Marcos 4
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Izesuꞌ noso ohuno gahevela mino gohi monoꞌ apiꞌ ogo nolo-ngimivo eveneꞌ mukiꞌ goloso igi di geseꞌ adiꞌmo aza nene nosouꞌ minineꞌ sipi mauꞌ vo dizo minavo di geseꞌ ave mukiꞌ ingine noso gahevela gepeloꞌ minaniꞌ.
1 Iban maiye Jesu harew Galilee sisibinamaim ana bai’ubaiyen bai tit. Sabuw i himour kwanekwan imih i wa afe’en yen mare naatu sabuw harew sisibin dones yan himarir
2 Nizavo aneza gamazi ato atoꞌ lo-ngemeꞌmo novo initeꞌ mukikumuꞌ apize ngimineꞌ. Noapize ngemo gamazi ma tiꞌ lo lo-ngimineꞌ:
2 naatu i oroubonamaim sawar moumurih na’in i’obaiyih eo.
3 Gililo. Ve ma zuho initeꞌ tileꞌ ogaꞌ iveliꞌmo zuho niteꞌ tileꞌ olosa vineꞌ.
3 “Kwananowar! Masaw bowayan ana masawamaim ub tanumamih in.
4 Vo tileꞌ oꞌmo novivo zuho niteꞌ linge ma nene akaloꞌ diꞌmozikevo namalite igi naniꞌ.
4 Naatu ana ub tata’asi’asiy ana maramaim ub afa i ef yan hira’iy, naatu mamu hina hibow hi’aa.
5 Linge ma nene gehedoꞌ misubo naba minamidoꞌ diꞌmozi misubo naba nomineꞌ neꞌmo getiꞌ geti gala hoꞌli dizaniꞌza
5 Ub afa i karakarar yan kamar men gagamin yanamaim hira’iy, naatu saisewat hikuboubunih hiyen, anayabin me kikimin baban inu’in.
6 hoꞌ nene amuzo molo lavo dizi luhive vaiꞌ damaniꞌ nenako neꞌmo gulugulu izaniꞌ.
6 Imih veya yen rararan ana mar ana fora’abinamaim, nati ub hikukubounih i hi’arat himorob, anayabin ah wairoron i men ra’iy me babanika.
7 Linge ma nene gasava guvise hukikevo luhive ma ha minidoꞌ diꞌmozi gala hoꞌli dizaniꞌza gasava guvise neꞌmo dizo molo-ngedavo gihile izamaniꞌ.
7 Ub afa i fotan kokor wanawanan hira’iy, naatu ro’oh men matar, anayabin fotan yen fafa rab isuk.
8 Idoꞌ linge ma misubo laminekuꞌ diꞌmozi gala hoꞌli dizi gihile izaniꞌ. Ma neꞌmo gihile teoti (30) izineꞌ. Ma neꞌmo gihile sigisiti (60) izineꞌ. Ma neꞌmo gihile vanu hadeti (100) izineꞌ.
8 Baise ub afa i me gewasin yan hira’iy, naatu hikubounih hiyen hibiw, afa i magamagar 30 na’atube, afa i rubirubih 60 na’atube, naatu afa i hiwai re 100 na’atube.”
9 Neꞌmine losa tiꞌ lo lineꞌ: Gatine ngoloꞌ live nii ma nene gili lamineꞌ ilo.
9 Naatu Jesu iuwih eo, “O yait tain nama’am na’at iti tur nanowar ininotanot.”
10 Eveneꞌ mukiꞌ ingine hutileꞌ igi vikevo izipahala zuho tuvelu inginesi idoꞌ ezesi monaaꞌ ave linge masi engikovoꞌ mini aneza gamazi laaꞌ ineꞌ monovo mamuꞌ longoꞌ i-dikevo
10 Jesu akisin ma’am ana maramaim ana bai’ufununayah nah 12 naatu sabuw afa iyab tur hinonowar hina hibatiy oroubon anayabin so’ob isan.
11 tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledelingumuꞌ sunoꞌ gamazi nene lengiꞌ ha gililisave lavo lo sotoꞌ o-lengemaaꞌ nouvoniꞌza lelikisi monamaaꞌ ave nene aneza gamazivoꞌ lo-ngemaaꞌ nouve. Neꞌmine nouvoniꞌ nene polohete maliꞌmo gizineꞌ gamazi ma nene inginela gihile izelive losa neꞌmine ogaꞌ nouve. Tiꞌ lo gize neive:
11 Naatu iuwih, “God ana aiwob ana buriburin i hibai kwa hit. Baise iyab no ufunamaim tema’am sawar etei i boro oroubonamaim hina’uwih.
