Marcos 10

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Izesuꞌ aza aꞌmine ebeꞌ hulo Zudaia misubo nene vo hulo Zodani noso helala vineꞌ. Vo nela neivo ezela eveneꞌ mukiꞌ iheꞌ igi di geseꞌ ikevo aza ogaꞌ ineꞌ neꞌmino gohi monoꞌ apize ngemo minineꞌ.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Neꞌmino neivo Halisaioꞌ monoꞌ laaꞌ ave malite igi emenguꞌ mili tiꞌ li longoꞌ i-daniꞌ: Ve maliꞌmo elenahine imisele hulilineꞌ nene gaza gelanivo leze Zuda veti louꞌ gamazi avutoꞌ ilihe amilive.
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 Longoꞌ i-dikevo velepeꞌ izo longoꞌ o-ngedo tiꞌ lo lineꞌ: Moseꞌ aza nadive lo lo huko-lengede neineꞌ neve.
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 Neꞌmine lavo ingine tiꞌ li laniꞌ: Ve ma elenahine imiselelove lo gelo ma veneꞌ vemohoꞌ izi hukaaꞌ luhuvo gizo emosa imiseleleseive lo Moseꞌ aza gele leme neineꞌ ve.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 Likevo aza tiꞌ lo lineꞌ: Lingine gamazi gilami peleseveꞌ izaaꞌ angumuꞌ aꞌmine louꞌ gamazi nene gize-lingidineꞌ ma neive.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Gize-lingidineꞌza Oꞌmosoꞌmo initeꞌ mataꞌ ganaꞌ apiꞌ ogo do sotoꞌ ineꞌ gamenela nene veneꞌ vemohoꞌ do sotoꞌ ineꞌ ve.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Nemuꞌ tiꞌ lo lo neineꞌ ma neive:
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Nemuꞌ nene ingine sitaꞌ nizasive ma lo-ngedamolosune. Mo hamoꞌ nene nizasive.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Nemuꞌ nene Oꞌmosoꞌmo initeꞌ do hamoꞌ ogo molo neingutiꞌ ve malike do izeꞌ molaaꞌ nene nomive.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Neꞌmine lavosa numunguꞌ dizi minanguꞌ nene izipahala zuho nete aꞌmine initekumuꞌ nene gohi longoꞌ i-daniꞌ.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Longoꞌ i-dikevo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Ve maliꞌmo elenahine imisele hulo veneꞌ gohi ma dalineꞌ nene aza elenahine do gopo o-do Oꞌmosoꞌmi louꞌ gamazi avutoꞌ oloseinako lihime naba daloseive.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Idoꞌ veneꞌ ma vanahine hulo-do ve gohi maloꞌ vilineꞌ nene Oꞌmosoꞌmi louꞌ gamazi avutoꞌ oloseinako lihime naba daloseive.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Eveneꞌ malite izipe ngomo nene okoꞌnidoꞌ do gelo noꞌnohoꞌ ize-ngedelive li Izesuda ngeleꞌmizi nivavo izipahala zuho nete oꞌve li-ngidi ngelemaniꞌ.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Neꞌmine ikevo ningo gelo Izesuꞌ aza izeboloꞌ molavo tiꞌ lo lo-ngidineꞌ: Izipe ngomo ngomo meꞌmine minave nene Oꞌmosoꞌmo gizebo o neinguꞌ ngeleꞌmize molaaꞌ neinako huli-ngimikavo nenita ha alizaze. Oꞌve li-ngidamilo.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Naza laminetoꞌ nolo-lingimuve: Izipe ngomoliti ngemeni dameni neꞌminesi mini Oꞌmoso nene gizebo vete minelive li gelekeleꞌ lapa nomineꞌ i-damilizave nene eiꞌ Oꞌmosoꞌmo gizebo o neinguꞌ nene mo kekeꞌ vi hilamilisave.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Neꞌmine lo izipe ngabutiꞌ izo ana okoꞌnidoꞌ nohito noꞌnohoꞌ ize-ngidineꞌ.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Izesuꞌ aza aka volosa apiꞌ neivo ve maliꞌmo lotiꞌ izo ogo hetelo gizeneuꞌ gubiꞌ ize emo longoꞌ o-do tiꞌ lo lineꞌ: Tisaꞌ lamino, naza nene nadiꞌ okuvo Oꞌmosoꞌmo minevoꞌ minevoꞌ nemeni dameni nemelive.
