Marcos 6

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesuꞌ aza aꞌmine ebeꞌ hulo izipahala zuhosi eꞌmeti minavo gotoꞌ numuꞌvela vo hetelineꞌ.
1 Jesu efan nati ihamiy matabir maiye ana bai’ufununayah hitur bairi hina ana bar ana merar hitit.
2 Holiseꞌ gamene ogavo monoꞌ numunguꞌ monoꞌ apize ngemo neivo eveneꞌ mukiꞌ ingine gili golize li tiꞌ li laniꞌ: Mene ve nene gamazi zalatiꞌ dave. Idoꞌ eiꞌ gamazi galauꞌ neineꞌ lo-limineꞌ nene atoliꞌmine neinako neꞌmi monovo nene nado nolive. Ato atoꞌ niteꞌ do sotoꞌ neineꞌ nene nado do sotoꞌ nomolave.
2 Baiyarir ana veya Kou’ay Baremaim busuruf sabuw i’obaibiyih, naatu sabuw moumurih ana tur hinonowar i hifofofor naatu hio, “Iti orot menamaim kirum so’ob? Naatu not rerekab yait itin ina’inanen fokarih esisinaf?
3 Me ve nene ha Maliaꞌ gipele kamuda minive ne neive. Olo. Idoꞌ Zakobole Zosele Zudale Simonile engiꞌ uvoꞌnibo neive. Alunolo nesi nene lezesi mela none. Neꞌmine li ingine muluꞌninguꞌ goloso gilaniꞌ ve.
3 Iti orot i bar wowabayan. Mary natun taitin James, Joseph, Judas naatu Simon, ruburubun baibitar iti’imaim bairit tama’am?” Iti na’atube hio naatu hikwahir.
4 Neꞌmine ikevo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi li sotoꞌ i ngimaaꞌ ave polohete engikumuꞌ nene eveneꞌ mukiꞌ gilavo dizisa minaaꞌ naha engiꞌ misuboꞌninguꞌ aleve netesi engiꞌ zuho gihile lamineꞌ netesi idoꞌ engiꞌ numuꞌnine gihileuꞌ ingaaꞌ nave ingine netesi nene engikumuꞌ gilavo dizesaꞌmineꞌ neꞌminosa nazasi nouve lo lineꞌ.
4 Naatu Jesu hai tur eowen bar merar afa’amaim dinab orot i tekakakafiy, baise orot taiyuwin ana bar merar, ana sabuw, ana rara men tekakakafiy.
5 Neꞌmine lo aꞌmida nene Oꞌmosoꞌmi amuzo do sotoꞌ ogo atoꞌ niteꞌ amilineꞌ ogavo initeꞌ gizi dave hamo hamokovoꞌ anadunuꞌ okoꞌnidoꞌ dokaꞌ dokaꞌ ogo do lamineꞌ o-ngidineꞌ.
5 Naatu ana bar meraramaim ina’inan men ta sinaf, sawusawuwih bai’abamo biyah botobonen hiyawas.
6 Aꞌmine numuda aleve ingine gili imamangumuꞌ nene gala mukiꞌ gilineꞌ.
6 Sabuw men hibitumatum isan Jesu ifofofor men kafai ta.
7 Neꞌmino mineꞌmo novo izipahala zuho tuvelu asi lo-ngemo sikalahuꞌ goloso ngimiseli hulilizave lo amuzo ngemo setaꞌ setaꞌ ngimiselineꞌ.
7 Ana bai’ufununayah nah 12 eafih hina hitit afiy kakafih nunih isan fair itih naatu orot rouru’ab iyafarih hitit.
8 Nongimiselo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Aka vilizada hatuso nene ha di vilizaha initeꞌ gohi mo di vamilo. Adoꞌ beleti nene di vami gokisi di vami monisi goꞌzi di vamilo.
8 Naatu iuwih, “Remor kwanabubusuruf a tu akisin kwanab, men sawar ta, men rafiy, men hafoy, naatu men kabay ta kwanab naiw a kikiramaim kwanarobere.
