Lucas 6
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Holiseꞌ gameneuꞌ Izesuꞌ aza izipahala zuhosi viti minguꞌ nivavo izipahala zuho nete viti godololatiꞌ gihile nene ili aꞌninguꞌ hupuꞌ izi niꞌmi vaniꞌ.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Neꞌmine aniꞌza Halisaioꞌ monoꞌ gilaaꞌ ave malite tiꞌ li laniꞌ: Lingine louꞌ gamaziuꞌ nene holiseꞌ gameneuꞌ gono damilo li nizaniꞌ mako neꞌmine nanimuꞌ nave.
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Idoꞌ Zuda ve leliꞌ avotemoti guveꞌinesi ve naba Davidiꞌ aza ezesi monave gaꞌna hili minangumuꞌ nene louꞌ gamaziꞌmo initeꞌ mamuꞌ namaaꞌ ve lo hize tilavo tile minineꞌ aka nene goloso amivo ha do ngoloꞌ loo Davidiꞌ ineꞌ initeꞌ nene monoꞌ godolouꞌ gati gilahe gilamahe.
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Aza neꞌmine ineꞌ ve. Oꞌmosoꞌmi monoꞌ numunguꞌ dizavo evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive neꞌmo Oꞌmosoꞌmi veleloꞌ milaniꞌ beleti nene eveneꞌ gohi malitesi namilizave lo asi evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ avetevoꞌ ha nalisave lo louꞌ gamaziꞌmo lavo minineꞌ beleti nene Davidiꞌni do emavo idoꞌ ezesi makaꞌ monave ngemavo mukitoꞌ ezesi naniꞌ. Nemuꞌ nene goloso amivo neniꞌ izipahaꞌne zuho nene aꞌmineꞌmine igi viti gihile mene ha nalisave.
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Neꞌmine lo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosolatiꞌ ve gihile naza nene holiseliꞌmi meleho mino aꞌmine holisekuꞌ iliza initekumuꞌ idoꞌ amiliza initekumuꞌ laaꞌ uve nene nenikovoꞌ nouve.
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Idoꞌ holiseꞌ gamene mauꞌ Izesuꞌ aza monoꞌ numunguꞌ dizo monoꞌ apize ngemo neivo aꞌminguꞌ nene ve ma ana zamela goloso ogo gilizevo o vive ma minineꞌ.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Neivo louꞌ gamazi apizi ngimaaꞌ avesi Halisaioꞌ monoꞌ gilaaꞌ avesi ingine Izesuꞌ aza aꞌmine ve nene idise do lamineꞌ o-delineꞌ nene holisekumuꞌ laniꞌ louꞌ gamazi ma nene avutoꞌ oloseinako nemuꞌ goniꞌ o-deloneꞌ aka ma sotoꞌ ilihe li vonuꞌ bili ningi minaniꞌ.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Neꞌmine igi nizavo Izesuꞌ aza ingine gilaniꞌ initeꞌ nene mo ningo gelo ana goloso o vive nene tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza olusoꞌ mene ogo otezo. Neꞌmine lavo aza oto ogo aꞌmidoꞌ ote minineꞌ.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Ote neivo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza tiꞌ lo longoꞌ noo-lingiduve. Leze louꞌ gamazite neꞌmo nadive lo neive. Holiseꞌ gameneuꞌ nene monovo lamineꞌ ilo lo neihe goloso ilo lo neive. Adoꞌ eveneꞌ di lamineꞌ i-ngidilo lo neihe di goloso i-ngidilo lo neive.
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Lo lo-ngemo eveneꞌ mukiꞌ vonuꞌ ngebele osuꞌ lo ana goloso o vive ma nene tiꞌ lo lo-imineꞌ: Anga do pehe lozo. Lavo do pehe lavo ana nene gohi lamineꞌ ineꞌ ve.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Neꞌmine ineꞌza louꞌ gamazi apizi ngimaaꞌ avesi Halisaioꞌ monoꞌ gilaaꞌ avesi ingine Izesuꞌnimuꞌ ngizeboloꞌ goloso molavo nemuꞌ li voleloꞌ meloꞌ igi nadiꞌ o-delone li laniꞌ ve.
