Mateus 13
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Nelotiꞌ aꞌmine gameneuꞌ nene Izesuꞌ aza numuno nene hulo nGalilaia noso ohuno gahevela nene lemo vo mitoꞌ minineꞌ.
1 Nati veya ta’imon Jesu bar itumar tit na harew kukuf sisibinamaim sabuw bai’obaiyih isan mara’iy.
2 Aꞌmida nene eveneꞌ vaiꞌ goloso di nubo adiꞌmo sipiuꞌ dizo mitoꞌ minavo eveneꞌ mukiꞌ ingine noso gahevela oti minaniꞌ.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay hi’ar bebera’uh itih, basit wa bai inatait tafan mare, sabuw baise dones yan himarir hima.
3 Nizavo Izesuꞌ aza initeꞌ mukikumuꞌ nene aneza gamaziutiꞌ lo-ngemo minineꞌ. Lo-ngemo mino aneza gamazi ma tiꞌ lo lineꞌ: Lingine giliꞌnalo. Ve ma zuho initeꞌ tileꞌ ogaꞌ iveliꞌmo zuho initeꞌ tileꞌ olosa vineꞌ.
3 Imaibo ma sawar moumurih na’in oroubonamaim eo hima hinowar. Naatu ana oroubon ta i iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bowayan ana ub tanumamih tit in.
4 Vo tileꞌ oꞌmo novivo zuho initeꞌ linge ma nene akaloꞌ diꞌmozikevo nama nete igi di naniꞌ.
4 Ana ub afa tata’asiyen i ef yanamaim hire, naatu mamu hire hibow hi’aa,
5 Idoꞌ linge ma nene gehedoꞌ misubo naba minamidoꞌ diꞌmozi misubo nene naba nomineꞌ neꞌmo zuho initeꞌ nene liteꞌ li gala hoꞌli dizaniꞌza
5 Ana ub afa i to’ato yan hire’ere ana kamar men gagamin imih saisewat hikubounih hiyen. Anayabin kamar baban i fokarin.
6 hoꞌ nene dizo amuzo molo lavo luhive vaiꞌ damaniꞌ nenako neꞌmo gulugulu izaniꞌ.
6 Baise veya yey ana mar wabuburinamaim ub etei hi’arat, naatu hikimow hire anayabin wairoroh men babanika hire.
7 Idoꞌ ma nene gasava guvise huki hulikevo luhive ha minidoꞌ diꞌmozi gala hoꞌli dizaniꞌza gasava guvise neꞌmo dizo molo-ngidineꞌ.
7 Ub afa kokor wanawanan hire, naatu kokor ana fafa’amaim isuken.
8 Neꞌmine aniꞌza linge ma misubo laminekuꞌ diꞌmozaniꞌ nete nene gala hoꞌli dizi gihile izaniꞌ nene hamo hamolite vanu hadeti (100) idoꞌ sigisiti (60) idoꞌ teoti (30) neꞌmine iziꞌmi vaniꞌ.
8 Naatu ub afa i me gewasin yan hire hikuboubunih hiyen gewas ro’oro’oh hiya, afa hibiw 100 na’atube, afa i 60 na’atube, afa i 30 na’atube.
9 Gatine ngoloꞌ live ma nii ma nene gili lamineꞌ ilo.
9 Imih o yait tain nama’am tur inanowar.”
10 Neꞌmine ogavo alingeꞌ izipahala zuho ingine ezela vi tiꞌ li longoꞌ i-daniꞌ: Eveneꞌ initekumuꞌ lo-ngemelesa aneza gamaziutiꞌ lo-ngemaaꞌ naineꞌ nene nanitekumuꞌ lo-ngemaaꞌ nane.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hina hibatiy hi’o, “Aisim oroubonamaim sabuw kubi’obaiyih?”
11 Neꞌmine likevo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Okulumokuꞌ minive Oꞌmoso neꞌmo gizebo o-ledelingumuꞌ sunoꞌ gamazi nene lengiꞌ ha gililisave lavo lo sotoꞌ o-lengemaaꞌ nouvoniꞌza eveneꞌ linge mala nene gililizave lamive.
