Lucas 23

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nelotiꞌ nene ingine mukitoꞌ oti eleꞌmizi Pilatoꞌ neida vaniꞌ.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Pilatoꞌ neida vii apiꞌ igi tiꞌ li goniꞌ i-daniꞌ: Me veꞌmo nene Zuda ve leliꞌ aleve ngeleꞌmizo gopo ogo mino takisi moni nesi nene guvelesi ve Kaesaleꞌni imamilo laaꞌ idoꞌ aza nene Oꞌmosoꞌmo leliꞌ Zuda vemuꞌ nimiselelesa live nouve nolineꞌ nene guvelesi ve naba mamuꞌ nolinako mo guvelesi ve naba nouve losa nolive.
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Neꞌmine likevo Pilatoꞌ aza tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ: Gaza nene Zuda veti guveꞌinesi ve naba nabe. Olo. Neꞌmine lo longoꞌ o-davo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Mo gasika nene nolaineꞌ ve.
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 Neꞌmine lavo Pilatoꞌ aza nene evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi idoꞌ eveneꞌ mukiꞌ nesi tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza me veꞌmi lihimemuꞌ viseꞌ uvoniꞌza ma ningamuve.
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Neꞌmine lavo ingine amuzo mili tiꞌ li laniꞌ: Eveneꞌ mukiꞌ nGalilaia misuboukotiꞌ ogo Zudaia misubouꞌ ogo mo melokisi omo pilivo nene gaꞌine hizo gamazi apize ngemo lovo do sotoꞌ noo-ngimive.
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Neꞌmine li likevo Pilatoꞌ aza aꞌmine gamazi nene gelo longoꞌ o-ngidineꞌ: Ve me ve nene nGalilaia misuboukotiꞌ ve nehe.
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 Neꞌmine lo longoꞌ o-ngedavo ingine oo likevo Pilatoꞌ aza Helodeꞌ gizebo o minineꞌ misuboukotiꞌ ve neineꞌ neivo mo ningo gelo aꞌmine gameneuꞌ Helodeꞌ nesi nene aꞌmine Zelusalemi numuda omo minineꞌ nenako nemuꞌ Pilatoꞌ aza nene Izesuꞌni nene aꞌmine Helodeꞌ neida imiselavo eleꞌmizi vaniꞌ.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Neꞌmine ikevo Helodeꞌ aza nene Izesuꞌnimuꞌ nene gozopotiꞌ gele mino atoliꞌmine suno ma do sotoꞌ ilineꞌ ningelonako lo gala gelo gamene haꞌna Izesuꞌni ma ninguvoo lo geleꞌmo vo minaaꞌ ineꞌ nenako Helodeꞌ aza Izesuꞌni ningo mulunouꞌ lamineꞌ gilineꞌ.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Laniteꞌ goloso gelo Helodeꞌ aza Izesuꞌ ogo molo oꞌmo monineꞌ initekumuꞌ nene longoꞌ o-dekaꞌ o-dekaꞌ oꞌmo vo minineꞌza Izesuꞌ nene gamazi hamokisi ma bekimi ogo lo-emamineꞌ.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Neꞌmine ogavo evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi idoꞌ monoꞌ apizi ngimaaꞌ ave linge masi ingine igi velela oti amuzo goloso mili goniꞌ i-daniꞌ.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 Neꞌmine i-dikevo Helodeꞌ ve eze ami pilisi veꞌve nete divi lediviꞌ i-di golo izi goboni mili-daniꞌ. Neꞌmine niigi guvelesi ve ma nange. Me izevo li okoꞌnoloꞌ initeꞌ lamineꞌ goloso ma di ngili-dikevo Helodeꞌ neꞌmo gohi Pilatoꞌ neida imiselineꞌ.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Idoꞌ gomuꞌ nene Pilatoki Helodeki ingine biluvaꞌ biluvaꞌ igi minasineꞌza aꞌmine Izesuꞌni goniꞌ i-dasineꞌ gamenelotiꞌ nene zogo milasineꞌ ve.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Idoꞌ Helodeꞌ aza gohi Pilatoꞌ neida imiselavo Pilatoꞌ aza evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabasi gizebo vesi idoꞌ eveneꞌ linge ma mukikisi do nubo o-ngedo
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine ve mene nenita eleꞌmizi igisa ve mene eveneꞌ gaꞌine hizo lovo do aꞌninguꞌ izaaꞌ neive likevo naza nene lengiꞌ vetidoꞌ mo neꞌmine idoꞌ nilahe lo longoꞌ o-do viseꞌ uvoniꞌ nene lingine giliꞌ nalo. Lingine goniꞌ nii-danguꞌ nene monovo do goloso ineꞌ monovo nene ma ningamoloniꞌ ogave.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 Idoꞌ naza ve meꞌmo monovo goloso daniꞌ monovoloꞌvemuꞌ viseꞌ ogo ma ningamuvoniꞌ maꞌmine ogo Helodeꞌ ezesi ma ningamosa nene imisele hulave. Aza ma viseꞌ ogo ningidiniko mela imiselavo amidine. Nemuꞌ lingine giliꞌ nalo. Ve me ve nene bele heleloneꞌ votigileloꞌ ogo lihime ma damive.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 — ausente —
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 — ausente —
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 Idoꞌ eveneꞌ mukiꞌ ingine mukitoꞌ gekeꞌ li gamazi tiꞌ li laniꞌ: Ve mene bele helo Balabasiꞌni nene hulo heta o-danivo lelita alive li laniꞌ.