12 Ningi ningi ningilizaha ninge lamineꞌ amilisave.
12 Saise,
13 Neꞌmine lo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Aneza gamazi luvoniꞌ meꞌmi monovo gilamahe. Idoꞌ gilamilizaniꞌ nene aneza gamazi mukiꞌ nene nadiꞌ igi gililizave.
13 Naatu Jesu i’uwih, “Kwa iti oroubon naniyan men kwanabaib na’at oroubon afa auman naniyah boro mi’itube kwanaso’ob?
14 Zuho niteꞌ tileꞌ ogaꞌ ive aza Oꞌmosoꞌmi gamazi nene tileꞌ ogaꞌ neive.
14 Masaw bowayan i God ana tur ub na’atube ta’asiy re.
15 Idoꞌ gihile ma akaloꞌ doꞌmozive luvoniꞌ neꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Oꞌmosoꞌmi gamazi nene eveneꞌ maliti luꞌninguꞌ tileꞌ ogavo nigilavo Sataniꞌmo geto ogo aꞌmine gamazi nene luꞌningutiꞌ ipeꞌ ogo do vaaꞌ neive.
15 Sabuw afa i ub ef yan ta’asi’asiyen hire’erebe, God ana tur tenonowar ufunamaim, Satan boro nan abisa re hai yawasamaim tatanum boro nabosair.
16 Aꞌmineꞌmine ogo gihile ma gehedoꞌ misubo naba minamidoꞌ diꞌmozave luvoniꞌ neꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Eveneꞌ ma ingine Oꞌmosoꞌmo gamaziꞌve tileꞌ ineꞌ nene gilii liteꞌ li gili laniteꞌ igi di goꞌzaaꞌ naha
16 Afa i ub karakarar yanamaim hire’erebe, tur gewasin tenonowar ana veya i boro matah nakabiy ereyasisir auman hinab.
17 aꞌmine gamazi neꞌmo luꞌninguꞌ luhise do minelidoꞌ mini mili minamavo gamene haꞌnamuꞌ gili dii minisaꞌmave. Idoꞌ gamene haꞌna gili di minisaꞌmaniꞌ nene ingine aꞌmine gamazi gili nidavo neꞌmo engita geni sotoꞌ o-ngemelihe goboni malaꞌ malaꞌ sotoꞌ o-ngemelihe. Ineꞌ nene geti hulaaꞌ nave.
17 Baise i an wairoroh en, imih boro men maninaka nawainabih, anayabin tur gewasin hibaib isan ahay waf naatu bai’akir kakafin wanawanan hinarur ana maramaim i boro saisewat hinare.
18 Idoꞌ gihile ma gasava guvise minidoꞌ diꞌmozave luvoniꞌ neꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Eveneꞌ ma ingine Oꞌmosoꞌmo gamazi tileꞌ ineꞌ nene ha gilaniꞌza
18 Naatu baise ub afa i fotan kokor wanawanan hire’erebe, i tur gewasin tenonowar,
19 ingine okoꞌine losuvoꞌmi initekumuꞌ gilaaꞌ idoꞌ moni henenimuꞌ gahuꞌninguꞌ ogaꞌ idoꞌ ato atoꞌ niteꞌ mukiꞌ nene dalone li gilaaꞌ aniꞌ neꞌmo nene dizo Oꞌmosoꞌmi gamazi nene molo-davo gihile izesaꞌmive.
19 baise i hai yababan biyah ana yasisir isan, totobuyoy ana baitenbibiren, naatu hai kok sawar ta ta men gewasih erun, tur gewasin hai yawasamaim erabirab, imih men ebiwamih.
20 Idoꞌ gihile ma misubo laminekuꞌ diꞌmozave luvoniꞌ neꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Eveneꞌ ma ingine Oꞌmosoꞌmi gamazi gili luꞌninguꞌ di goꞌzi gili lamineꞌ igi nizavo gihile izaaꞌ neive. Ee, zuho niteꞌ hamototiꞌ gihile teoti (30) izaaꞌ neineꞌ neꞌmino ve mala nene mukiꞌ izaaꞌ neive. Idoꞌ zuho niteꞌ hamototiꞌ gihile sigisiti (60) izaaꞌ neineꞌ neꞌmino ve mala nene vaiꞌ goloso izaaꞌ neive. Idoꞌ zuho niteꞌ hamototiꞌ gihile vanu hadeti (100) izaaꞌ neineꞌ neꞌmino ve mala nene vauve goloso elosa izaaꞌ neive.
