Mateus 10

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesuꞌ aza izipahala zuho tuvelu (12) asi lo-ngemavo ikevo eveneliti luꞌningutiꞌ sikalahuꞌ goloso ngimisele hulaaꞌ idoꞌ ato atoꞌ initeꞌ gizi davesi gilizevosi mukiꞌ do lamineꞌ o-ngedaaꞌ amuzo nene ngimineꞌ.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Aꞌmine aposolo tuvelu (12) neti guliveꞌine nene neꞌmino neive: Ganaꞌ nene Simoniꞌ gulive gohi ma Petoloꞌ idoꞌ Adeleaꞌ nene akunolo minineꞌ. Idoꞌ Zebedaioꞌ gipele Zakoboꞌ ve, akunolo Zohaneꞌ ve,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Hilipoki Batolomaioki idoꞌ Tomasiꞌ ve, takisi moni daaꞌ ive Mataioꞌ nesi idoꞌ Zakoboꞌ gohi ma minineꞌ nene Alahaioꞌ gipele minineꞌ. Idoꞌ Tadaioꞌ ve,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 idoꞌ Loma ve ngimisele hulolone li amuzo milaaꞌ aveutiꞌ ve ma Simoniꞌ ve, idoꞌ alingeꞌ Izesuꞌni do sotoꞌ o-dive adoꞌ Kelioto numudotiꞌ ve Zudaꞌ nesi nene minaniꞌ.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Idoꞌ aꞌmine ve tuvelu (12) nene gonoloꞌ nongimiselo gamazi tiꞌ lo lo-ngidineꞌ: Lingine Zuda ve minamaniꞌ eveneliti misubouꞌ vami idoꞌ Samalia eveneliti numuno ebeꞌningukisi nene vami
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 sipisipi ize vi halekaaꞌ naniꞌ neꞌmini Isilaeleꞌ aleve vi tolovo igi nizaniꞌ engita nene vilo.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Vi ma nene Oꞌmosoꞌmi gizebo nene lengita mo ogave li li sotoꞌ igi li-ngimilo.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Idoꞌ initeꞌ gizi dave nene di lamineꞌ i-ngidilo. Idoꞌ hili nilizangutiꞌ nesi di oti-ngidilo. Idoꞌ ganadise gizi dave nesi di lamineꞌ i-ngidilo. Idoꞌ sikalahuꞌ goloso eveneꞌ luꞌningutiꞌ nesi ngimiseli hulilo. Neꞌmine manaꞌmine o-ngedaaꞌ amuzo nene meni hizi ma damaze. Lingine haza neꞌmine manaꞌmine i-ngidilo.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Idoꞌ lingine gotinguꞌ moni ngomosi ma goꞌziki vamilo.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Idoꞌ aka vilizangumuꞌ ve li goꞌ neꞌminesi dami idoꞌ sioti sitaꞌ izi vami hamokovoꞌ izi vi suuꞌ nesi izi vami idoꞌ hatuso nesi di vami okodidoꞌ neineꞌ nevoꞌ nene minivo vilo. Gono dave nene gonoꞌnidoꞌ initeꞌ ma ngimikevo menite ve li haza dalizaniꞌ nene lisiheꞌ o neinako linginesi nene aꞌmineꞌmine igi lingimikevo haza dalisanaze. Nemuꞌ nene hazavoꞌ vilo.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Idoꞌ lingine numuno ebeꞌ nabaupe ngomoupe ma vi heteli ma eveneꞌ lamineꞌ ma nolingumuꞌ nene viseꞌ igi ningisa aꞌmine veꞌmi numuꞌveuꞌ nene dizi limi nizavo numuno ebeꞌ mala viliza gamene nene alitavo ma nene vilo.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Lingine numuno mauꞌ dizi ma aꞌmine numunguꞌ miniliza aleve nene lengita hongu minivo li meseꞌ aseka li-ngidilo.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Idoꞌ aꞌminguꞌ minave ingine eveneꞌ lamineꞌ nilizaniꞌ nene lengitatiꞌ hongu nene engita mineleseive. Idoꞌ eveneꞌ lamineꞌ minami nilizaniꞌ nene aꞌmine hongu nene engita minamo gohi tineꞌ molo lengita aloseive.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Idoꞌ eveneꞌ malite gamazitine gilami lengeleꞌmize lamineꞌ amavo ma lingine aꞌmine numungutipe ebekutipe vili ma ingine engiꞌ monovoꞌine ningilizangumuꞌ ve li avazaha igi gizedidotiꞌ uꞌmusupo nene okohoꞌ izi di huli vilo.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Laminetoꞌ nolo-lingimuve. Gamene nabauꞌ aꞌmine aleve Oꞌmosoꞌmo lihimeꞌine ngemelineꞌ nene Sodomu aleve idoꞌ nGomola aleve mulumo initeꞌ naba ngemelineꞌ nesi ivileꞌ ogosa naba goloso ngemeleseive.