Lucas 24
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Neꞌmine igi mini gili minisa aꞌmine Zuda veti holiseꞌine Salele nene osuꞌ lavo Sadeuꞌ nedengaꞌ holukatiꞌ nene aꞌmine veneꞌ ingine aꞌmine gonosoloꞌ hilaaꞌ aniꞌ uveli di vaꞌvaꞌ igi milaniꞌ ma nene di gonoso galesela vaniꞌ ve.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Vi heteli ninganiꞌ nene aꞌmine gonoso galeseliꞌmi veleloꞌ geheni naba di tilikaniꞌ ma nene veleheꞌ mili hulikeniꞌ neivo ningisa
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 ingine aꞌminguꞌ dizi vi ninganiꞌ nene aꞌmine gonoso Izesuꞌ okoꞌnoꞌve nene nomivo ma ningamaniꞌ ve.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Ma ningami aꞌminemuꞌ nene gopo gaꞌine gili nizavo aizo, eveneꞌ sitaꞌ ma liteꞌ li sotoꞌ igi veneꞌ minada nene oti minasineꞌ ve. Aꞌmine veti okoꞌnidoꞌ initeꞌ neꞌmo nene veꞌne veꞌne lo minineꞌ ve.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Neꞌmine ivo nizasivo veneꞌ ingine golise gili ngehelele noizivo gubiꞌ izi misubouko goꞌine veꞌine nihulavo ve sitaꞌ ingine tiꞌ li li-ngimasineꞌ: Velesi neivemuꞌ nene hilavetinguꞌ mene nanimuꞌ viseꞌ nave.
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Aza nene meuꞌ nomineꞌza asi mo kululuꞌ izo otave. Idoꞌ lingine nGalilaia misubouko velesi ha mino tiꞌ lo lo-lingimineꞌ mamuꞌ giliꞌ nalo:
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 Oꞌmosolatiꞌ ve gihile naza nene monovo goloso daaꞌ aveti aꞌninguꞌ neleꞌmizi milikevo lohotoꞌ zaloꞌ nibili hilikevo gamene sito hamo minosa gohi otelesuve.
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Neꞌmine lo neineꞌ ma neive li likesivo veneꞌ ingine gomuꞌ aꞌmine neꞌmine lineꞌ mala gohi gaꞌine gilii
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 gonoso galese nene hulii gohi tineꞌ mili numuꞌnida vi eiꞌ Izesuꞌ izipahala zuho leveni engikisi idoꞌ minaniꞌ aleve linge mukiꞌ nesi nene aꞌmine ninganiꞌ initeꞌ mukiꞌ nemuꞌ nene veteteꞌ igi li-ngimi osuꞌ laniꞌ ve.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Aꞌmine ninganiꞌ initekumuꞌ aposolo li-ngimaniꞌ veneꞌ nene Zoanaꞌ ve Zakoboꞌ izeleho Maliaꞌ ve idoꞌ Mangadala ebetotiꞌ veneꞌ Maliaꞌ atoꞌ gohi ma ve idoꞌ veneꞌ ma makaꞌ monaniꞌ veneꞌ nete nene li-ngimaniꞌza
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 ingine aposolo nete nene aꞌmine venelite li-ngimaniꞌ gamazi nene abelenga gamazi nilave lii gili eleꞌvoleꞌ amaniꞌ ve.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Neꞌmine aniꞌza Petoloꞌ nene oteko lotiꞌ izo gonoso galesela vo hetelo aꞌminguꞌ gubiꞌ izo ningineꞌ nene initeꞌ ma nomivo Izesuꞌ okoꞌnoloꞌ asabuꞌ izaniꞌ lavolavo mavoꞌ nene ha neivo ningo aꞌmine sotoꞌ ineꞌ initekumuꞌ nene gala geleꞌmo geleꞌmo numuda tineꞌ molo vineꞌ ve.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Idoꞌ aꞌmine Izesuꞌ galeseuꞌ nomivo ninganiꞌ gameneuꞌ nene Izesuꞌni eꞌmetaveutiꞌ ve sitaꞌ ma Emausi numuda vilisa vasineꞌ. Aꞌmine numuno ebeꞌ nene Zelusalemi numuno ebetotiꞌ leveni kilomita (seveni maili) neꞌmine minineꞌ nenako
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 ingine aꞌmine Emausila vilisa akaloꞌ nivi nivi aꞌmine Izesuꞌni bilaniꞌ gamazi nemuꞌ veteteꞌ igi li voleloꞌ meloꞌ iꞌmi vasineꞌ ve.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Neꞌmini gamazi li voleloꞌ meloꞌ igi liꞌmi nivasivo asiꞌve Izesuꞌ nene ogo aꞌminguꞌ makaꞌ vineꞌ ve.
