Lucas 4

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Jesu biyan tutufin etei God Anun Kakafiyin karatan Jordan harewane matabir yen naatu Anun Kakafiyin i’unawiy in Judea arar yan tit.
2 — ausente —
2 Nati’imaim veya etei 40 bay en ma’am ufunamaim bayumih morob. Naatu nati ana maramaim Demon Mowan na routobon itin,
3 Neꞌmine neivo Satani aza ogo Izesuꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza nene Oꞌmosoꞌmi gipele noo ma nene gaza geheni mevoomuꞌ lanivo nalineꞌ initeꞌ beleti loloꞌ ozo lovo.
3 eo, “O i God Natun na’at, kabay iti ku’uwih tebotabir rafiy tematar ku’aa.”
4 Neꞌmine lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Oꞌove. Monoꞌ godolouꞌ gamazi ma tiꞌ li gizi nizaniꞌ ma neive:
4 Baise Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘Orot men bayumaim akisin niyawasimih.’”
5 Idoꞌ nelotiꞌ nene aza golo maloꞌ Izesuꞌni eleꞌmizo dize mino misubouꞌ misubouꞌ minaniꞌ eveneꞌ zuho ato atoꞌ mukiꞌ misuboꞌninguꞌ misuboꞌninguꞌ minaniꞌ nene liteꞌ lo elebizo osuꞌ lo
5 Naatu Demon Mowan Jesu i’unawiy maiye hiyen hin koun yan bat, imatanubamo tafaram tutufin etei itin.
6 tiꞌ lo lo-imineꞌ: Aꞌmine eveneꞌ zuho ato atoꞌ mukitoꞌ gizebo ogaꞌ amuzo nesi idoꞌ engiꞌ guveꞌine vaaꞌ neineꞌ nesi nene neniꞌ initeꞌ loloꞌ ogo neineꞌ nenako eveneꞌ ma emelove lo geleloniꞌ nene zaho nolihe aꞌmine ve nene ha emelodoꞌ o nouve.
6 Naatu Demon Mowan eo, “Ayu boro fair etei o anit naatu tafaram ana aiwob auman boro anit. Anayabin etei’imak ayu hitu, ayu orot yait arurubin boro i anitin nab.
7 Idoꞌ aꞌmine amuzo emelove lo giluve nene ha emelodoꞌ o nouvoniꞌ nenako gaza gubiꞌ ize nemo obuvoka hize nemelineꞌ aꞌmine initeꞌ nene gemekuvo mukiꞌ nene geiꞌ initeꞌ loloꞌ oloseive.
7 Imih O ayu inakwakwafiru na’at, iti sawar etei boro o nowamih anit.”
8 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Monoꞌ godolouꞌ tiꞌ li gizi nizaniꞌ ma neive:
8 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God akisinamo inakwafir isan inabow.’”
9 — ausente —
9 Naatu iban maiye Demon Mowan Jesu bai nawiy hin Jerusalem hitit, hiyen hin Tafaror Bar tafantoro’ot bat naatu iu, “O God Natun na’at, kukununuw kura’iy.
10 — ausente —
10 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘God boro ana tounamatar na’uwih hinatafafari,
11 — ausente —
11 umah yanamaim inare hinabuwi, boro men kabay a narab natakakirimih.’”
12 Neꞌmine lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Ne neiha monoꞌ godolouꞌ gamazi ma tiꞌ lo neive:
12 Baise Jesu iya’afut iu, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God men routobon initinimih.’”
13 Neꞌmine lavo Satani aza emenguꞌ molo osuꞌ lo gamene ma emenguꞌ molalosa hulo-do vineꞌ ve.
13 Demon Mowan routobon ta ta Jesu bitin ufunamaim itumar tabaratait tit mar kafai ufunamaim bat.
14 Idoꞌ Izesuꞌ nene Oꞌmosoꞌmi Sikalahuliꞌmo amuzo emo hize eleꞌ o-davo nGalilaia misubouko do tineꞌ molo vineꞌ. Tineꞌ molo vavo aꞌmida nene eiꞌ guvele neꞌmo buu lo nGalilaia misubo gahevela ebeꞌ mukikuꞌ nene mone osuꞌ lineꞌ.