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 Aꞌmine Balabasiꞌ nene Zelusalemi numuno ebekuꞌ Loma ngamanila lovo do sotoꞌ ogo evenekisi ma bele helavo di huli galapusouꞌ imikavo minineꞌ ve.
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Neꞌmino minivemuꞌ nene neꞌmine likevo Pilatoꞌ nene Izesuꞌni haza hulo-dekuvo vilive lo gelo eveneꞌ nene gohi gamazi lo-ngimineꞌza
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 eveneꞌ ingine gama gama gizi tiꞌ li laniꞌ: Lohotoꞌ zaloꞌ belezo, belezo laniꞌ ve.
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Neꞌmine li likevo Pilatoꞌ aza gomuꞌ gamene sitaꞌ lineꞌ nene gilamavo gohi tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Nanitekumuꞌ lohotoꞌ zaloꞌ belelone. Initeꞌ goloso ineꞌ nene naniteꞌ nolive. Monovo goloso davo bele heleloneꞌ monovoꞌve nene ma nolihe lo viseꞌ uvoniꞌza ma ningo do sotoꞌ amuve. Nemuꞌ nene naza ami ma lo-ngedekuvo ngibilaaꞌ aniꞌ gavosodunuꞌ bilavo bilavo imisele hulolove.
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Neꞌmine lo lineꞌza eveneꞌ ingine Pilatoꞌ lineꞌ gamazi nene gilahe gilamahe igi mini Izesuꞌ nene mo lohotoꞌ zaloꞌ helelive li mili hiti hitiꞌ igi gekeꞌ gekeꞌ goloso liviꞌ liviꞌ adiꞌmo Pilatoꞌ gamaziꞌve nene ivileꞌ aniꞌ ve.
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 Neꞌmine ogavo Pilatoꞌ aza engiꞌ laniꞌ gamaziloꞌ nene gele ngemo Izesuꞌni bililizave lo lo hukineꞌ ve.
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Neꞌmine ogo ve ma gomuꞌ Zelusalemi numuno ebekuꞌ lovo do sotoꞌ ogo evenekisi ma bele helavo galapusoloꞌ huli-dikevo minive nene mo galapusolotiꞌ osuꞌ lo lelita alive li lave nene galapusolotiꞌ osuꞌ lo-dosa Izesuꞌni nene engiꞌ luꞌnidoꞌ eꞌmeto ami pilisi veti aꞌninguꞌ molavo di vaniꞌ ve.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 Neꞌmine ogavo Izesuꞌni nene eleꞌmizi di nivavo ve ma Afilika misubo gaheve Kilene misuboukotiꞌ minive gulive Simoniꞌ aza nene Zelusalemi numuno ebeꞌ hetatiꞌ ogo tauniko dizo voloso adotiꞌ ogo akaloꞌ neivo ningisa Izesuꞌ gehe do vo minineꞌ lohotoꞌ za nene gehe do eꞌmeto alive li gihi-dikevo geho eꞌmeto vineꞌ ve.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Neꞌmine igi nivavo eveneꞌ mukiꞌ goloso nene ngeꞌmeti nivavo aꞌminguꞌ veneꞌ ma vaniꞌ nete Izesuꞌni nene mulumo gili-di aꞌnine gesebeꞌ izi ive nama i-diꞌmi eꞌmeti vaniꞌ ve.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Neꞌmine iꞌmi nivavo Izesuꞌ nene mine velepeꞌ izo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Zelusalemi venekizo, nenikumuꞌ nene ive nama ami asi langisetinemukisi idoꞌ lengiꞌ izipahatinemukisivoꞌ nene ive ilo.