11 Jesu iyafutih eo, “Orereb ana so’ob wa’iwa’irin mar ana aiwob isan i God kwa it, men iti sabuw itihimih.
12 Idoꞌ nanimuꞌ ve. Ve ma ingine monoꞌ ma di nilizaniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo gohi ma ngemavo di vaiꞌ li di minilisave. Idoꞌ monoꞌ ma di minamilizave nene engita monoꞌ ngomo ma nolineꞌ nene aꞌminesi gohi ipeꞌ ogo do voloseive.
12 Imih orot yait orereb ana so’ob biyan ema’am, God boro tafan naya’abar nitin ana so’ob nara’at, baise orot yait nati so’ob men biyan ema’am naatu ana so’ob kikimin nati biyanamaim ema’am God boro nabosair.
13 Nemuꞌ nene ingine ningii ningi guni isaꞌmanako idoꞌ gilii gili guni isaꞌmanako nemuꞌ nene naza aneza gamazivoꞌ nene lo-ngemaaꞌ nouve.
13 Ana’an nati ayu oroubonamaim sabuw abi’obaiyih.
14 Idoꞌ neꞌmo nene Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive polohete Isaiaꞌni Oꞌmosoꞌmo tiꞌ lo lo-imineꞌ gamazi lineꞌ ma nene engitoꞌ vo gihile izave:
14 Dinab orot Isaiah ana Bukamaim eo kikirum i na ibiturobe.
15 Neꞌmine losa imineꞌ molo Isaiaꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ:
15 Anayabin ukwarih fokar,
16 — ausente —
16 Baise Kwa i kwabiyasisir, anayabin matayan kwa’i’itin naatu tain yan tur kwanonowar.
17 — ausente —
17 Anababatun a tur ao’owen, dinab orot moumurih na’in naatu sabuw gewasih hikok kwanekwan, kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar i hitanowar. Baise nati ana maramaim sawar men matar boro hita’itin.”
18 Nemuꞌ nene aneza gamazi zuho initeꞌ tileꞌ ineꞌ neꞌmi monovo ma nene mene gililo.
18 “Tain kwanarub ub tanumayan ana oroubon ao kwananowar naniyan kwanab, yabin kwanaso’ob.
19 Ve ma zuho initeꞌ tileꞌ ogavo linge ma akaloꞌ diꞌmozave luvoniꞌ maꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledeli gamazi lamineꞌ nene gilii gili lamineꞌ amave engitatiꞌ nene goloso meleho aza ogo Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ luꞌninguꞌ zuhoꞌ ineꞌ gamazi nene do vaaꞌ neive.
19 Sabuw iyab mar ana aiwob isan Tur Gewasin ao tenonowar naatu naniyan men tabaib i ub ef yanamaim orot ta’asiy re’er na’atube, Tur Gewasin tenonowar ana maramaim demon kakafin ena hai not ebikwaris.
20 Idoꞌ zuho initeꞌ linge ma gehedoꞌ diꞌmozave luvoniꞌ maꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Eveneꞌ ma ingine Oꞌmosoꞌmo gamaziꞌve tileꞌ ineꞌ nene gilii liteꞌ li gili laniteꞌ igi di goꞌzaaꞌ naha
20 Naatu orot ana ub afa to yan hire’ere ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar ana maramaim i tibiyasisir.
21 aꞌmine gamazi neꞌmo luꞌninguꞌ luhise do minelidoꞌ mini mili minamavo gamene haꞌnamuꞌ gili di minisaꞌmave. Idoꞌ gamene haꞌnamuꞌ gili di minisaꞌmaniꞌ nene ingine aꞌmine gamazi nene gili-nidavo neꞌmo engita geni sotoꞌ o ngemelihe goboni malaꞌ malaꞌ ngemelihe. Ineꞌ nene geti hulaaꞌ nave.
21 Baise dogoroh wanawanan nati ub wairoron i men re eof barur, imih Tur Gewasin isan hina’uwih hinarurukaukuwih boro mar ta’imonamo hai baitumatum hinihamiy.
22 Idoꞌ zuho initeꞌ linge ma nene gasava guviseuꞌ diꞌmozi gala hoꞌli dizaniꞌza gasava guvise goloso neꞌmo molo hite-ngidineꞌ nene eveneꞌ ma ingine Oꞌmosoꞌmi gamazi nene mo gili di goꞌzaniꞌza okoꞌineꞌmi initekumuꞌ gaꞌine aꞌmidokovoꞌ gili minaaꞌ idoꞌ monimuꞌ ngumo hilivo minaaꞌ aniꞌ neꞌmo dizo Oꞌmosoꞌmi gamazi inginela lemo minineꞌ nene molo hite-davo inginela dizo gihile izamaaꞌ neive.