9 Suuꞌ nene ha izi vilisaha sioti nene setaꞌ izi vami hamokovoꞌ izi vilo.
9 A baibiyon kwaniyoun, baise biya baibiyon men bairou’abin kwanab.”
10 Idoꞌ neꞌminosasi ma lo-ngimineꞌ: Ebeꞌ mala igi ma nene numuno hamokukovoꞌ ingi mini aꞌmine ebeꞌ hulilizaniꞌ gamenelokovoꞌ gaꞌ li vilizave.
10 Naatu iuwih, “Bar merar menatan kwarur imaim kwanama kwanabow nanan a veya nab imaibo nati bar merar kwanihamiy.
11 Numuno maloꞌ nivavo lengeleꞌmize lamineꞌ ami gamazitine gilamavo ma nene lingine huli-ngidi vilisa niigi ma nene ingine engiꞌ monovoꞌine gililizangumuꞌ ve li avazaha igi gizedidotiꞌ uꞌmusupo nene okohoꞌ izi di huli vilo.
11 Naatu efan menamaim a merar men hinay hinabubuwi, o fana men hinanonowar kwana’orarafih kwanana’ufut tafaram kwanihamiy kwanan, nati i hai baimatnuwen!”
12 Neꞌmine lavo ingine vi eveneꞌ mukiꞌ luꞌine di velepeꞌ izilizave li li sotoꞌ igi li-ngimiꞌmi vaniꞌ.
12 Basit hitit hin bowabow kakafihine dogor baikitabiren isan hibinan.
13 Neꞌmine iꞌmi nivi sikalahuꞌ goloso mukiꞌ eveneliti luꞌningutiꞌ ngimiseli huli initeꞌ ngisive mukiꞌ uveli noso hili-ngidi di lamineꞌ i-ngidaniꞌ ve.
13 Wagabur moumurih maiyow hinunih hitit naatu sawusawuwih moumurih na’in biyah raiy hirarouw etei hiyawas.
14 Izesuꞌ guvele nene hutileꞌ ogo vavo guvelesi ve Helodeꞌ aza aꞌmine gamazi nesi gilineꞌ. Eveneꞌ linge malite Izesungumuꞌ tiꞌ li laniꞌ: Noso holo-ngedaaꞌ ive Zohaneꞌ ma nene hilingutiꞌ otave. Neꞌmo nene ato atoꞌ suno daaꞌ amuzo nene ezela neivosa ato atoꞌ suno nene nodaloseive.
14 Jesu wabin ra’at aiwob orot Herod nowar, anayabin sabuw afa hio’o Iti i John Baptist morobone misir maiye, imih biyanamaim fair ma ina’inanen ta ta sinaf temamatar.
15 Neꞌmine laniꞌza ma nete gomuꞌ polohete Eliaꞌ ma ne neive likevo ma nete polohete gozopoꞌ minaniꞌ mautiꞌ neive laniꞌ.
15 Afa hio, “Iti i Elijah. Afa ibanak hio’o, ‘Iti i marasika dinab orot ta na tit.’”
16 Neꞌmine laniꞌza Helodeꞌ aza laniꞌ gamazi gelo tiꞌ lo lineꞌ: Neniꞌ luvono gituve Zohaneꞌ ma nene gohi ote noloseive.
16 Baise Herod nonowar ana maramaim eo, “John sikan abuburu’um i morobone misir maiye?”
17 — ausente —
17 Anayabin Herod taiyuwin iuwih John hifatum hibai hin dibur baremaim hiyaru’uy. Iti sisinaf ana’an i Herod tain Philip aawan bi’awan isan.
18 — ausente —
18 Anayabin Herod tain aawan bi’aawan isan John gam tur fokarin maiyow eo, “O i ofafar iastu’ub yawas kakafin kusisinaf.”