14 Imaibo Jesu God Anun Kakafiyin ana fair bai auman matabir na Galilee tit. Ana tur ra’at tasasar tit tafaram nati sisibinamaim hima’am etei’imak hinowar.
15 Aꞌmine nGalilaia misubouꞌ nene monoꞌ numuno mininguꞌ mininguꞌ monoꞌ apize ngeme ngemeꞌ ivo eveneꞌ mukiꞌ di naba i-di gekeꞌ li-daniꞌ ve.
15 Kou’ay Bar wanawanan run bi’obaibiyih sabuw etei’imak tur hinonowar, hifai hibora’ara’ah.
16 Neꞌmine ikevo Izesuꞌ aza mino naba ineꞌ ebeꞌve Nasaletela vo hetelo aza ogaꞌ idiꞌmine ogo holiseꞌ gamene ogavo monoꞌ numunguꞌ monoꞌ gili nizanguꞌ nene dizineꞌ. Dizo mitoꞌ neivo monoꞌ godoloutiꞌ polohetelite gizaniꞌ gamazi linge ma gililizaniꞌ gamene ogavo Izesuꞌ aza aꞌmine monoꞌ gato ngemelesa ote neivo
16 Jesu remor na Nazareth tit, bar merar i ma rara’atamaim, Baiyarir ana veya matanfufur isisinaf na’atube, in Kou’ay Bar run, Buk ta baiyab isan misir.
17 monoꞌ numudoꞌ gizebo ve aza polohete Isaiaꞌ gizineꞌ monoꞌ buku nene do emavo buku nene do patelo gamazi ma tiꞌ lo gizineꞌ minineꞌ nene do sotoꞌ ineꞌ:
17 Naatu dinab orot Isaiah ana buk hibai Jesu hitin, bai rusasar tur iti na’atube hikirum inu’in ana efanamaim tit.
18 Guvelesi veꞌmo neniꞌ nene eze gonoloꞌ neleꞌmize molaniꞌ nenako
18 “Regah Anun Kakafiyin i ayu wanawana’umaim ema’am,
19 Guvelesi veꞌmo ninge lamineꞌ o-ngedelineꞌ gamene nene
19 Naatu anakurereb sabuw hinanowar
20 Idoꞌ aꞌmine gamazi nene mo gato ngemo buku nene do gango monoꞌ numudoꞌ gizebo ve nene do emo mitoꞌ minavo aꞌmine monoꞌ numunguꞌ minave mukiꞌ nene monoꞌ lo-lemelihe li vonuꞌ bili minaniꞌ ve.
20 Jesu buk itakum orot kaifenayan itin i mara’iy. Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima’am etei’imak matah hito’ab Jesu hi’itin kikin.
21 Neꞌmine igi nizavo aza gamazi apiꞌ ogo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Aꞌmine monoꞌ godoloutiꞌ gamazi mene lingine nigilavo idise aꞌmene gihile noizive.
21 Baise Jesu misir busuruf sabuw hai tur eowen eo, “Tur iti aiyab kwananowar i boun na iturobe.”
22 Neꞌmine lavo ingine di naba i-di gamazi lamineꞌ eiꞌ veleutiꞌ lineꞌ nemuꞌ nene veꞌine gahava nomivo mini tiꞌ li laniꞌ: Aza nene ha Zoseheꞌ gipele nenako neꞌmine gamazi nene nadosa nolive. Olo.
22 Sabuw etei’imak nati’imaim hima Jesu eo hinonowar hio, “Turobe iti orot ana tur i gewasin.” Naatu tur mumunin bitan eo hinonowar isan hifofofor, naatu taiyuwih hibatiyih hio, “Iti orot i Joseph natun?”
23 Neꞌmine likevo aza aneza gamaziutiꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza giluvoniꞌ lingine tiꞌ li li-nimilisa gilaniꞌ ve: Dotazo, gaza eveneꞌ atoꞌ do lamineꞌ o-ngedaaꞌ naineꞌ neꞌmino geiꞌ okongasi do lamineꞌ ovo. Nemuꞌ nene aꞌmine gamaziloꞌ eꞌmeto gaza Kahanaumi numuda do sotoꞌ ane lavo giluneꞌ initeꞌ nene gaza geiꞌ numunga ebeka melokisi do sotoꞌ ovo.