22 Naatu orot ana ub afa fotan wanawanan hire’er ana itinin i sabuw iyab tur tenonowar, baise iti tafaram ana yasisir isan tibiyababan naatu totobuyoy hai not ebikwaris imih tur ana ro’on men emamatar.
23 Idoꞌ zuho initeꞌ linge ma misubo laminekuꞌ diꞌmozave luvoniꞌ ma nene eveneꞌ malite Oꞌmosoꞌmo gamazi tileꞌ ineꞌ nene gilii gili vevesi di minave engita nene gihile izaaꞌ neive. Ee, gihile hamototiꞌ gihile vanu hadeti (100) izaaꞌ neineꞌ neꞌmino ve malitida nene vauve goloso elosa izaaꞌ neive. Idoꞌ zuho niteꞌ hamototiꞌ gihile sigisiti (60) izaaꞌ neineꞌ neꞌmino ve mala nene vaiꞌ goloso izaaꞌ neive. Idoꞌ zuho niteꞌ hamototiꞌ gihile teoti (30) izaaꞌ neineꞌ neꞌmino ve mala nene mukiꞌ izaaꞌ neive.
23 Baise orot ana ub me gewasin yan ta’asiy hire’ere ana itinin i sabuw iyab Tur Gewasin tenowar naatu naniyan tabai tiw tehahamu, afa ro’oh 100, afa 60, afa 30.”
24 Neꞌmine lo Izesuꞌ aza aneza gamazi gohi ma lo-ngimineꞌ nene neꞌmine lo lo-ngimineꞌ: Okulumokuꞌ miniveꞌmo evenetoꞌ gizebo ogaꞌ ineꞌ neꞌmi monovo nene ve maliꞌmo miꞌveuꞌ viti gihile lamineꞌ nene zuhoꞌ ogo neloꞌ gizebo ogaꞌ neineꞌ neꞌminosa nene neive.
24 Jesu oroubon tabo iti na’atube eo, “Mar ana aiwob i iti na’atube, ana veya ta orot ana ub bow in ana masawamaim tanum.
25 Gamene ma holukaꞌ mine melehosi idoꞌ eze zuhosi ingine ingi hilikevo lovo o emaaꞌ iveliꞌmo ogo viti gele vineꞌ guvise goloso nene viti zuhoꞌ inguꞌ nene tileꞌ oꞌmo voloseive.
25 Baise gugumin sabuw etei hi’inu’in ufut, orot ana rakit mowan fotan kakafih bow na sanabey wanawanah tanum naatu bihir.
26 Neꞌmine ogavosa alingeꞌ viti nene dizo gihile izelesa neivosa viti gele vineꞌ guvise masi nene aꞌminguꞌ golo dizo sotoꞌ ineꞌ.
26 Sanabey hikuboubunih hiyey wanawanahimaim fotan kakafih auman hikubounih bairi hiyen.
27 Neꞌmine ogavo agove izipe ingine mine melehine vi tiꞌ li li-imaniꞌ: Guvekasi ve gaza mingauꞌ nene viti laminekovoꞌ ma zuhoꞌ aineꞌ ma nene aꞌminguꞌ viti gele vineꞌ guvise goloso masi nene dizako nadosa dizive.
27 “Orot ana bowayah hina hio, ‘Regah, o ub gewasih a masawamaim itanum, baise aisim fotan kakafih auman hikuboubunih teyey?’
28 Likevo mine meleho tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lovo vete maliꞌmo nene zuhoꞌ o noloseive. Neꞌmine lavo agove izipe ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Nemuꞌ nene gaza aꞌmine guvise goloso nene leliꞌ kiselilizave losa gele nabe.
28 “Orot iyafutih eo, ‘Rakit sabuw afa hisinaf.’ Naatu akir wairafih hibatiy hio, ‘Bo kukokok anan fotan ana uyarir?’
29 Neꞌmine likevo aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine viti gele vineꞌ guvise nene nokiselube li vitisi kiselikelizanako nemuꞌ oꞌve noluve.
29 “Orot iyafutih eo, ‘En. Fotan kakafih kwana’u’uyarir boro sanabey afa auman kwana’uyarir.