19 Idoꞌ Zohaneꞌ neꞌmine lo miningumuꞌ Helodiaꞌ aza Zohanengumuꞌ lukehe do mino bele helelesa gala gilineꞌ.
19 Imih Herodias yan so’ar kok kwanekwan boro John ta’asabun, baise ef men ta ma boro tasinaf.
20 Neꞌmine ineꞌza Zohaneꞌ aza ve lisiheꞌ mino goloso niteꞌ damaaꞌ ineꞌ monovoꞌvesi minineꞌ nemuꞌ gele mino ezemuꞌ ehelele izavo Helodeꞌ aza gizebo lamineꞌ o-dinako neꞌmo nene Helodiaꞌ Zohaneꞌni ngelo belamilineꞌ ineꞌ. Helodeꞌ aza Zohaneꞌ gamazi nene gamene gamene gelo gala setaꞌ gelaaꞌ ineꞌza ha gelo laniteꞌ gelaaꞌ ineꞌ.
20 Baise Herod i John isan birubir anayabin i so’ob John i orot kakafiyin, ana yawas mutufurin imih tatafafar, John binan Herod nonowar ana not i’afiy baise Herod ana kok i John tabinan i tanowar.
21 Alingeꞌ Helodiaꞌ Zohaneꞌni belelineꞌ aka neꞌmino do sotoꞌ molaniꞌ: Helodeꞌ sotoꞌ ineꞌ gamene alitavo eveneꞌ naba guveꞌinesi ve ngamani gonoloꞌ hize eleꞌ i-daaꞌ avesi amiliti eveneꞌ nabaꞌ naba nesi nGalilaia misubokotiꞌ eveneꞌ nabaꞌ naba nesi elese molo ngemo nosoꞌ niteꞌ naba gize vataꞌ ineꞌ.
21 Basit veya gewasin ta Herod tutufuw ana veya baiyasisir isan hiyuw bogaigiwas, ana sabuw nukwanukwarih, baiyowayah nukwanukwarih, naatu Galilee wanawanan sabuw gagamih etei e’af ayuwih.
22 Neꞌmine igi ni nizavo Helodiaꞌ aluvo aza dizo eveneꞌ veꞌnidoꞌ nene aza ogaꞌ ineꞌ melengeni ogavo Helodekisi makaꞌ minavesi ngumo helavo guveꞌinesi ve Helodeꞌ aza aꞌmine alu nemuꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Gaza initeꞌ mamuꞌ gelo lilineꞌ nene mo ha gemelesuve.
22 Nati’imaim Herodias natun babitai na run benaben Herod ana nanawan sabuw hiru’ay hima’am etei hiyasisir men kikimin ta.
23 Neꞌmine lo Oꞌmosoꞌmi veleloꞌ noluve lo lo huko tiꞌ lo lo-imineꞌ: Initeꞌ neꞌmine initekumuꞌ gele nouve lo lo-nemelineꞌ nene ha gemelesuve. Idoꞌ gizebo o nouvoniꞌ misubo nene hoꞌlo setaꞌ ogo lingela nemukisi lilineꞌ nene ha gemelesuve.
23 Naatu babitai isan eobaifaro eo, “Abisa isan inifefeyan au aiwob turin auman boro anit.”
24 Lavo aza lemo izelehida tiꞌ lo longoꞌ ineꞌ: Nanitekumuꞌ lolove. Lavo izeleho aza tiꞌ lo lineꞌ: Monoꞌ noso holo-ngedaaꞌ ive Zohaneꞌ godolo mamuꞌ lozo.
24 Babitai in hinah ibatiy, “Ayu boro abisa isan anifefeyan?” Hinah iya’afut iu, “John Baptist ukwarin!”
25 Lavo liteꞌ lo guvelesi ve neida dizo tiꞌ lo lineꞌ: Monoꞌ noso holo-ngedaaꞌ ive Zohaneꞌ godolo nene gito lapeseuꞌ molo nemeline losa noluve.
25 Babitai matan kabiy in aiwob biyan tit ifefeyan eo, “Ayu akokok John Baptist ukwarin tew yan inayai iti boun inab inan initu.”