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 Makaꞌ engikisi vineꞌza ve sitaꞌ netisi veꞌnidoꞌ nene hitavo Izesuꞌ ve li ma ningi gilamasineꞌ ve.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Ningi gilamasivo aza tiꞌ lo longoꞌ o-ngidineꞌ: Lingine gamazi li voleloꞌ meloꞌ igi li gili ha gele iꞌmi nivasineꞌ nene nani gamazi li voleloꞌ meloꞌ iꞌmi nivasive. Neꞌmine lavo ingine vi oti mini goꞌine veꞌine di muheleꞌ igi minasineꞌ.
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Neꞌmine igi mini engikutiꞌ gulive Keleopaꞌ ve lo minive neꞌmo Izesuꞌ lineꞌ gamaziloꞌ nene tiꞌ lo lo-imineꞌ: Ve melo, venenga ve Zelusalemi numuno ebekuꞌ imi nizaniꞌ netesi nene aizeꞌ okozoꞌ aꞌmene sotoꞌ ineꞌ initeꞌ nemuꞌ nene mo gili osuꞌ li nizaniꞌza geiꞌ hamoꞌ nene ma gelamabe.
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lineꞌ: Initeꞌ naniteꞌ sotoꞌ ive. Neꞌmine lavo ingine tiꞌ li li-imasineꞌ: Laza gamazi lo voleloꞌ meloꞌ ogo loꞌmo nousineꞌ initeꞌ nene Nasalete ve Izesuꞌni mamuꞌ nene nolusive. Aza nene Oꞌmosoꞌmo ningivo idoꞌ eveneꞌ mukilite ningavo polohete mino gamazi laaꞌ idoꞌ initeꞌ ogo molo ogaꞌ ineꞌ nene eleꞌvoleꞌ ogovoꞌ gamazi laaꞌ idoꞌ ogo molo ogaꞌ ineꞌ ve.
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 Neꞌmine ogaꞌ ineꞌza evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabatelitesi idoꞌ leliꞌ gizebo vete netesi nene Izesuꞌni bili hililizave li goniꞌ i-dikevo lohotoꞌ zaloꞌ bili hilaniꞌ ve. Laza nemuꞌ nene loꞌmo nousive.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Neꞌmine igi bili hilaniꞌza laza eikumuꞌ nene gomuꞌ tiꞌ lo gele minuneꞌ ve: Eveneꞌ golosolite leliꞌ Isilaeleꞌ aleve gizebo i-lidi minavo gelekeleꞌ o-ngedo minuningutiꞌ aza nene do kuluhize-ledelive ma nene eiꞌ ne neive lo giluneꞌ ve. Idoꞌ gamazi gohi ma nene aꞌmine initeꞌ sotoꞌ idotiꞌ nene gamene sito hamo ogo novineꞌ nenako mo mudise initeꞌ noloseive.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 Neꞌmine o neineꞌza idise leliꞌ zuhoutiꞌ veneꞌ linge malite igi gamazi ma likevo upuhoꞌ okune. Ingine nene gonoso galesela nedengaꞌ holukatiꞌ vaniꞌ nene
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 aꞌmine gonoso ningami tineꞌ mili numuda igi vamuꞌ neꞌmine veteloꞌ o molavo angeloꞌ ma sotoꞌ i limi tiꞌ li lasive li veteteꞌ igi li-limave: Izesuꞌ nene oto velesi neive.
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Neꞌmine li veneꞌ nete li-limikevo lelikutiꞌ malite gonoso galesela vi ninganiꞌ nene venelite laniꞌ maꞌmino neivo ninganiꞌza eiꞌ Izesuꞌni nene okoꞌnoloꞌ ma ningamave.
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Neꞌmine li li-imikesivo aza tiꞌ lo eikumukisi lo-ngimineꞌ: Lingine nene ha eveneꞌ negi nizasive. Lingine polohetelite laniꞌ gamazi mukiꞌ gili eleꞌvoleꞌ igaꞌ ilisanako geni lingibilineꞌ gelavo mini gamazi linge ma nene gili eleꞌvoleꞌ isaꞌmasive.