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Aꞌmine gameneuꞌ nene Izesuꞌ aza Oꞌmosola lolosa golola dizo vineꞌ. Dizo vo Oꞌmosola lovoꞌ lovoꞌ ogo neivo litiꞌmuso izo goꞌ lineꞌ.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Idoꞌ goꞌ lavo nedengaꞌ nene eze eꞌmeti monaaꞌ ave izipahala zuho mukiꞌ nene asi lo-ngedavo ikevo engikutiꞌ eveneꞌ tuvelu (12) ngeleꞌmize kegeso ezeloꞌ medeli mini gamazi lilizave aposolo ve lo ngeleꞌmize molaniꞌ.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Ingine guliveꞌine nene neꞌmino minineꞌ: Simoniꞌ nene guliveꞌve gohi Petoloꞌ ve lo molaniꞌ idoꞌ Petoloꞌ nakunolo Adeleaꞌ ve idoꞌ Zakoboꞌ ve Zohaneꞌ ve idoꞌ Hilipoꞌ ve Batolomaioꞌ ve
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Mataioꞌ ve Tomasiꞌ ve idoꞌ Alahaioꞌ gipele Zakoboꞌ abalaho ve idoꞌ Loma ve leliꞌ misuboutiꞌ ngimisele hulolone li amuzo milaaꞌ aveutiꞌ minive lave Simoniꞌ gohi ma neeve
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 idoꞌ Zakoboꞌ gohi maliꞌmi gipele Zudaꞌ ve idoꞌ alingeꞌ Izesuꞌni do sotoꞌ o-dive adoꞌ Keliotoꞌ numuno ebetotiꞌ ve Zudaꞌ engiꞌ neve nene minaniꞌ ve.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 — ausente —
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 — ausente —
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Idoꞌ Izesudatiꞌ amuzo neꞌmo eveneꞌ do lamineꞌ o-ngidineꞌ nemuꞌ nene eveneꞌ mukiꞌ ingine eiꞌ okoꞌnoloꞌ do gelosa lamineꞌ olosune li okoꞌnoloꞌ di gililisa aniꞌ ve.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 — ausente —
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 — ausente —
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 — ausente —
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 — ausente —
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 — ausente —
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 — ausente —
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 — ausente —
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Neꞌmino neineꞌza neze gamaziꞌne nigilave nene naza tiꞌ lo nolo-lingimuve: Biluvatine nene lutine ngimi lengikumuꞌ goseleꞌ ngebelaaꞌ neive nene nasahiliꞌ i-ngidi di lamineꞌ i-ngidilo.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Idoꞌ initeliꞌmo ma lingibilivoo li usiꞌ izi-lingidaaꞌ naniꞌ aleve nene Oꞌmosoꞌmo noꞌnohoꞌ ize-lingidivoo li-lingimilo. Idoꞌ goboni mili-lingidilizavemuꞌ nene do lamineꞌ o-ngedelive li Oꞌmosola li minilo.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Idoꞌ ve maliꞌmo gatidoꞌ noizivo ma nene helalasi izelize mine velepeꞌ izilo. Idoꞌ ve maliꞌmo saketika nene dalove nolivo ma nene siotika ngomo lulouꞌ nesi nene do aꞌmanapa amozo.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Idoꞌ lengitatiꞌ initeꞌ ma dalone li longoꞌ navo ma nene ha ngimilo. Idoꞌ lengitatiꞌ initeꞌ ma ipeꞌ igi di vikevo ma nene gohi di tiꞌni limilo li lamilo.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Idoꞌ lingine evenelite lelita neꞌmine manaꞌmine i-lidilizave li gili ma nene engitasi aꞌmineꞌmine i-ngidilo.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 Idoꞌ eveneꞌ ma luꞌine lengiꞌ lingimaaꞌ avevoꞌ lutine ngimilizaniꞌ nene monoꞌ gilamave lihime daaꞌ ave netesi nene eveneꞌ luꞌine engita ngimave nene luꞌine ngimaaꞌ naniꞌ nenako lingine nene eveneꞌ ma ngivileꞌ igi monovo lamineꞌ ma damave. Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ linge ngopoꞌni lilineꞌ votigile ivileꞌ ivosa lengiꞌ longopoꞌni goloso lilidoꞌ minamaniꞌ ve.