20 Naatu sabuw afa i ub me gewasin yanamaim hire’ere’ebe, tur hinowar hibasit hibai naatu hai yawasamaim ro’on matar, afa i 30, afa 60, naatu afa i 100.”
21 Neꞌmine lo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lamu ma gizi misubo somodunuꞌ molo hitelone li idoꞌ holomoliꞌmi sebenguꞌ haleko molalone li di igi milaaꞌ nahe. Ne nomive. Lamu gizii labanaꞌ elo minelidoꞌ holomoꞌveloꞌ molalone li di igi milaaꞌ nave. Olo.
21 Naatu i’uwih, “Kwa ramef kwabito’ab i noukwatamaim kwatatarafut? O gem babanamaim kwaya’iyai? Ai ana sisikofamaim kwasisikof?
22 Aꞌmineꞌmine ogo initeꞌ ma sunoꞌ minelineꞌ nene mudise ningamavo ma minamoloseive. Mo sotoꞌ oloseive. Idoꞌ initeꞌ ma hito minelineꞌ nene ningilizada omo sotoꞌ oloseive.
22 Anayabin sawar abisa baibunuwenamaim ti’inu’in boro hinagatur, naatu sawar abisa wa’iwa’irih ti’inu’in boro hinatit hinibebeyan.
23 Gatine ngoloꞌ live nii ma gili lamineꞌ ilo.
23 O yait tain nama’am na’at iti tur inanowar inanot!”
24 Idoꞌ gamazi neꞌminosasi ma lo-ngimineꞌ: Gamazi ma li-lingimikevo nigili ma nene gatine mili mini aꞌmingutiꞌ hoꞌli gilisa minilo. Lingine igi mili minilizaniꞌ votigileloꞌ nene do molo Oꞌmosoꞌmo hize eleꞌ o-lengedo gohi masi imineꞌ molo-lengedeleseive.
24 Ibanak iuwih maiye, “Kwananowar gewas! O sabuw kufufufunih na’atube, nati fufun ta’imonamaim boro God o nafufuni, baise boro afe’enamaim naya’abar auman nafufuni.
25 Ee, monoꞌ ma do nolive nene Oꞌmosoꞌmo gohi ma emeleseive. Idoꞌ monoꞌ ma damo nolive nene eita monoꞌ ngomosi ma nolineꞌ nene mo ipeꞌ ogo do voloseive.
25 Yait aurin ema’am boro afe’en hinaya’abar hinitin, yait aurin en, abistanawat biyan ti’inu’in boro hinabosair.”
26 Idoꞌ gamazi gohi ma tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo eveneꞌveloꞌ gizebo ilineꞌ nene neꞌmine oꞌmo vo nabauꞌ voloseive: Ve maliꞌmo zuho niteꞌ miꞌveuꞌ tileꞌ ogosa
26 Ibanak eo maiye, “God ana aiwob i orot ub me yan tatanum na’atube.
27 litiꞌmuso izo goꞌ lo neivo aza ongo oto oꞌmo novivo zuho niteꞌ nene gala ngoloꞌ lo dizineꞌ. Dizineꞌza neꞌmi monovo nene aza ningo gelamineꞌ ve.
27 Fai mar in emimisir, i men so’ob ub i mi’itube kuboun yen erara’at.
28 Misubo neꞌmo asiꞌve do dize-daaꞌ neive. Apiꞌ ogo gala ngoloꞌ lo avile ogo gihile izaaꞌ neive.
28 Me akisin ub ituw eyey, wantoro’ot i boro nakufufun, naatu naiwan nayai, imaibo boro niw ro’on namatar.
29 Neꞌmine ogo gihile husavo ma aza huko daloneꞌ gamene alitave lo gelo goboni ve vi hukilizave lo ngimiselaaꞌ neive.
29 Naatu sanabey ibiyamur ana maramaim, masaw bowayan boro ana nikok nab natit nan natar.”
30 Aꞌmine gamaziloꞌ gohi ma imineꞌ molo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo eveneꞌveloꞌ gizebo ilineꞌ vo naba ilineꞌ akaꞌve nene laza nado neive lolone. Idoꞌ initeꞌ nanitetoꞌ lo molo lokunivo vo miliseꞌ ilive. Idoꞌ initeꞌ nanitetoꞌ aneza gamazi lo molo lolone.
30 Naatu ibanak eo maiye, “God ana aiwob boro abisa’amaim tanayai tanao, o oroubon boro menatanamaim tanakubuna kwananowar?