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 Lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Nezemuꞌ nene ve lamino nanimuꞌ nolo-nedane. Lamineꞌ minave nene hamokisi mo nizamavo Oꞌmoso eiꞌ hamoꞌ nene lamineꞌ minive nenako neꞌmine laineꞌ nene neniꞌ monovoꞌne nadiꞌ o neive.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Gaza aka gamazi nene mo gele nane. Aꞌmine gamazi nene tiꞌ lo neive: Lingine eveneꞌ ngibili hilamilo. Idoꞌ veneꞌ vemohoꞌ liliꞌ ikeniꞌ nete lingine bizivoꞌ mini veneꞌ nehe vemohoꞌ nehe gohi masi gopo ingamilo. Idoꞌ gumine amilo. Idoꞌ eveneꞌ mamuꞌ gopoꞌ napa gamazi li-ngidii sakupo gamazi li-ngidamilo. Ve maliti initeꞌ nene tiliki igi damilo. Idoꞌ izetingine metinginemuꞌ gilikevo dizavo gelekeleꞌ i-ngidi minilo.
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 Neꞌmine lo-emavo ve aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Tisazo. Aꞌmine laineꞌ mukiꞌ nene naza izipelotiꞌ gelo eꞌmeteꞌmo ogo minuvoniꞌ ve.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Lavo Izesuꞌ aza ningo ninge lamineꞌ o-do tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza initeꞌ hamoꞌ ma amanidiꞌmo nene lisiheꞌ amane. Vo initeꞌ mataka mukiꞌ nene izeꞌ molo meni do aꞌmidotiꞌ moni nene do gohoꞌ gahaliꞌ izeꞌ molo ngemezo. Neꞌmine ilineꞌ neꞌmo nene henenika Okulumokuko nene ma mineleseive Neꞌmine ogosa ogo neꞌmetezo.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Neꞌmine lo lavo ve aza eiꞌ heneniꞌve vaiꞌ lo minineꞌ nemuꞌ agae lo geni belavo muheleꞌ ogo vo ha ha ineꞌ ve.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Novivo Izesuꞌ aza velepeꞌ izo vonuꞌ ngebelo hulo eza ema ogo izipahala zuho tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Heneni nganeni ve ingine Oꞌmosoꞌmo gizebo o neinguꞌ nene vi hilalisa geꞌnebe goloso ilisave.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Lavo izipahala zuho ingine Izesuꞌ gamazi neꞌmine lingumuꞌ gopo gaꞌine gilaniꞌza gohi tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Vekizo. Oꞌmosoꞌmo gizebo o neinguꞌ vo holaaꞌ nene geꞌnebe gono goloso neive.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Idoꞌ kamela ize nene naba neineꞌ nenako nemuꞌ nene nalaꞌ lolosoꞌ igaꞌ naniꞌ nakese neꞌmi veleuꞌ nene ma volosa ilineꞌ nene geꞌnebe goloso oloseineꞌza heneni ve nete aꞌmine nene ivileꞌ ivosa Oꞌmosoꞌmo gizebo o neineꞌ ebekuꞌ nene vilisa geꞌnebe ilisave.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Neꞌmine lavo ingine upuhoꞌ goloso igi voꞌine vavo angiseꞌine tiꞌ li li voleloꞌ meloꞌ aniꞌ: Laza nene Oꞌmosoꞌmo umo hilive nene heneni ve loloꞌ o-ngedaaꞌ neihe lo giluneꞌza gaza heneni ve netesi Oꞌmosoꞌmo gizebo o neineꞌ ebekuꞌ nene mo vi hilamilisave lo lainako nemuꞌ nene Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ hamokisi mo ma do luꞌ izamivo eze gizebo inguꞌ nene vo holamolobe lo nogilune.