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Idoꞌ gilahe. Lingine nene neniꞌ gonoꞌne vi dalizave lo nolingimiseluve. Lingine nene sipisipi ize neꞌminisa minilisave. Sipisipi ize ingine lovo veꞌinete ngibililisa ikevo ingine aꞌmidoꞌ alete mili ngibililiza gavosoꞌine nomivo minaaꞌ naniꞌ neꞌminisa nene minilisave. Idoꞌ lingine vovoꞌninguꞌ vi miniliza aleve neve nene sipisipi ize ngibilaaꞌ aniꞌ loposo gulo neꞌminisa nene minilisanaze. Lingibilikelizaze. Nemuꞌ lingine nene gosiheꞌ igaꞌ naniꞌ neꞌmine igi gatine lamineꞌ gili gizebo ilo. Idoꞌ nama viluso igaꞌ naniꞌ neꞌmine igi honguvoꞌ li minilo.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Lingine nene evenekumuꞌ ningisa minilo. Ingine nene kanisoleꞌnidoꞌ di gonitoꞌ mili-lingidi monoꞌ numuꞌninguꞌ nalatunuꞌ liliꞌ aniꞌ gavosodunuꞌ lingibililisave.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Idoꞌ nenita giꞌmizi minangumuꞌ ve li gonitoꞌ lengeleꞌmizi mili guveꞌinesi ve nabaliti veꞌnidokisi ngamani nabaliti veꞌnidokisi lengeleꞌmize milikevo engikisi idoꞌ Zuda ve minamaniꞌ alevesi nene neniꞌ monovoꞌne li sotoꞌ igi li-ngimilisave.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Nemuꞌ nene lengeleꞌmize gonitoꞌ nimilavo ma gamazi nado lolove idoꞌ nadive lolove li gopo gatine gilamilo. Gonitoꞌ lengeleꞌmizi milikevo gamazi liliza gamene alitelineꞌ nene lilizaniꞌ gamazi nene ha omo gatinguꞌ ogavo lilisave.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Gamazi lilizaniꞌ nene langisetine lamilisave. Metibi Sikalahuꞌ neꞌmo nene lengikuꞌ omo holo mino gamazi lilizaniꞌ nene eiꞌ loloseive.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 Idoꞌ eveneꞌ nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ amaniꞌ nete nene nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ave nene ngibili hililizave li gonitoꞌ ngeleꞌmizi milalisave. Ee, mo uvoꞌninge akuꞌninge nilizaniꞌ netesi idoꞌ izeꞌninge meꞌninge izipahaꞌine zuho nilizaniꞌ netesi nene ha neꞌmine ilisave.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Neniꞌ guliveꞌne di minilizangumuꞌ eveneꞌ mukiꞌ nete nene lengikumuꞌ goloso gililisave. Neꞌmine ilizaniꞌza ve malite nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ igi amuzo mili mini di vi nizavo gameneꞌine ma osuꞌ lilive nene Oꞌmosoꞌmo do nguꞌ izeleseive.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Idoꞌ numuno ebeꞌ mautiꞌ alevelite ma lengeleꞌmize goloso navo ma golise ebeꞌ maloꞌ maloꞌ vikaꞌ vikaꞌ igisa nene monilo. Naza laminetoꞌ nolo-lingimuve. Isilaeleꞌ aleveti numuno ebeꞌninguꞌ nene olihe moni pilamavo Oꞌmosolatiꞌ ve gihile naza nene tineꞌ molo alosuve.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Tisaꞌ maliꞌmi izipahala zuho ingine nete nene tisaꞌine nene ivileꞌ igi ma minisaꞌmave. Idoꞌ agove izipe nete ingine gizebo i-ngidave nene ngivileꞌ igi ma minisaꞌmave.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Izipahala zuho ingine tisaliꞌmo gehaaꞌ ineꞌ gono gihi minilizaniꞌ nene lamineꞌ oloseive. Idoꞌ agove izipe ingine nene gizebo o-ngedaaꞌ iveꞌmo gehaaꞌ ineꞌ gono inginesi gihilizaniꞌ nene lamineꞌ oloseive. Ve goloso nete metibine nenikumuꞌ sikalahuꞌ golosoliti guveꞌinesi ve Belezebuloꞌ ve li-nidaniꞌ nenako izipahaꞌne zuho lengikumuꞌ nene nabisa divi ledivika li-lingidilisave.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 Nemuꞌ nene engikumuꞌ golise gilamilo. Idise mene hito neineꞌ initeꞌ mukiꞌ nene alingeꞌ sotoꞌ oloseive. Idoꞌ idise mene haleko neineꞌ initeꞌ nene sotoꞌ ogavo gililisave.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Idoꞌ naza litiꞌmusouꞌ haleko sunoꞌ lengikovoꞌ lo-lengemaaꞌ uvo gamazi nene eveneꞌ mukiꞌ ningi gililizada nene li sotoꞌ igi li-ngimilo. Idoꞌ zegeno nununga lo lo-lengemaaꞌ uvoniꞌ gamazi nene numuno heta eveneꞌ mukiꞌ gililizada nene li hutileꞌ igi li-ngimilo.