30 Nemuꞌ nene aꞌmine guvise goloso nesi makaꞌ dizi nizavo viti hukiliza gamene nene alitelive. Viti hukaaꞌ gamene alitelineꞌ nene viti hukaaꞌ ave tiꞌ lo lo-ngedelesuve: Gomuꞌ nene guvise goloso nene olokuꞌ gizeloningumuꞌ huki di goꞌno izi atoꞌ di nubo i-ngidi alingeꞌ vitila nene huki di vi neniꞌ mino molo ogaꞌ uvoda milalizave lolosuve.
30 Imih kwaihamiyih bairi hinayen hiniw naatu tarin ana veya boro tarayah aniyafarih hinan, fotan wan hinatar hinafatum hinabow hinan hina’afusar, imaibo sanabey hinatar hinabow hinan bar hinaya.’”
31 Idoꞌ Izesuꞌ aza aneza gamazi gohi ma tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Ve maliꞌmo miꞌveuꞌ nabaꞌmine sakaveꞌ zuho hamoꞌ ma do zuhoꞌ ogavo gala hoꞌlo dizo naba ilineꞌ neꞌmino Oꞌmosoꞌmi gizebouꞌ vi hilaliza aleve engiꞌ neti muliseꞌine nene vo naba oloseive.
31 Jesu ana oroubon tabo eo, “Mar ana aiwob ana itinin ta i iti na’atube, orot ana ai momor ro’on kikimin maiyow bai in ana masaw yan tanum.
32 Aꞌmine zuho initeꞌ nene ngomo lasolo mino zuho initeꞌ ato atoꞌ mukiꞌ nene ngivileꞌ ogo ngomo minineꞌza zuhoꞌ ogavo gala hoꞌlo dizo minguꞌ zuhoꞌ igaꞌ naniꞌ initeꞌ mukiꞌ nene ngivileꞌ ogo initeꞌ naba loloꞌ ogo za neꞌmine mineleseive. Neꞌmine ogavo namalite igi aꞌmine initeliꞌmi aꞌnavauꞌ nene numuno gizi ingaaꞌ nave. Aꞌmineꞌmine igi Oꞌmosoꞌmi evenele zuho nene vi naba ilisave.
32 Iti ai ro’on i men ai ro’on afa gagamih na’atube’emih, baise tanum kuboun yey ana veya’amaim ra’at ai gagamin na’in matar naatu mamu hina famefamenamaim hibatar hima.”
33 Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ngedeli alevetinguꞌ nene monoꞌ vo naba ilingumuꞌ aneza gamazi gohi ma tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Gizebo o-ngedelineꞌ alevetinguꞌ Okulumokuꞌ minive Oꞌmosoꞌmo gono daaꞌ neineꞌ nene beleti do lulu izaaꞌ ineꞌ initeꞌ zisiti neꞌmine neive. Veneꞌ maliꞌmo beleti loloꞌ olosa palauvaꞌ beki ngomo sitohamo nene do nososi do gopo ogo aꞌminguꞌ zisiti ngomosi do gopo ogavo neꞌmo beleti nene lulu izo naba ineꞌ.
33 Jesu iban oroubon tabo eo maiye, “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Babin yeast ebai ana faraw wanawanan eyai ekamat inu’in era’at eyey na’atube.”
34 Eveneꞌ mukiꞌ di geseꞌ aniꞌ gameneuꞌ Izesuꞌ aza initeꞌ mukiꞌ lo-ngemelesa ineꞌ nene aneza gamaziutikovoꞌ lo-ngimineꞌ.
34 Jesu sawar iti etei isah i oroubonamaim eo sabuw rou’ay gagamin bi’obaiyih; ana bai’obaiyenamaim i mar etei oroubonamaim sabuw bi’obaiyih.
35 Neꞌmino lo-ngimineꞌ neꞌmo nene Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive maliꞌmo gamazi ma tiꞌ lo lineꞌ ma nene gihile izineꞌ:
35 Iti na’atube sisinaf anayabin abisa dinab orot eo kikirum tan titurobe isan.
36 Nelotiꞌ nene Izesuꞌ aza di geseꞌ ave mukiꞌ nene hulo-ngedo numunguꞌ dizo minineꞌ. Neivo izipahala zuho ezela igi viti minguꞌ guvise goloso dizive lo aneza gamazi laineꞌ maꞌmi monovo ma lo ngoloꞌ lo lo-lemanivo gelelone li Izesuꞌni li-imaniꞌ.