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Idoꞌ eveneꞌ ma lengiꞌ lengeleꞌmize lamineꞌ avevoꞌ ngeleꞌmize lamineꞌ ilizaniꞌ nene monoꞌ gilamave lihime daaꞌ ave netesi nene aꞌmineꞌmine igi ingine ngeleꞌmize lamineꞌ ave nene ngeleꞌmize lamineꞌ igaꞌ naniꞌ nenako lingine eveneꞌ ma ngivileꞌ igi monovo lamineꞌ ma damaze. Oꞌmosoꞌmo ve mamuꞌ ngopoꞌni laaꞌ neineꞌ votigile ivileꞌ ivosa lengiꞌ longopoꞌni goloso lilidoꞌ minaniꞌ nehe. Oꞌove.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Idoꞌ lingine nene eveneꞌ ma initeꞌ ngemekunivo ingine alingeꞌ aꞌmine initeꞌ gohi limilizadoꞌ ve li gili mini ngimilizaniꞌ nene monoꞌ gilamave lihime daaꞌ ave netesi nene aꞌmineꞌmine igi aꞌmine initeꞌ gohi dalosune li aꞌmine initeꞌ ngimaaꞌ naniꞌ nenako lingine nene eveneꞌ ma ngivileꞌ igi monovo lamineꞌ ma damaze. Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ linge ngopoꞌni lilineꞌ votigile ivileꞌ ivosa lengiꞌ longopoꞌni goloso lilidoꞌ minaniꞌ nehe. Oꞌove.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Ne neiha lingine lengiꞌ biluvatine nene lutine ngimilo. Idoꞌ ngeleꞌmize lamineꞌ i-ngidilo. Idoꞌ eveneꞌ initeꞌ ngimilizaniꞌ nene alingeꞌ gohi dalone lami haza gidini ngimilo. Neꞌmine igi haza ngimilizaniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo menitine naba molo-lengedeleseive. Atoliꞌmine ogo dize minive Oꞌmoso aza eveneꞌ goloso nene nasahiliꞌ o-ngedaaꞌ neineꞌ nemuꞌ gilavo haza niteꞌ loloꞌ ogavo ezemuꞌ opoꞌni lisaꞌmave nesi haza gopo nasahiliꞌ o-ngedaaꞌ neineꞌ nenako lingine nene eveneꞌ initeꞌ ma haza gidini ngimilizaniꞌ nene aꞌmine atoliꞌmine ogo dizo minive neꞌmine gili vaniꞌ mini eiꞌ izipahala gehepeve minilisave.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Nemuꞌ nene lingine metibo neꞌmo eveneꞌ mukiꞌ mulumotine ningo hize eleꞌ o-lengedaaꞌ neineꞌ neꞌmine igi linginesi eveneꞌ mulumoꞌine ningi hize eleꞌ i-ngidi minilo.
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Idoꞌ neꞌmine igi Oꞌmosoꞌmo lengiꞌ monovotinemuꞌ dovoꞌ ledevoꞌ ogo izeꞌ molo lamilingisi lingine eveneꞌ maliti monovomuꞌ diviꞌ lediviꞌ igi izeꞌ mili lamilo. Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo lingine monovo goloso dikeve lo lengemenga lamilingisi lingine eveneꞌ mamuꞌ monovo goloso dikeve li ngemenga liꞌmi monamilo. Idoꞌ Oꞌmosoꞌmo lengiꞌ lihimetine nene hulo-lengedelingisi lingine eveneꞌ lihime di-lingidaveti lihimeꞌine nene huli-ngidilo.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Idoꞌ Oꞌmoso neꞌmo initeꞌ mataꞌ lengemelingisi lingine nene eveneꞌ initeꞌ mataꞌ ngimilo. Aꞌmine Oꞌmosoꞌmo lengemelineꞌ initeꞌ nene vauve goloso elosa lengiꞌ di miniliza votigile nesi ivileꞌ ogosa lengemeleseive. Aꞌmine initeꞌ lengemelineꞌ nene lingine eveneꞌ ngimiliza votigilelokovoꞌ lengemeleseinako nemuꞌ lingine aꞌmineꞌmine igi initeꞌ vauve ili ngimi minilo.
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Neꞌmine lo Izesuꞌ aza aneza gamazi tiꞌ losasi ma imineꞌ molo lo-ngimineꞌ ve: Vele likive maliꞌmo vele likive atoꞌ ma aka elebizo analoꞌ do do ha vilihe. Ne nomive. Mo sitatoꞌ vi galeseuꞌ limilisasive.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Idoꞌ sukulu izipe malite tisaꞌine nene ivileꞌ igi ma minamilisaniꞌza mukitoꞌ nene initeꞌ mukikumuꞌ apizi ngimi osuꞌ likevo initeꞌ mukikumuꞌ gili osuꞌ lavetevoꞌ nene tisaꞌine neꞌmine liliꞌ ilisave. (Nemuꞌ nene lingine eveneꞌ nene aka lamineꞌ ngelebizelone li ma veꞌine likive neꞌmine minami lo-lengemaaꞌ nouvoniꞌ gamazi mukiꞌ nene gili lamineꞌ igisavoꞌ apizi ngimilizadoꞌ minilisave.)