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Eveneꞌ ingine okodinevoꞌ nene ha lingibili hililizaniꞌza lutine nene ngeli di gopo amilisave. Engikumuꞌ golise gilamilo. Mudise lutinesi okodinesi olokuꞌ hulo lengebele heleli amuzoꞌvesi minive Oꞌmosomukovoꞌ nene golise gili minilo.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Gilahe. Nama ngomo ngomo osoꞌmohoꞌ neꞌmine nama nene haza niteꞌve li gili guleheꞌ moni hamokovoꞌ nene huli nama sitaꞌ meni hizaaꞌ aniꞌ ve. Idoꞌ aꞌmine neꞌmine nama nene haza niteꞌ neiha metibo engitoꞌ gizebo lamineꞌ ogaꞌ neive. Aza gelamivo engikutiꞌ hamoꞌ neꞌminesi nene ma ngelo helo misubouꞌ lemamoloseive.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 — ausente —
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 — ausente —
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 Ve maliꞌmo neze guliveꞌne eveneꞌ mukiliti veꞌnidoꞌ lo sotoꞌ ilineꞌ nene eze gulivesi meꞌnehi veleloꞌ Okulumokuꞌ lo sotoꞌ olosuve.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Idoꞌ ve maliꞌmo nenikumuꞌ eveneꞌ mukiliti veꞌnidoꞌ ningamuve ve lo ataize lo-nedelineꞌ nene ezemukisi ningamuve ve lo meꞌnehi veleloꞌ Okulumokuko lo-delesuve.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 Naza lemo uvoniꞌ nemuꞌ nene misubo mukikuꞌ lovo mukiꞌ nene osuꞌ lavo eveneꞌ mukiꞌ nene honguvoꞌ li minilisave li gilamilo. Naza lemo uvoniꞌ neꞌmo eveneꞌ mukiꞌ nene hongu li minami lovo hizi minilisave.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Naza lemo uvoniꞌ neꞌmo eveneꞌ hoꞌ li eza ema minikevo
35 Ayu anan anayabin
36 Idoꞌ engiꞌ zuho gehepeve nete nene engiꞌ zuholiti lovo ve liliꞌ igi minilisave.
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Idoꞌ lingine izetingine metingine lutine ngimilizaniꞌ ivileꞌ igi lutine nimamilizaniꞌ nene neze zuho gihile minilizaniꞌ votigileloꞌ minamilisave. Idoꞌ izipahatine lutine ngimilizaniꞌ nene ivileꞌ igi lutine nimamilizaniꞌ nene neze zuho gihile minamilisave.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Idoꞌ ve ma mulumo initeꞌ i-lidi lohotoꞌ zaloꞌ libilikelizave li geli aꞌmanapa igi neꞌmetamilizaniꞌ nene neze zuho gehepeve minilizaniꞌ votigileloꞌ minamilisaave.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Idoꞌ ve ma aza helelohe helelohe lo okoꞌnomuꞌ golise golise gelo minelive nene alingeꞌ helosa minevoꞌ minevoꞌ emeni dameni damoloseive. Idoꞌ ve ma aza neniꞌ neꞌmeto novilinguꞌ bili hililizaniꞌ nene alingeꞌ minevoꞌ minevoꞌ emeni dameni nene mo daloseive.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 Idoꞌ eveneꞌ ma ingine lengiꞌ gamazitine gili lengeleꞌmize lamineꞌ ilizaniꞌ nene neniꞌ gamaziꞌne gili neleꞌmize lamineꞌ aniꞌ geleleseive. Idoꞌ neze neꞌmine i-nidilizaniꞌ nene nimiselive eiꞌ gamaziꞌve gili eleꞌmize lamineꞌ aniꞌ geleleseive.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Idoꞌ aza Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive polohete ma ne neive lo ve maliꞌmo aꞌmine ve eleꞌmize lamineꞌ ilineꞌ nene Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ iveꞌmo meni daaꞌ ineꞌ votigileloꞌ meni daloseive. Idoꞌ ve lisiheꞌ ma ne neive lo ve maliꞌmo aꞌmine ve lisiheꞌ nene eleꞌmize lamineꞌ ilineꞌ nene aꞌmine ve lisiheliꞌmo meni dalineꞌ votigileloꞌ ogo meni daloseive.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Idoꞌ ve maliꞌmo izipahaꞌne zuho limi minangutiꞌ nene ma ningo mene ve nene Izesuꞌ izipahala zuhoutiꞌ neive lo gelo hepeꞌ noso ngomosi ma ohizo emelineꞌ nene alingeꞌ meniꞌve nene damilivoba daloseive.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.