36 Jesu sabuw rou’ay ihamiyih naatu na bar wanawanan run, ana bai’ufununayah ufun hina hirun hibatiy hio, “Masaw yan fotan kakafin ana oroubon i kukubuna anowar.”
37 Li-imikevo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Eveneꞌ viti gihile zuhoꞌ ive nene Oꞌmosolatiꞌ ve gihile naza nene nouve.
37 Jesu iyafutih eo, “Orot ub gewasih tatanum i Orot Natun.
38 Idoꞌ mine neve nene misubo mukikumuꞌ nene neive. Idoꞌ viti gihile lamineꞌ neve nene Oꞌmosoꞌmo gizebo inguꞌ mini mili minaniꞌ alevemuꞌ nene neive. Idoꞌ viti gele vineꞌ guvise goloso ve luvoniꞌ nene ve goloso Satanila mini mili minaniꞌ aleve nemuꞌ nene neive.
38 Masaw ana itinin i tafaram, naatu ub gewasin i sabuw iyab mar ana aiwob isan tebowabow, naatu ub kakafin i Demon Kakafin natunatun.
39 Idoꞌ lovo ve guvise goloso zuhoꞌ ive nene Satani nemuꞌ luve. Idoꞌ viti hukaaꞌ gamene alitelinguꞌ ve luvoniꞌ nene eveneꞌ misubouꞌ mini mili miniliza gamene osuꞌ lavo gamene naba alitelingumuꞌ nene luvoniꞌ ve. Idoꞌ viti hukilizave ve luvoniꞌ nene angelokumuꞌ luvoniꞌve.
39 Naatu rakit orot ub kakafin bai na masaw yan tatanum i Demon Mowan. Naatu masaw biyamur i mar yomanin na’atube, masaw fourayah i God ana tounamatar.
40 Idoꞌ guvise goloso nene huki di nubo igi olokuꞌ gizilisave luvodiꞌmine ogo eveneꞌ misubouꞌ mini mili minilizaniꞌ gamene nene osuꞌ lavo gamene naba alitelinguꞌ nene neꞌmine ilisave.
40 “Imih mar yomanin iti ub kakafih hi’uyarir hifatum hibow hin hi’a’afusar na’atube boro namatar.
41 Oꞌmosolatiꞌ ve gihile naza angeloꞌne zuho nene ngimiselekuvo ingine vi eveneꞌ neze gizeboloꞌ mini mili minanguꞌ nene eveneꞌ ngeleꞌmize goloso igaꞌ naniꞌ initeꞌ mukiꞌ nesi idoꞌ Oꞌmosoꞌmo lo hukineꞌ gamazi gili huli goloso initeꞌ daaꞌ ave mukiꞌ nesi nene ngeleꞌmizi vi di nubo i-ngidi
41 Orot Natun boro ana tounamatar niyafarih hinatit, sinaf kakafih naatu sabuw iyab bowabow kakafin kura’ahih hima kakafih tisisinaf etei i ana aiwob wanawananamaim boro fotan kakafin na’atube hinatar hinafatum.
42 oloꞌ nabauꞌ huli-ngidilisave. Huli-ngidikevo aꞌminguꞌ nene mini agae agae li ive nama igi mulumo alumo gili veꞌine ingihi langoloꞌ igi minilisave.
42 Naatu hinabow hinan wairaf wan hinaya hina’afusar, nati’imaim boro na’arahih wah takitak niwa’an hina’in hinarerey.
43 Idoꞌ eveneꞌ lisiheꞌ lamineꞌ ingine nene meꞌnibo Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ngidinguꞌ nene hoꞌ neꞌminisa labanaꞌ ili minilisave. Nemuꞌ nene eveneꞌ ma lingine gili nge li gilaaꞌ ave ma nii ma nene gililo.
43 Imaibo God ana sabuw gewasih nabow mar ana aiwobomaim hinarun veya na’atube hinararan. Imih o yait tain nama’am iti tur inanowar.