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Idoꞌ do lunguꞌ izelive lo Oꞌmosoꞌmo imiselelesa live nene mulumo alumo niteꞌ gehosavoꞌ alingeꞌ nene Guvelesi ve loloꞌ ogo minaaꞌ moꞌmosiꞌve labanaꞌvesi minineꞌ nene daloseive li gizi nizaniꞌ nenako aꞌmine gamaziloꞌ eꞌmeto do gihile izamilineꞌ o neihe.
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Neꞌmine losa eikumuꞌ monoꞌ godolouꞌ gizikaniꞌ gamazi mukiꞌ nene Moseꞌ gizineꞌ gamazi mukikutiꞌ nene apiꞌ ogo lo ngoloꞌ lo lo-ngemeꞌmo vo polohete mukilite gizangukotikisi nene lo-ngeme osuꞌ lineꞌ ve.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Neꞌmino lo-ngeme ngemeꞌ ivo ingine vi aꞌmine velise vilisa asineꞌ numuno ebeꞌ Emausi nene di alitaniꞌ ve. Neꞌmine igi aza nene aꞌmine numuno ebeꞌ nene hulo ivileꞌ oko volosa neivo
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 ve sitaꞌ ingine oꞌve li-di tiꞌ li li-imasineꞌ: Hoꞌ nene mo lemo vo mo litiꞌmuso izelidoꞌ o neize. Gaza nene lelikisi makaꞌ ongalone likesivo gele ngemavo numunguko nene makaꞌ vaniꞌ ve.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Mo numunguko dizi vi nosoꞌ niteꞌ nalisa nene mitoꞌ minisa aza beleti ma dosa Oꞌmosola opoꞌni lo apilo ngimineꞌ ve.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Idoꞌ ve sitaꞌ nene veꞌnidoꞌ hite minivo Izesuꞌ neive li ma ningamasivo aniꞌ ma neineꞌza beleti nene apilo nongimivo Izesuꞌ neive li ninge lamineꞌ asineꞌ. Mo ninge lamineꞌ nasivo makaꞌ minadotiꞌ nene gopo ogavo gohi ningamasineꞌ ve.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Neꞌmine ogavo ingine tiꞌ li li voleloꞌ meloꞌ igi tiꞌ li lasineꞌ: Aza nene akala unida gamazi lo-liminguꞌ nene monoꞌ godoloutiꞌ gamazi lo ngoloꞌ lo lo-lemeꞌmo navo luteuꞌ gulumo liso minivo usineꞌ ma nene eiꞌ neive lo ningelosinako agae, nanimuꞌ ningamusivo.
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Neꞌmine lisa liteꞌ li oti Zelusalemi numuda tineꞌ mili vasineꞌ ve. Vi Zelusalemi numuda heteli eiꞌ Izesuꞌ izipahala zuho leveni nesi idoꞌ inginesi makaꞌ minaaꞌ ave linge ma nesi nene mulise mili nizavo vi hetelikesivo ingine
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 tiꞌ li ve sitaꞌ nene li-ngimaniꞌ: Guvetesi ve ma nene mo laminetoꞌ hilingutiꞌ otosa Simoniꞌni nene sotoꞌ o emave.
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Neꞌmine li ingine likevo ve sitaꞌ ingine Emausi numuno akala nivasivo Guvelesi ve aza vovoꞌninguꞌ sotoꞌ o ngemavo ingine eiꞌ ve li ningi gilamasivo makatoꞌ vi numunguꞌ dizi mini beleti gito apilo nongimivo eze ningi hehe lasineꞌ nemuꞌ nene veteteꞌ igi li-ngimasineꞌ ve.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 Li-ngimikesivo izipahala zuho ingine aꞌmine gamazi nene li voleloꞌ meloꞌ igi nizavo Izesuꞌ asiꞌve nene vovoꞌninguꞌ sotoꞌ ogo ote mino tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Muludinguꞌ nene lamineꞌ hongu lo minivo.
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Neꞌmine lo lo-ngimineꞌza ingine upuhoꞌ goloso igi ngehelele goloso izavo ingine nene holoso neꞌmine ma noningube li gaꞌine gilaniꞌ ve.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Neꞌmine li nigilavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine upuhoꞌ igi lutinguꞌ gopo gatine nigilaniꞌ nene nanimuꞌ nigilave.