23 Naatu Jesu iuwih eo, “Binan tur gewasin matan fufur sabuw teo’omaim boro kwana’uwu kwanao, ‘Adanafur ana orot, taiyuw kwiyawasi.’ Naatu iban boro kwana’uwu maiye, ‘Capernaum ma bow bigan tanonowar na’atube, iti ana bar ana meraramaim nabow tana’itin.’”
24 Idoꞌ neꞌmine lo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza laminetoꞌ tiꞌ lo lo-lengemeloze. Gililo. Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi laaꞌ unive polohete mukiꞌ leliꞌ numudela leliꞌ zuho gihile nete leliꞌ polohetelite lunidoꞌ nene ma gili limisaꞌmave.
24 Jesu iban maiye iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, dinab orot ana bar ana meraramaim boro men ana merar hinay hinabaimih.
25 Nemuꞌ nene naza laminetoꞌ ma tiꞌ lo nolo-lingimuve: Isilaeleꞌ misubouꞌ mene gozopota polohete Eliaꞌ minineꞌ gameneuꞌ nene Oꞌmosoꞌmo goline izelineꞌ aka hize tilavo kilisimasi setohamosi hapusi ogo novivo goline izamivo aꞌmine misubo mukikuꞌ nene gaꞌna naba sotoꞌ ogavo minaniꞌ gamenela nene Isilaeleꞌ veneꞌ engikutiꞌ nene veneꞌ gevonoꞌ mukiꞌ minaniꞌza
25 Naatu tur anababatun a tur ana’owen, Elijah ma’am ana veya’amaim kwafukwafur maumurih na’in Israel wanawanan hima’am afow matar. Nati ana veya’amaim kwamur etei tounu naatu sumar six na’atube toun men yar, baimar kakafin na, nati tafaram wanawananamaim bar merar etei’imak bay i’en.
26 Oꞌmosoꞌmo Eliaꞌni nene hize eleꞌ o-ngedelingumuꞌ engiꞌ mukita imiselamo asi Sidoni misubouꞌ numuno ebeꞌ ma gulive Zalehati nela heta atoꞌ veneꞌ gevonoꞌ minida imiselavo vineꞌ ve.
26 Nati ana veya’amaim God men Elijah iyafar Israel wanawanan kwafur babin ta ibaisimih, baise Sidon wanawanan Zarepat bar meraramaim kwafur babin ta’imon ma’am isan God iyafar in tit baibais itin.
27 Idoꞌ Isilaeleꞌ misubouꞌ mene polohete Elisaꞌ minineꞌ gameneuꞌ nene ganadise gizi dave vaiꞌ minaniꞌza polohete Elisaꞌ aza aꞌmingutiꞌ hamokisi ma do lamineꞌ o-ngedamo asi heta atoꞌ ve Silia misuboutiꞌ ve Naamaniꞌni nene do lamineꞌ o-dineꞌ ve.
27 Naatu dinab orot Elisha ma’am ana veya Israel sabuw moumurih maiyow kokom ani’anih hima’ama men yait ta na Elisha iyawasimih, baise tafaram Syria orot wabin Naaman akisinamo na Elisha iyawas.”
28 Neꞌmine lavo aꞌmine monoꞌ numunguꞌ mini lineꞌ gamazi gilave mukiꞌ nene aza lelita gono dalidoꞌ lisiheꞌ amune nolive li gili ngizeboloꞌ goloso molaniꞌ ve.
28 Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima iti tur hinonowar ana veya, yah wanawanan so’aso’ar yen higagamat,
29 Neꞌmine ogavo oti Izesuꞌni nene ehusoꞌ ahasaꞌ igi numuno ebeꞌine neꞌmi heta di vi aꞌmine numuꞌine ebeꞌine minineꞌ gololotiꞌ nene aveseuꞌ ehusoꞌ i hulilisa aniꞌza
29 himisir Jesu hibai hitain ufun hitit, bar merar hitumar, hiyen fan tafan hibat hitarouw fan tare’emih hiwa’an, anayabin bar merar i fan tafan hiwowab hima’am.
30 aza vovoꞌningutiꞌ olovoꞌ ogo vo mala vineꞌ ve.