44 Oꞌmosoꞌmi gizebouꞌ minaaꞌ nene lamineꞌ goloso neineꞌ nenako eveneꞌ ingine initeꞌ mataꞌine aꞌminemuꞌ huli aꞌminguꞌ vi hilalizaniꞌ monovo nene neꞌmino neive: Ve maliꞌmo meniꞌve dizo minineꞌ initeꞌ haleko misubo mauꞌ minineꞌ nene ningo do sotoꞌ ogo huloko olize izeꞌmo numuꞌvela tineꞌ molo vo initeꞌ mataꞌve nene meni do osuꞌ lo gohi tineꞌ molo ogo meniꞌve dizo minineꞌ initeꞌ haleko minineꞌ misubo maꞌmi melehine nene meni emo misubo do eita ogaꞌ neineꞌ neꞌminosa ne neive.
44 “Mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube, orot ta nugunug hibun inu’in itin bai, naatu me nati nugunug titita’urimaim kair maiye ibun, naatu yasisir auman in ana sawar etei sabuw hitobon naatu matabir maiye na nati me tutubun na’atube.
45 Idoꞌ ma nene Okulumokuꞌ miniveꞌmi gizebouꞌ minaaꞌ nene lamineꞌ goloso neineꞌ nenako initeꞌ mataꞌ mukiꞌ nene hulo osuꞌ lo aꞌminguꞌ vo holaaꞌ neꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Ve ma situvaꞌ molaaꞌ ive maliꞌmo gonolise initeꞌ laminekumuꞌ viseꞌ oꞌmo moninguꞌ nene
45 “Naatu mar ana aiwob itinin tabo iti na’atube. Orot sawar tobonayan wakek enunuwet na’atube.
46 viseꞌ oꞌmo monineꞌ initeꞌ mukiꞌ ngivileꞌ ogo lamineꞌ goloso mino meniꞌve nabaloꞌ goloso minineꞌ ma ningosa tineꞌ molo vo initeꞌ mataꞌve mukiꞌ nene meni do osuꞌ lo gohi tineꞌ molo ogo gonolise initeliꞌmi melehine nene meni emo aꞌmine initeꞌ do eita ineꞌ neꞌminosa ne neive.
46 Wakek nuwet inan wakek ta gewasin ana baiyan gagamin na’in tita’ur, naatu na ana sawar etei yataiten hitobon kabay bai in nati wakek tutubun na’atube.
47 Idoꞌ ma nene Okulumokuꞌ gizebo o miniveꞌmo aꞌmine gizebo o mininguꞌ vo holaloningumuꞌ eveneꞌ izeꞌ molo-ngedeli monovo nene neꞌmino neive: Ve ma alahaꞌ daaꞌ iveꞌmo alahaꞌ daaꞌ golalezeꞌ nene hulo nosouꞌ ogavo ato atoꞌ alahaꞌ nene aꞌminguꞌ dizi minaaꞌ nave.
47 “Iban maiye mar ana aiwob i buwat na’atube. Orot siy bowayan ana buwat eya ema’am siy i yumatah ta ta te’ona’on.
48 Dizi mini vaiꞌ likevo alahaꞌ daaꞌ ive neꞌmo geleleheꞌ ogo hulo gahevela ogo mitoꞌ mino lamineta nene gizekaꞌ ogo gokuꞌ goꞌzo golosola do hulaaꞌ neineꞌ neꞌminosa ne neive.
48 Naatu buwat awan ekakaratan ana veya etab erun dones yan ema siy gewasih ikiyarir fetan iwan, naatu kakafih ikiyarir ebow ebis rouruwen na’atube.
49 Nemuꞌ nene eveneꞌ misubouko mini mili iliza gamene nene osuꞌ lavo gamene nabala sotoꞌ ilineꞌ initeꞌ nene neꞌminosa sotoꞌ oloseive: Angeloꞌ ingine igi eveneꞌ lisiheꞌ lamineliti vovoꞌninguꞌ eveneꞌ goloso miniꞌmi monaniꞌ nene izeꞌ mili huli atoꞌ i-ngidi
49 Imih mar yomanin nanan itinin i boro nati na’atube. God boro ana tounamatar niyafarih hinatit hinan sabuw gewasih wanawanahimaim sabuw kakafih hinabow
50 di vi oloꞌ nabauꞌ huli-ngidikevo aꞌminguꞌ nene veꞌine ingihi langoloꞌ igi agae agae li ive nama igi minilisave.
50 wairaf wan hiyara’aten na’arahih hina’in hina rerey wah takitak niwa’an.”
51 Nemuꞌ nene lingine initeꞌ mukiꞌ mene luvoniꞌ nemuꞌ mo gilikehe lo Izesuꞌ lavo izipahala zuho ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Ee, mo gelekune.