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 Lingine idise nininganiꞌ okoꞌne neꞌmino holoso neve okoꞌinesi amuzohazaꞌinesi nene mo nomineꞌ nizaniꞌ nenako nemuꞌ naza mene neniꞌ ma nene nouze. Lingine gizeꞌne aꞌneloꞌ huꞌne mene ningi okoꞌneloꞌ nesi di gili ningi gililo. [
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Aza neꞌmine lo lo-ngemosa gizene analoꞌ bilaniꞌ hulo nene do ngelebizineꞌ.]
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 Neꞌmine ineꞌza ingine nene lolize izaaꞌ initeꞌ atoliꞌmine goloso nene lelita ngelo sotoꞌ ilihe lisa Izesuꞌ ma nene mo galeseutiꞌ otave li gili eleꞌvoleꞌ ami gopo gaꞌine ha gili nizavo Izesuꞌ aza nosoꞌ niteꞌ ma milahe milamave lo lineꞌ.
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 Neꞌmine lavo izipahala zuho ingine alahaꞌ olotoꞌ miliviꞌ diviꞌ igi gizaniꞌ ma di imikevo
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 dosa ningi nizavo naniꞌ.
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Idoꞌ Izesuꞌ tiꞌ lo izipahala zuho lo-ngimineꞌ: Naza gomuꞌ linginesi makaꞌ haza minunidoꞌ ma nene tiꞌ lo lo-lengemaaꞌ uvoniꞌ ma neive: Moseꞌ louꞌ gamazi idoꞌ Oꞌmosoꞌmi veletiꞌ gamazi li sotoꞌ igaꞌ avete gizaniꞌ gamaziuꞌ idoꞌ Oꞌmoso di naba i-di laaꞌ aniꞌ nama gizanguꞌ nenikumuꞌ li mili luhuvo gizaniꞌ gamazi nene gihile ize osuꞌ lilidoꞌ o neive lo lo-lengemaaꞌ uvoniꞌ ma neive.
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Neꞌmine lo lo-ngemo aꞌmine monoꞌ godolouꞌ luhuvo eikumuꞌ gizaniꞌ mamuꞌ nene gili ngoloꞌ li gililizave lo luꞌine gaꞌine do ngolose-ngidineꞌ.
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 Neꞌmine o-ngedo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Monoꞌ godolouꞌ nene do lunguꞌ izelive lo Oꞌmosoꞌmo imiselelesa live aza nene mulumo alumo gelo helosa gamene sito hamo mino hilingutiꞌ gohi oteleseive li gizi nizaniꞌ ma neive.
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Idoꞌ neꞌmine ogavosa eveneꞌ nene lutine di velepeꞌ izikevo Oꞌmosoꞌmo lihimetine hulo-lengedeleseive li Zelusalemi numuno ebekutiꞌ apiꞌ igi eiꞌ velemuꞌ li-ngimi ngimiꞌ iꞌmi moni eveneꞌ zuho ato atoꞌ minaniꞌ mukiꞌ nene li-ngimilisave li gizi nizaniꞌ ma neive.
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 Aꞌmine gamazi mukiꞌ nene gihile izeꞌmo novivo lingine ningiꞌmi nivaniꞌ nenako nemuꞌ lengiꞌ nene li sotoꞌ sotoꞌ iliza ve ma nene nizave.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Idoꞌ gililo. Meꞌneho aza Sikalahuꞌve nene lehize-lengedelesuve lo lo hukineꞌ maloꞌ nene eꞌmeto imiselekuvo lengita lemeleseive. Lemeleseiha olihe Okulumokutiꞌ lemo do amuzo molo-lengedamidoꞌ nene Zelusalemi numuno ebeꞌ mene liteꞌ li huli mala vami ha gizebo i minilo.
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Idoꞌ Izesuꞌ aza izipahala zuho nene ngeleꞌmizo Betani numuno ebeꞌ minida vo mino ana do hozi losa noꞌnohoꞌ ize-ngidineꞌ ve.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Neꞌmine o-ngedosa mo hulo-ngedavo Oꞌmosoꞌmo Okulumokuko eleꞌmizo do dizo vineꞌ ve.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Okulumokuko dizo vavo izipahala zuho ingine di naba i-disa Zelusalemi numuda muluꞌninguꞌ lamineꞌ goloso gili tineꞌ mili vi mini
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 gamene gamene monoꞌ numuno nabauꞌ nene dizi Oꞌmoso opoꞌni li minaaꞌ aniꞌ ve.
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.