30 Baise Jesu sabuw rau’ay gagamin hibatabat umah aren sorabon hai foun remor tit in.
31 Idoꞌ Izesuꞌ aza nGalilaia misubouꞌ numuno ebeꞌ ma Kahanaumi nela lemo vineꞌ. Aꞌmida vo neivo holiseꞌ gamene ogavo monoꞌ apize ngemo minineꞌ.
31 Jesu na Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Capernaum imaim tit, Baiyarir ana veya run sabuw i’obaibiyih hima hinonowar.
32 Neꞌmino neivo monoꞌ gamazi lo-ngimivo gilave ingine Izesuꞌ aza nene gamazi eveneꞌ malite ladoꞌ do molo lamo asi gamazi neꞌmi meleho neꞌmine mino lo-ngimidiꞌmo voꞌine vavo upuhoꞌ aniꞌ.
32 Sabuw etei’imak hifofofor men kafaita. Anayabin ana tur eo i tur anababatun naatu fairin.
33 Neꞌmine igi nizavo aꞌmine engiꞌ monoꞌ numunguꞌ nene Satanilatiꞌ sikalahuꞌ goloso lulouꞌ minive ma minidiꞌmo gekeꞌ gekeꞌ lo tiꞌ lo lineꞌ:
33 Nati Kou’ay Baremaim orot ta wagabur iwan demon kakafin anababatun auman na run ma’am, fanan aumetawat na’in iwow eo,
34 Agae, Nasalete ve Izesuvo, leliꞌ nonida mene nanimuꞌ ane. Gaza do goloso o-ledelesa abe. Geze nene naza mo ningo gele nouve ma nene nane. Gaza nene Oꞌmosolatiꞌ kegeso lamineꞌ minanive ma nene nane.
34 “Hei! Aki isai abisa inasinafumih kunan? Aki gurusi’imih? Jesu Nazareth mowan. Ayu aso’ob. O i yait, O i God ana tur abarayan Orot Kakafiyin.”
35 Neꞌmine lineꞌza Izesuꞌ aza elemo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gamazi lamo zegeneꞌ oko mino eveneꞌ hulo-do lemo ogo vozo. Lavo sikalahuꞌ goloso neꞌmo eveneꞌ nene eveneꞌ mukiliti vovoꞌninguꞌ nene ehusoꞌ ogo do ongo-do luloutiꞌ lemo ogo vineꞌza eveneꞌ nene do goloso o-damineꞌ ve.
35 Jesu wagabur mowan kwarartatab eo, “Yate inbainub orot biyanamaim kutit!” Wagabur mowan sabuw nahimaim orot itaiy re tabaratait tit, men isan abisa ta sinafumih.
36 Neꞌmine ogo lemo vavo eveneꞌ ingine ningi upuhoꞌ igi tiꞌ li li gele ha gele aniꞌ: Mene naniꞌmine gamazi live. Aza nene mo gavele ve mino atoliꞌmine amuzo do mino lavo sikalahuꞌ goloso netesi eze gamazi gili dii eveneꞌ neti luꞌningutiꞌ nesi limi vaaꞌ naanako eze gamaziꞌve nene amuzoꞌvesi minineꞌ atoliꞌmine gamazi neive.
36 Baise Sabuw etei’imak hai baifofofor ra’at, taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot ana tur i fair kwanekwan. Ana onowaten naatu ana fair auman iti tur eo demon kakafih biyunih i hitit!”
37 Li likevo Izesuꞌ guvele neꞌmo aꞌmine ebeꞌ neꞌmi gahevela numuno ebeꞌ miniꞌmi monaniꞌ mukikuꞌ nene buu lo mone osuꞌ lineꞌ.
37 Naatu Jesu abisa sisinaf isan ana tur tasasar tit tafaram nati hima’am wanawanan etei hinowar.
38 Neꞌmine ogavo Izesuꞌ aza oto monoꞌ numuno hulo lemo voo Simoni Petoloꞌ numuꞌveuꞌ vo dizineꞌ. Aꞌminguꞌ nene Simoni elenahi izeleho nene okoꞌnouꞌ oloꞌ naba goloso lavo neivo aꞌmine veneꞌ nene do lamineꞌ o-delibo li Izesuda laniꞌ.