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza vonuꞌ nongebelo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Eveneꞌ angiseꞌnidatiꞌ lukuvo ngeli ma namilisaha Oꞌmoso nene engiꞌ neꞌmine nomive. Oꞌove. Eiꞌ nene initeꞌ mukiꞌ ogaꞌ amuzo do neineꞌ nenako eveneꞌ do nguꞌ izelidoꞌ lisiheꞌ o neive.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Lavo Petoloꞌ apiꞌ ogo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza gelezo. Laza neve initeꞌ matate mukiꞌ nene hulo osuꞌ lo geꞌmeto noune.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 Lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Laminetoꞌ ma lo-lengemelove. Ve ma ingine nenikumuꞌ idoꞌ monoꞌ gamazi laminekumuꞌ numuno ebeꞌine nehe uvoꞌningine nakuꞌningine nehe ateꞌningine alunoꞌningine nehe izeꞌningine meꞌningine nehe idoꞌ izipahaꞌine nehe misuboꞌine nehe neꞌmine initeꞌ ma huli nilizaniꞌ nene
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 aꞌmine huli nilizaniꞌ initetoꞌ nene medeli ma damilizavoba mo dalizavevoꞌ nene nizave. Aꞌmine huli nilizaniꞌ initeꞌ mukiꞌ hamotoꞌ hamotoꞌ nene hadeti hadeti neꞌmine gohi ma dikaꞌ dikaꞌ ilisave. Aꞌmine numuꞌnidoꞌ nehe engiꞌ zuholoꞌ nehe minamunoꞌnidoꞌ nehe aꞌmidoꞌ aꞌmidoꞌ nene gohi gohi dalisave. Aꞌmine initeꞌ nene idise noneꞌ gameneuꞌ nene dikaꞌ dikaꞌ ilisaniꞌza goboni malaꞌ malaꞌ neꞌmi lulouꞌ nesi mini-di vilisave. Idoꞌ alingeꞌ gamene ma sotoꞌ ogo alinguꞌ nene minevoꞌ minevoꞌ ngemeni dameni nesi dalisave.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Neꞌmine ilisaniꞌza dizi nilizaniꞌ aleveutiꞌ linge mukiꞌ nene limi minilisave. Idoꞌ limi nilizaniꞌ aleve nene dizi minilisave.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Zelusalemi numuda vilisa akaloꞌ nivavo Izesuꞌ aza gomuꞌ molo novivo izipahala zuho ingine nene ngehelele ize mineꞌ mineꞌ ivo nivavo ma ngeꞌmeti vave ingine nene golise gilaniꞌ. Tiꞌ navo Izesuꞌ aza izipahala zuho tuvelu nene ngeleꞌmize gaheve ogo ezela sotoꞌ o-delineꞌ initekumuꞌ nene gohi apiꞌ ogo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ:
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 Gililo. Laza nene Zelusalemi numuno ebeta dizo novune. Aꞌmida nene Oꞌmosolatiꞌ ve gihile neniꞌ nene evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi avotemote laniꞌ monoꞌ apizi ngimaaꞌ avesi engiꞌ aꞌninguꞌ milikevo ingine goniꞌ i-nidi lihimeka apaso helelinidoꞌ o neive li Zuda ve minamaniꞌ heta atoꞌ aleveliti aꞌninguꞌ mili-nidikevo
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 ingine gize zohiꞌ i-nidi gituhoꞌ i-nidi gasavasi nalatunuꞌ nene meheꞌne iziviꞌ lediviꞌ igi nibili nibili hililisave. Neꞌmine igi nibili hilikevo gamene setohamo vavo gohi otelesuve lo lineꞌ.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Zebedaioꞌ gipele setaꞌ Zakoboki Zohaneki ingi Izesuda vi tiꞌ li li-imasineꞌ: Tisazo. Laza initeꞌ nanitekumuꞌ lolosihe aꞌminemuꞌ lokusivo gaza aꞌmidoꞌ o-ledeline losa nolusive.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 Likesivo aza tiꞌ lo longoꞌ o-ngidineꞌ: Lingi nene naza nadiꞌ o-lengedelongumuꞌ nilasive.
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 Lavo tiꞌ li li-imasineꞌ: Gaza Guvekasi ve loloꞌ ogo minelineꞌ gamenela nene laza gezelotiꞌ lemo eveneꞌ lingesi ma ngivileꞌ ogo guvetesi ve loloꞌ ogo mino anga zamelasi adavalasi minilizo lo gele lemeline losa nolusive.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 Likesivo aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine longoꞌ i-nidasineꞌ initeliꞌmi monovo nene gilami gopo likesive. Initeꞌ goloso i-nidilizaniꞌ nene ekeseꞌ noso neꞌmino nenako aꞌmine i-nidilizaniꞌ initeꞌ nene ha gehelesa nouve. Idoꞌ linginesi neniꞌ geheloniꞌ initeꞌ ekeseꞌ noso neꞌmine minineꞌ nene ha gihilisidoꞌ i nizasihe. Mulumo alumo niteꞌ noso neꞌmino holosa neꞌmi lulouꞌ minelonguꞌ nene linginesi neꞌmi lulouꞌ nene ha minilisidoꞌ i nizasihe.