26 Neꞌmine lavo guvelesi ve nene geni bilineꞌza eveneꞌ veꞌnidoꞌ Oꞌmosoꞌmi veleloꞌ lo hukineꞌ nenako nemuꞌ nene aza gamaziꞌne lemalive lo gelo
26 Aiwob orot yababan gagamin bai, baise men karam sabuw matahamaim babitai isan eo’obaifaro ta’astu’ub.
27 liteꞌ lo pilisi ve hamoꞌ ma godolo gito do alive lo imiselavo vo galapuso numunguꞌ luvono gito
27 Mar ta’imonamo tur iyafar sika afu’afuw orot iyun in John dibur baremaim ma’am sikan buru’um.
28 godolo nene lapeseuꞌ molo do ogo alungo nene emavo aza do izelehine imineꞌ.
28 Naatu ukwarin tew yan iwan bai na babitai itin imaibo bai in hinah itin.
29 Neꞌmine ogavo Zohaneꞌ izipahala zuho ingine gili igi okoꞌnola di vi geheni mulikuꞌ galese izi-daniꞌ ve. Helodeꞌ aza Zohaneꞌni nene neꞌmino bele helaniꞌ nenako Helodeꞌ aza Izesuꞌ guvele nene gelosa aꞌmine bele hiluve Zohaneꞌ nene gohi ote noloseive lo gelosa neꞌmine lineꞌ ve.
29 John ana bai’ufununayah tur hinonowar ana veya hina biyan hibai hin rahamaim hiyai.
30 Izipahala zuhoutiꞌ ngimiselive aposolo ingine Izesuda tineꞌ mili igi initeꞌ aniꞌ idoꞌ monoꞌ li-ngimaniꞌ nemuꞌ nene veteteꞌ igi li-imaniꞌ.
30 Tur Abarayah himatabir hina Jesu biyan hitit mi’itube hibowabow naatu sabuw hibi’obaiyih ana tur hi’owen.
31 Neꞌmine ikevo eveneꞌ mukiꞌ ingine engita igi vigi igi nizavo nosoꞌ niteꞌ nalizaniꞌ gamenesi ivileꞌ ogavo nemuꞌ Izesuꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Laꞌlisetevoꞌ vo eveneꞌ nizamada haza guviseloꞌ mine gelo minelone.
31 Naatu Jesu iuwih eo, “Tarabon tan efan sira’utubinamaim mar kafai taniyarir. Anayabin sabuw moumurih Jesu isan hirun hititit, ana bai’ufununayah bay men karam boro hitaa.
32 Lavo sipiuꞌ angiseꞌinevoꞌ dizi eveneꞌ nizamada haza guvisela vaniꞌ.
32 Imih akisihimo wa afe’en hisra’at hin efan ana sira’utubinamaim hitit.
33 Aꞌmida olihe nivavo eveneꞌ mukilite ningi engiꞌ nizave li ningi tauni mukikutiꞌ misubouꞌ lotiꞌ izi vi gomuꞌ hetelaniꞌ.
33 Baise hinan sabuw moumurih na’in hi’itih hi’inanih, naatu hai bar hai merar hihamiyen aunah hi’iyon hina hima isan hikakaif na run,
34 Vi hetelikevo Izesuꞌ sipiutiꞌ nolemo eveneꞌ vaiꞌ di geseꞌ igi nizavo ningo ingine nene sipisipi izeloꞌ gizebo ogaꞌ ive ma nomivo gopo monaaꞌ naniꞌ neꞌmine igi minikevo engikumuꞌ muluno hukavo apiꞌ ogo initeꞌ mukiꞌ apize ngemo minineꞌ.
34 wa’ane bisure auman sabuw kou’ay gagamin hima’am itih iyababan, anayabin iti sabuw i sheep na’atube aurih nabatanenayan en, naatu busuruf sawar moumurih na’in i’obaibiyih.
35 Neꞌmine ogo neivo hoꞌ nene lemo vavo izipahala zuho ezela igi tiꞌ li laniꞌ: Mene ebeꞌ nene eveneꞌ nizamaniꞌ hadiveloꞌ nonivo litiꞌmuso gamene alitanaze.
