꞌmine lineꞌ. Lavo gipele aza Ahono, volosuve lo lineꞌza vamineꞌ.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 — ausente —
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 — ausente —
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Aneza gamazi gohi me gililo. Ve maliꞌmo misuboꞌve naba minavo aꞌminguꞌ vaini mine ma zuhoꞌ ineꞌ. Zuhoꞌ ogo aꞌmidoꞌ gesi hize vodo vodo ogo vaini gihile hite miꞌ izo lipelineꞌ galese nesi elo aꞌminguꞌ mini miꞌveloꞌ gizebo iliza numuno haꞌna nesi do dizo gizo eveneꞌ ma mine gizebo i-dilizave lo hulo-ngedo misubo mala vo minineꞌ.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Vo neivo za gihile elaaꞌ gamene alitavo aꞌmine za gihiletiꞌ ma vi di-nidi alo lo gelekeleꞌ izipe ngeletavo vi aꞌmine mineloꞌ gizebo i-davela vi laniꞌ.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Vi laniꞌza minguꞌ gono daaꞌ avete gelekeleꞌ izipe nene aꞌnidoꞌ di giliꞌ li ma ne gesebeꞌ izi bili ma nene bili hili ma nene geheni huli huliꞌ igi bilaniꞌ.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Neꞌmine ikevo gelekeleꞌ ve gomuꞌ ngimiselineꞌ nene ngivileꞌ ogo gelekeleꞌ ve gohi ma mukiꞌ ngimiselineꞌ. Ngimiselavo vikevo gohi aꞌmineꞌmine sunovoꞌ di-ngidaniꞌ.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Neꞌmine ikevo alingeꞌ mine meleho aza neꞌmine ikeniꞌza neniꞌ gipeꞌne gihile mene imiselekuvo vavo eiꞌ gipele ogaze li ningi nene eleꞌmizi lamineꞌ ilizahe lo gelo aꞌmine gipele nene engita imiselavo vineꞌ.
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Novivo mineloꞌ gizebo ve ingine ningi eiꞌ gipele gehepeve navo ningi tiꞌ li laniꞌ: Me veꞌmo alingeꞌ melehidoꞌ medelo mine mene dalive neinako mo bele helo eiꞌ mineloꞌ nene leliꞌ molalone.
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Neꞌmine li mo geleleheꞌ igi eleꞌmizi vaini gesi heta vi bili hilaniꞌ.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Neꞌmine aniꞌ nemuꞌ mine meleho ogo ningo mineloꞌ gizebo ve nadiꞌ o-ngedelive.
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Neꞌmine lo longoꞌ ogavo tiꞌ li Izesuꞌni li-imaniꞌ: Aꞌmine eveneꞌ goloso nene do goloso ogo ngebele geseꞌ oloseive. Idoꞌ vaini mine nene mine gizebo igaꞌ ave atoꞌ ngemavo gizebo igi nizavo mingutiꞌ za gihile daaꞌ gamene vilineꞌ nene aꞌmine gihile mine melehine di imikaꞌ imikaꞌ igi minilisave.
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Tiꞌ li likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine Monoꞌ Godolouꞌ gamazi neꞌmine lo neineꞌ ma gati gilisaꞌmahe:
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Nemuꞌ naza lo-lengemelove: Oꞌmosoꞌmo lengitoꞌ gizebo ogaꞌ neineꞌ nene ipeꞌ ogo eveneꞌ zuho gohi ma eiꞌ gizebouꞌ minaliꞌmi monovo gihile igi mili gelekeleꞌ i-di minilizave ma do ngemeleseive. [
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 Idoꞌ eveneꞌ ma nete aꞌmine gehedoꞌ veleheꞌ limi ingalizaniꞌ nene izi iti hupiꞌ izilisave. Idoꞌ aꞌmine geheni neꞌmo lemo eveneꞌ ma ngebelelineꞌ nene izo lanahana o-ngedeleseive.]
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Aneza gamazi lo okuꞌ lavo evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave naba nesi idoꞌ Halisaioꞌ monoꞌ laaꞌ avesi aꞌmine aneza gamazi ne gili lelikumuꞌ nolive li gilaniꞌ.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Neꞌmine li gili analoꞌ di bililizaniꞌ akamuꞌ viseꞌ igi minaniꞌza eveneꞌ mukiꞌ Izesuꞌnimuꞌ nene Oꞌmosolatiꞌ polohete neive li gilanako neꞌmo engikumuꞌ golise gili huli-mikaniꞌ ve.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.