31 Aꞌmine Oꞌmosoꞌmi gizebo nene nabaꞌmine sakaveꞌ zuho neꞌminosa neive. Aꞌmine niteꞌ nene me misubouko minaniꞌ zuho niteꞌ vaikutiꞌ eiꞌ nene ngomo lasolo neineꞌza
31 I ana itinin i momor ro’on kikimin maiyow na’atube, tafaramamaim iti ro’on i kikimin maiyow o boro me yan inatanum.
32 zuhoꞌ ikevo gala hoꞌlo dizo minguꞌ niteꞌ mukiꞌ nene ngivileꞌ ogo naba ogo aꞌnavaꞌve nene naba ogo zamuꞌ gizavo nama nete igi aꞌminguꞌ numuno gizaaꞌ nave lo lineꞌ.
32 Baise inatatanun ufunamaim, boro nara’at nayen masaw etei nanatabir, ai gagamin famefamen auman namatar, naatu famenamaim mamu boro hinan hinabatar.”
33 Idoꞌ neꞌmine aneza gamazi ato atoꞌ mukiꞌ nene monoꞌ ha gililizadokovoꞌ lo-ngemo minineꞌ.
33 Oroubon maumurih na’in iti na’atube imaim binan sabuw hima hinowar, saife isah tirerereb naniyan hitab.
34 Eveneꞌ mukiꞌ nene aneza gamazivoꞌ lo-ngimineꞌza alingeꞌ azasi izipahala zuhosi angisevoꞌ minanguꞌ nene gamazi monovo mukiꞌ nesi nene lo sotoꞌ ogo lo-ngemaaꞌ ineꞌ.
34 Sabuw isah i oroubonamaim eo hinonowar, baise nabinamaim oroubon hai yabih i ana bai’ufununayah eo hinonowar.
35 Aꞌmine gameneuꞌ nene nivengaꞌ molavo Izesuꞌ aza izipahala zuho tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Noso helala holene volone.
35 Nati veya ta’imon ana rabirab, i ana bai’ufununayah iuwih, “It i boro tanarabon harew rounane.”
36 Lavo eveneꞌ mukiꞌ di geseꞌ igi minave nene huli-ngidi sipiuꞌ nene ha minidokovoꞌ ha neivo ingine eleꞌmizi vaniꞌ. Nivavo sipi gohi masi makaꞌ vaniꞌ.
36 Ana bai’ufununayah hire wa i afe’en ma’amamaim hisra’at. Naatu wa afa i nati’imaim auman hibatabat.
37 Nivavo hepeꞌ naba goloso elavo neꞌmo noso nene golo gidini dizevoꞌ dizevoꞌ ogo sipi nene hito lulouko velo lemeꞌ lemeꞌ idiꞌmo sipiuꞌ nene nosoꞌmo vaiꞌ lolosa ineꞌ.
37 Hirarabon wowog tafair tit, naatu yabat misir, harew wa wanawanan iwan yen awan kakaratan. Wa yabat wanawanan run|alt="boat in storm" src="CN01707B.TIF" size="col" loc="Mrk 4.37" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="4.37"
38 Neꞌmine ogo neivo Izesuꞌ aza nene sipi isevela godololoꞌ alese molo okise ongo minineꞌ. Minavo izipahala zuho ingine uꞌmukoꞌ igi tiꞌ li laniꞌ: Tisazo, laza nosouꞌ mene lemo heleloningumuꞌ nene ma gelamabe. Olo.
38 Jesu wa uranane ukwarin kunuwar yara’ah matan fot inu’in. Ana bai’ufununayah hibunibun misir hiu, “Bai’obaiyenayan it morob isan men kunotanot?”
39 Neꞌmine likevo aza oto hepeꞌ nene elemo noso mamuꞌ moda ve. Hongu lozo lineꞌ. Lavo hepeꞌ nene matavo noso nesi hongu lo zou lo minineꞌ.
39 Misir wowog naatu yabat kwarar eo, “Kwanutanub! Kwa’inbaibinub!” Naatu wowog morob ra’iy nuwarob eafuw.
40 Neꞌmine ogavo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine golise nanimuꞌ nigilave. Oꞌmosomuꞌ gili eleꞌvoleꞌ amahe.
40 Ana bai’ufununayah iuwih, “Aisim kwabirubir? Kwa men kwabitumatum?”
41 Tiꞌ lo lavo ingine ngehelele goloso izavo aꞌminemuꞌ li voleloꞌ meloꞌ igi tiꞌ li laniꞌ: Mene ve nene naniꞌmine ve neivo hepeki nosogi nene gamaziꞌve gili dikesive.
41 Ana bai’ufununayah hibir naatu taiyuwih hibabatiyih, “Iti orot i yait? Wowog naatu yabat hairi fanan hibai!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.