35 Veya ra’iy birabirab auman, ana bai’ufununayah hina biyan hitit hio, “Iti efan i yok na’in naatu veya i sawar,
36 Gaza eveneꞌ mene ngimiselanivo vi avitoꞌ luhuvo numudasi hazalatikisi moni naliza nosoꞌ niteꞌine meni hizilizaze. nGimiselezo.
36 sabuw kwiyafarih ten bar merar afa iti yubinamaim naatu masaw baremaim bay hinatobon hinaa.”
37 Likevo Izesuꞌ aza lo-ngimineꞌ: Lengiꞌ nene nosoꞌ niteꞌ di ngimilevo. Lavo ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Laza vo moni fo hadeti Kina (K400) neꞌminedunuꞌ beleti meni hizo mene aleve nalizave lo ngemekunivo ngelo vo dalihe.
37 Baise Jesu iyafutih eo, “Kwa a efanamaim abisa ema’am i kwaitih te’aan.” Naatu hiya’afut hio, “Bay nati na’atube i boro sumar etei eight orot ta’imon ana baiyan ana fofonin tanatobon sabuw tanituwih.”
38 Likevo aza tiꞌ lo lineꞌ: Linginela sikoni nanikeꞌ neve. Vi ningilo. Lavo vi ningi tiꞌ li laniꞌ: Lezela sikoni faefusi (5) alahaꞌ setakisi neive.
38 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy fafar bai’ab isa tema’am? Kwan kwa’itin.” Hin hiso’ob hina ana tur hi’owen rafiy fafar etei five naatu siy rou’ab.
39 Likevo guvise laminetoꞌ ve hizi hizi minilizave lo lo-ngemavo
39 Imaibo Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih matan, matan fotan gewasin yan timarir.”
40 ve hizi di duvaaꞌ lomaaꞌ aniꞌ nene linge ma eveneꞌ hadeti (100) neꞌmine minikaꞌ minikaꞌ ikevo linge ma nene eveneꞌ fifti (50) neꞌmine minikaꞌ minikaꞌ aniꞌ ve.
40 Naatu sabuw hi’uwih matan, matan fotan gewasin yan himarir, afa 100 na’atube afa 50 na’atube.
41 Tiꞌ igi nizavo sikoni faef nesi (5) alahaꞌ sitaꞌ nesi nene do Okulumota vonuꞌ noogo Oꞌmoso opoꞌni lo aꞌmine sikoni nene gito apilo izipahala zuho nete izeꞌ mili eveneꞌ ngimilizave lo ngemo alahaꞌ setakisi do gito izeꞌ molo mukitoꞌ ngimineꞌ.
41 Jesu rafiy five naatu siy rou’ab auman bow au mar nuw ra’at God ana merar yi imseseben ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
42 nGemavo eveneꞌ mukitoꞌ ni gatuꞌine aniꞌ.
42 Sabuw etei nati bay hi’aa hai fofonin bai.
43 Gatuꞌine ogavo sikonisi alahakisi lumo hulaniꞌ nene gizekaꞌ igi gosuvahaꞌ tuvelu (12) neꞌmine mili vaiꞌ laniꞌ ve.
43 Ana bai’ufununayah rafiy rebarebah, naatu siy turih sabuw hi’aa hibow sakasak etei 12 hiwan foten.
44 Nosoꞌ niteꞌ naniꞌ nene vemohoꞌ faif tauseni neꞌminelite naniꞌ ve.
44 Oro’orot bay hi’aa i etei 5,000.
45 Idoꞌ eveneꞌ nene nosoꞌ niteꞌ ni osuꞌ likevo Izesuꞌ aza izipahala zuho nene sipiuꞌ dizi noso hela hole Betesaida numuda gomuꞌ nivilizave lo liteꞌ lo ngimisele hulosa aza nene eveneꞌ mukiꞌ numuꞌnida ngimisele hulolosa ogo minineꞌ.
45 Mar ta’imonamo Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa hisra’at au Bethsaida wan iyafarih hirabon naatu i baise ma sabuw itubabarih hai ubar hin.