51 Jesu ibatiyih eo, “Oroubon iti ao’oban naniyah kwabow?” Ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Naniyah abow.”
52 Neꞌmine likevo aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Nemuꞌ nene numuno meꞌninge ma initeꞌ milikangutiꞌ initeꞌ gosohokisi litehesi di sotoꞌ igi engiꞌ numuꞌninguꞌ minave ngimaaꞌ naniꞌ neꞌminisa linginesi monoꞌ monovo apizi ngimaaꞌ nave mukiꞌ nesi Okulumokuꞌ miniveꞌmo evenetoꞌ gizebo o-ngedeli monovomuꞌ gili vevesave mukiꞌ nene monoꞌ gosohokisi litehesi di sotoꞌ igi eveneꞌ apizi ngimilisave.
52 Naatu Jesu iuwih eo, “Isan imih, ofafar bai’obaiyenayan orot yait mar ana aiwob isan bai’obaiyen hibitin i bar matuwan matar, imih nati bar wanawanan ana sawar boubuh naatu atamanih etei boro nayataiten.”
53 Izesuꞌ aza neꞌmino aneza gamazi mukiꞌ nene lo-ngemo osuꞌ lo aꞌmine ebeꞌ nene hulo
53 Jesu iti oroubon eo hinonowar ufunamaim nati efan itumar,
54 eiꞌ numuno ebeꞌve gihile Nasaletela vo hetelineꞌ. Vo hetelo aꞌmida veneꞌ vemohoꞌ nene monoꞌ numuꞌninguꞌ Oꞌmosoꞌmi gamazi nene lo-ngimineꞌ. Neꞌmine ogavo eveneꞌ mukiꞌ ingine voꞌine goloso vavo tiꞌ li laniꞌ: Neꞌmine manaꞌmine suno nesi idoꞌ gamazi nesi zaukotiꞌ do ave.
54 naatu remor na i ana bar meraramaim tit Kou’ay Bar ta wanawanan run, busuruf sabuw i’obaibiyih. Naatu sabuw hima hinonowar hifofor hio, “Iti orot ana ukwar rerekab naatu ina’inanen sinaf isan ana fair i menamaim bow?
55 Aza ha kamuda maꞌmi gipele neive. Izeleho nene Maliaꞌ ve li-daaꞌ naniꞌ veneꞌ ne neive. Olo. Nakunolomote nene Zakobole Zosehele Simonile idoꞌ Zudale nene nizave.
55 Iti orot tamah i bar wowabayan naatu hinah i Mary naatu James, Joseph, Simon, Judas i taitin.
56 Idoꞌ alunolo zuho nesi makaꞌ lelikisi mene none. Aza ha aꞌneꞌmine ve neineꞌ nenako nemuꞌ nene monoꞌ laaꞌ idoꞌ atoꞌ suno do sotoꞌ ogaꞌ neineꞌ monovo nene zalatiꞌ do ave. Do aniꞌ aka nene ma ningamuniko.
56 Naatu taitin baibitar auman bairit iti tama’am, imih iti sawar etei i menamaim bow?”
57 Neꞌmine li Izesuꞌnimuꞌ nene muluꞌninguꞌ goloso gilaniꞌza aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi li sotoꞌ igaꞌ ave polohete engikumuꞌ nene eveneꞌ mukiꞌ gilavo dizisa minaaꞌ naha engiꞌ zuho gihile lamineꞌ netesi idoꞌ misuboꞌninguꞌ aleve netesi nene engikumuꞌ gilavo dizesaꞌmineꞌ neꞌminosa nazasi nouve lo lineꞌ.
57 Iti na’atube hio hina’ufut hin. Jesu iuwih eo, “Dinab orot tafaram afa’amaim i tekakafiy, baise i ana bar meraramaim naatu i tain tuwan i men tekakafiy.”
58 Idoꞌ Izesuꞌ numuꞌve ebeꞌvelotiꞌ aleve ingine ezemuꞌ gili eleꞌvoleꞌ isaꞌmaniꞌ nenako nemuꞌ nene engita Oꞌmosoꞌmi amuzo do sotoꞌ ogo ato atoꞌ suno nene mukiꞌ do sotoꞌ osaꞌmineꞌ.
58 Naatu nati’imaim men ina’inan moumurih sinafumih, anayabin nati sabuw aurih baitumatum en.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.