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 Idoꞌ gaza veka gihileuꞌ za lana naba vo neineꞌ nemuꞌ nene ningo gelamo ve maliꞌmi vele gihileuꞌ initeꞌ ngomo lasolo vo neineꞌ nemuꞌ nene nanimuꞌ ningaaꞌ nane.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Idoꞌ geꞌmo vekauꞌ nene za lana naba vo neivosa gaza ve mamuꞌ ve melo, vekauꞌ initeꞌ ngomo vo neineꞌ nene do hulo-gedelove lo-delinidoꞌ o neihe. Ne nomive. Soza sunolavoꞌ monanive gaza za lana vekauꞌ vo neineꞌ nene gomuꞌ do hulokosavoꞌ nene ve maliꞌmi veleuꞌ initeꞌ ngomo lasolo vo neineꞌ nene ninge guno o minosa do hulo-delineꞌ o neive. Ee, monovo goloso naba daaꞌ naineꞌ nene gomuꞌ hulosavoꞌ maliꞌmo monovo goloso ngomo ma do nolineꞌ nene do lisiheꞌ o-delesane.
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 — ausente —
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 — ausente —
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Idoꞌ eveneꞌ aꞌmineꞌmine igi nizave. Eveneꞌ luꞌninguꞌ goꞌzikaniꞌ initeꞌ nene veꞌningutiꞌ li hulaaꞌ nanako eveneꞌ lamineꞌ neꞌmi lulouꞌ nene gamazi lamineliꞌmo vaiꞌ lo neinako neꞌmo nene monovo lamineꞌ do sotoꞌ ogaꞌ neive. Idoꞌ eveneꞌ goloso neꞌmi lulouꞌ nene gamazi goloso neꞌmo nene vaiꞌ lo neinako neꞌmo nene monovo goloso do sotoꞌ ogaꞌ neive.
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Idoꞌ eveneꞌ nene guveꞌinesi veti gamazi gili dalizadokovoꞌ minaaꞌ naniꞌ nenako lingine nenikumuꞌ Guvetesi ve, Guvetesi ve, li-nidi minaaꞌ niigisa neze gamaziꞌne gili hulaaꞌ naniꞌ nene nanimuꞌ nave.
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Idoꞌ eveneꞌ ma ingine nenita igi gamaziꞌne gili di luvodoꞌ luvodoꞌ igi mili eꞌmetilizaniꞌ nene ingine naniꞌmine ve nizahe nemuꞌ lo-lengemelove:
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Ve maliꞌmo numuno gizelesa posi galese haꞌna elo homi gehedoꞌ ogo posi nene gehedoꞌ hize giliꞌ loo numuno gizavo goline izo noso naba velo numudoꞌ nene bilineꞌza numuno nene do lamineꞌ ogo gehedoꞌ gizineꞌ nenako neꞌmo numuno nene lemo ongamo amuzo molo haza minineꞌ ve. Idoꞌ ingine neniꞌ gamazi luvodoꞌ luvodoꞌ igi mili eꞌmetilizave nene aꞌmine numuno gizive neꞌmine minikevo initeꞌ igi mili minilizaniꞌ nene lemo ongamoloseive.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Ne neiha eveneꞌ ma ingine neze gamaziꞌne gili gili huli luvodoꞌ luvodoꞌ eꞌmetamilizaniꞌ nene numuno gizive gohi ma neꞌmine minilisave. Aꞌmine ve aza numuno gizelesa posi galese elo hulo homiuꞌ ogo posi nene gehedoꞌ hize giliꞌ lamo galese avileloꞌ eleko gizavo goline izo noso naba velo numudoꞌ ogo belavo numuno nene eii, do goloso ogosa izevo etevoꞌ ogo lemo onganiꞌ ve. Idoꞌ aꞌmineꞌmine ogo neniꞌ gamaziꞌne gili huli luvodoꞌ luvodoꞌ igi mili eꞌmetamilizavete igi mili minilizaniꞌ initeꞌ nene lemo ongaloseive.
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.