46 Neꞌmino mino gekeꞌvokeꞌ lo hulo-ngedo aza Oꞌmosola lolosa golola dizo vineꞌ.
46 Sabuw itubarih hinan ufunamaim yoyobanamih yen in oyaw wan tit.
47 Neꞌmine ogavo litiꞌmuso izavo izipahala zuho vaniꞌ sipi nene noso olusoꞌ minavo Izesuꞌ aza asiꞌvevoꞌ misubola haza mino
47 Birabirab auman wa re in kuyowen naatu Jesu akisinamo i me yanamaim ma.
48 ningineꞌ nene hepeꞌ neꞌmo vilizaniꞌ akalatiꞌ adiꞌmo izipahala zuho ingine sipi di vaaꞌ aniꞌ gavosodunuꞌ nene sipi di vilisa geꞌnebe goloso igi minaniꞌ nene ningineꞌ. Nemuꞌ nene goꞌ loꞌmo lomo nedengaꞌ fo kiloku he faif kiloku he nela nene noso avileloꞌ lise lise vo nizada hetelo ngivileꞌ ogo volosa ineꞌza
48 Ana bai’ufununayah i’itih i hiboy hibi’akir, anayabin yourabad nahine bababin, mar tot auman Jesu tit riy yan bat remor in biyah tit tanatabirihimih.
49 — ausente —
49 Baise hinuw harew yan bat remor nan hi’itin ana veya wagabur mowan ta hirouw hitar koukuw.
50 — ausente —
50 Anayabin Jesu iti na’atube sinaf hi’itin i hibir men kikimin ta, baise Jesu matan kabiy iuwih eo, “Ya hinakwat! Men kwanabirumih! Ayu anan.”
51 — ausente —
51 Naatu wa afe’en yen nuwarob eafuw ana bai’ufununayah hifofofor men kafaita.
52 — ausente —
52 Anayabin rafiy bimasib ana kirikirifot men hiso’ob, baise dogorohine i fokar.
53 Neꞌmine igi noso helala vii nGenesalete misubouko heteli sipi nene noso gahevela naꞌnava iziki
53 Naatu harew hirabon tafaram Genesaret imaim hirun hai wa hirouw,
54 sipiutiꞌ limikevo eveneꞌ nete liteꞌ li eiꞌ ve li ningi gili
54 wa’ane hitit hirara’iy ana veya sabuw Jesu hi’itin hi’inan.
55 aꞌmine misubouꞌ numuno mineꞌmo monida nene lotiꞌ izi vi initeꞌ gizi dave holomoloꞌ ingi minaniꞌ nene zaloꞌ mili Izesuꞌ neive li laniꞌ ebeta ebeta nene ngeleꞌmizi di vaniꞌ.
55 Naatu nati tafaram wanawanan sabuw himatkabikabiy hinunuw sawusawuwih emo’em hiwan hi’abar Jesu ana tur hinonowar imaim hi’abar hin.
56 Idoꞌ Izesuꞌ taunila vihe luhuvo numuda vihe hazala vihe aꞌmida vida vida miniꞌmi monave nete initeꞌ gizi dave nene ngeleꞌmizi di igi maketi ebeꞌine minida minida huli-ngidikaꞌ huli-ngidikaꞌ igi amuzo mili tiꞌ li li-imaniꞌ: Okongala initeꞌ lolovolokovoꞌ nevosi di gililizadotikisi nene lamineꞌ ilizaniꞌ nenako nemuꞌ nene gele ngemanivo di gililizave li laniꞌ. Idoꞌ okoꞌnoloꞌ initeꞌ lolovoloꞌ di gilave mukiꞌ nene mo lamineꞌ aniꞌ ve.
56 Bar merar kikimin o gagamin, naatu masaw bar imaim inan ana tur hinonowar, sawusawuwih hibow hitit ahar efanamaim hiya hifefeyan hai kok i mi’itube ana waifuw yomaninawat hitabutubun. Naatu sabuw etei Jesu hibubutubun iyawasih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.