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 Lavo ingine tiꞌ li li-imasineꞌ: Ee, laza neꞌmine ha olosidoꞌ o nosive. Likesivo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lamineꞌ lingine neniꞌ geheloniꞌ geni nene gihi mulumo alumoliꞌmi lulouꞌ minelonguꞌ nene linginesi aꞌmineꞌmi lulouꞌ nene minilisineꞌza
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 aꞌne zamelasi adavalasi minaaꞌ moꞌmosiꞌ nene neniꞌ initeꞌ neivosa lengemelohe. Oꞌmosoꞌmo dalisive lo do vaꞌvaꞌ o-ngidive engikovoꞌ nene dalisasive.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Zakoboki Zohaneki neꞌmine asineꞌ nemuꞌ izipahala zuho linge teni ingine gilii engikumuꞌ nene muluꞌninguꞌ goloso ineꞌ
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Neꞌmine ogavo Izesuꞌ asi lo-ngedavo ezela ikevo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmi zuho minamaniꞌ heta atoꞌ ve engiꞌ gizebo veꞌine ve lave ingine nete eveneꞌine nene gelekeleꞌ i-lidilizave li amuzo mili li-ngidaaꞌ nave. Aꞌmine eveneꞌ engita eveneꞌ naba minave nete nene aꞌmine eveneꞌine zuho nene ngivileꞌ igi amuzo ve goloso minisa gizebo i-ngidaaꞌ nave. Neꞌmine igaꞌ naniꞌ nemuꞌ nene lingine mo gili nizaniꞌza
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 lengiꞌ muliseuꞌ nene ingine igaꞌ naniꞌ neꞌmine nene ma amilisave. Lengikutiꞌ ve maliꞌmo guveꞌnesi ve loloꞌ olove lo gelo ma aza nene lengiꞌ gelekeleꞌ vetine neꞌmine loloꞌ ogo mineleseive.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Ee, ve ma aza gomuꞌ molo lengemo eveneꞌ naba minelove lo gelo ma aza nene mukiliti goboni izipe neꞌmine loloꞌ ogo mineleseive.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Idoꞌ neꞌmine noluvoniꞌ nene naza Oꞌmosolatiꞌ ve gihile nouvoniꞌ nesi nene eveneꞌ gelekeleꞌ i-nidi neleꞌmize lamineꞌ ilizave losa lemamuve. Asi gelekeleꞌ o-ngedo ngeleꞌmize lamineꞌ olosa ogo eveneꞌ mukiꞌ nene meni hizo do nguꞌ izo do tineꞌ molo-ngedelove lo engikumuꞌ okoꞌne hulo helelesa limuvoniꞌ nenako nemuꞌ noluve.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Zeliko numuda vi hetelaniꞌ. Vi heteli Aꞌmine ebeꞌ nene huli izipahala zuhosi eveneꞌ mukiꞌ ezela di geseꞌ igi minavesi nivavo Timaioꞌ gipele Batimaioꞌ aza vele likavo mino monimuꞌ vokuꞌ vokuꞌ lo aka gahevela minineꞌ.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Mino Nasalete ve Izesuꞌ nave likevo gelo apiꞌ ogo amuzo molo asi lo lineꞌ: Izesuvo, guvelesi ve naba Davidiꞌ aꞌvo ezeloꞌ medelo minanive make, nenikumuꞌ nene mulumoꞌne ningevo.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Lavo eveneꞌ mukiꞌ ingine legeno minelive li oꞌve li-di elemaniꞌza aza nene gohi amuzo molo vise naba lo tiꞌ lo lineꞌ: Davidiꞌ aꞌvo make, nenikumuꞌ nene mulumoꞌne ningevo.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Neꞌmine loꞌmo loꞌmo angumuꞌ nene gelo Izesuꞌ aza akaloꞌ vo ote mino alize li-imilo lineꞌ. Lavo vele likivemuꞌ nene asi tiꞌ li li-imaniꞌ: Gezemuꞌ nolize. Mulungauꞌ lamineꞌ gelo oto ano.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Neꞌmine likevo vele likive gelo saketiꞌve apase hulo upuhoꞌ ogo oto Izesuda vineꞌ.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Vogavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo longoꞌ o-do lineꞌ: Gaza nene nadiꞌ o-gedelove losa nogelane. Neꞌmine lo longoꞌ o-davo aza tiꞌ lo lineꞌ: Guveꞌnesi ve make, gaza veꞌne nene do lamineꞌ oganivo gohi veꞌne ningeloho.
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza gele eleꞌvoleꞌ anidiꞌmo nene lamineꞌ ogange. Vozo. Neꞌmine nolivo aꞌmidoꞌ liteꞌ lo vele nene lamineꞌ ogavo vele ningo akaloꞌ nene Izesuꞌni eꞌmeto vineꞌ.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.