38 Jesu misir Kou’ay Bar itumar tit na Simon ana bar tit, Simon rawan babin sawow biyan fora’ab anababatun inu’in, sabuw Jesu hifefeyan baiyawasinamih hio.
39 Neꞌmine likevo aza ogo veneꞌ neida ote mino aꞌmine okoꞌnouꞌ oloꞌ lo minineꞌ initeꞌ nene mate-delive lo amuzonga lo-davo okoꞌnouꞌ oloꞌ lineꞌ nene osuꞌ lo-dineꞌ. Neꞌmine ogavo veneꞌ aza liteꞌ lo oto ngeleꞌmize lamineꞌ ogo nasahiliꞌ o-ngedo minineꞌ ve.
39 Basit Jesu na babin inu’in sisibin tit bat sawow i’ari’ar naatu sawow babin biyanane tit, babin yawas misir bay bow eafusar itab hi’aa.
40 Idoꞌ nivengaꞌ hoꞌ nolimivo eveneꞌ mukiꞌ ingine engiꞌ zuhoutiꞌ initeꞌ ato atoꞌ gizi dave minaniꞌ nene Izesuꞌ neida ngeleꞌmizi ikevo Izesuꞌ aza aꞌmine initeꞌ gizi dave mukiꞌ nene okoꞌnidoꞌ do gelekaꞌ gelekaꞌ ogo do lamineꞌ o-ngidineꞌ ve.
40 Veya re’er ufunamaim, sabuw sawow yumatah ta ta hibow hi’inu’in, turahinah hibuwih hina Jesu biyan hitit, sabuw ta’ita’imon butubutubunih etei’imak hiyawas.
41 Neꞌmine noo-ngedo eveneꞌ mukiliti luꞌningutiꞌ sikalahuꞌ goloso minaniꞌ nesi ngimiselo do nohulo-ngidivo aꞌmine sikalahuꞌ goloso nete tiꞌ li laniꞌ: Gaza nene Oꞌmosoꞌmi gipele ma nene nane. Neꞌmine li eveneꞌ luꞌningutiꞌ huli-ngidi limi nivavo aꞌmine sikalahuꞌ goloso nete Izesuꞌ nene Oꞌmosoꞌmo do nguꞌ izelive lo do kegese-do imiselelesa live ma ne neive li gili nizaniꞌ nenako nemuꞌ nene Izesuꞌ aza sikalahuꞌ goloso ingine gamazi lami zegeni limi vilizave lo ngelemineꞌ.
41 Sabuw moumurih na’in auman biyahine demon kakafih hitit hiwow hio, “O i God Natun!” Baise Jesu demon awah bofafaren men karam boro hitao’rereb. Anayabin demon hiso’ob Jesu i Roubininenayan.
42 Idoꞌ goꞌ lavo nedengaꞌ Izesuꞌ aza numungutiꞌ lemo eveneꞌ nizamada guvisela vo minineꞌ. Vo neivo eveneꞌ mukiꞌ ingine ezemuꞌ viseꞌ iꞌ moni moni neida igi hulo-ngedo vamilive li laniꞌza
42 Martot auman Jesu nati bar merar itumar tit in efan ta nautanubinamaim akisinamo ma. Baise sabuw hinuwih hinan hititita’ur ana veya, bairi nati’imaim ma isan hi’otan.
43 aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo eveneꞌ eze gizebouꞌ vi hilalizaniꞌ akaꞌmi gamazi lamineꞌ nene lo sotoꞌ sotoꞌ ogo eveneꞌ mukiꞌ lo-ngemeline lo nimiselineꞌ nenako naza nene numuno ebeꞌ mala malasi vo aꞌmine gono nene daloniꞌ o neive.
43 Baise Jesu iuwih eo, “Ayu boro anan God ana aiwob isan tur gewasin bar merar afa’amaim auman anabinan hinanowar. Anayabin ayu nati bowabow isan God iyunu ana.”
44 Aza neꞌmine lo Zuda veti misubouꞌ monoꞌ numuno mininguꞌ mininguꞌ nene dizo monoꞌ lo-ngeme ngemeꞌ oꞌmo mono minineꞌ ve.
44 Naatu Jesu tafaram Judea wanawananamaim Kou’ay Bar etei run tit binan remor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.