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Idoꞌ lingine neꞌmine ilizaniꞌ nene mene giliꞌ nalo. Gamene ma sotoꞌ olosa neineꞌ sotoꞌ ilinguꞌ nene gohuno venekumukisi izipe gidamaniꞌ venekumukisi idoꞌ izipe amine ngimamaaꞌ naniꞌ venekumukisi nene evenelite tiꞌ li lilisave: Geni naba sotoꞌ o neinguꞌ mene Izipahaꞌine nomivo minaniꞌ neꞌmo nene mo lamineꞌ minikeve li lilisave.
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Idoꞌ aꞌmine gamene nene evenelite golo nabamuꞌ nene ngutoko lemo molo hite-ledevo idoꞌ golo ngomomuꞌ nene ogo do haleke-ledevo lilizaniꞌ gamene mineleseive.
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 Neꞌmine lo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza neꞌmine noluvoniꞌ nene neꞌmine ma i-nidilizaniꞌ nene naza eveneꞌ lamineꞌ oloꞌ gosohoꞌ neꞌmine minuve ma nene neꞌmine i-nidilisaniꞌza alingeꞌ gamene atoꞌ ma sotoꞌ ilinguꞌ lingine monovo goloso daaꞌ nave oloꞌ gokoꞌ neꞌmine gili minave nene agae, initeꞌ di nadiꞌ i-lingidiꞌ nalizavo.
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Idoꞌ gizengize ve sitaꞌ ma nesi nene Izesungisi makaꞌ lohotoꞌ zaloꞌ ngibili hililisa ngeleꞌmizi di vaniꞌ ve.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Mo ngeleꞌmizi vi ebeꞌ ma gulive Godoꞌine Amuzo ve laaꞌ adoꞌ nene heteli aꞌmidoꞌ nene Izesuꞌni lohotoꞌ zaloꞌ bili badisa idoꞌ gizengize ve sitaꞌ nesi nene ngibili hela hela ana hulaaꞌ idaasi hulamaaꞌ idasi badi-ngidaniꞌ ve.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Neꞌmine ikevo [Izesuꞌ nene tiꞌ lo lineꞌ: Ahono, ingine mene igi mili naniꞌ initeꞌ nene gili guni amaze. Lihimeꞌine hulo-ngedezo. Neꞌmine lavo] ingine Izesuꞌ okoꞌnoloꞌ initeꞌ nene zaho dalihe dalihe li geheni ngomo ngomo hulaaꞌ zohiꞌ aniꞌ.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 Neꞌmine navo eveneꞌ ma nene aꞌmine ngibili badadoꞌ nene oti mini ningi minaniꞌ. Idoꞌ Zuda veti gizebo veꞌine nete nene divi lediviꞌ igi gizeꞌ zohika eikumuꞌ li mini tiꞌ li laniꞌ: Aza nene eveneꞌ do nguꞌ izo do lamineꞌ o-ngedaaꞌ ive ve laniꞌ nenako aza nene leliꞌ do luꞌ izelive lo Oꞌmosoꞌmo imiselelesa live nene eiꞌ neivo ma eiꞌ okoꞌno nene do uꞌ izezo lovo.
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 Neꞌmine likevo ami pilisi ve netesi nene gizeꞌ zohika li golo izi vaini noso ekeseꞌ o vineꞌ nene nalihe li neida di igi imilisa igi
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 tiꞌ li laniꞌ: Gaza nene Zuda veti guveꞌinesi ve naba noo ma nene gasika geiꞌ nene do guꞌ izevo.
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 Idoꞌ lohotoꞌ za veleta nene luhuvo ma tiꞌ li gizikaniꞌ nene bili giꞌmizikaniꞌ: Me ve nene Zuda veti guveꞌinesi ve naba ve.
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Idoꞌ gizengize ve ngibili badaniꞌ sitakutiꞌ maliꞌmo nene Izesuꞌni dovo ledevoꞌ ogo tiꞌ lo lo-dineꞌ: Gaza nene do luꞌ izelive lo Oꞌmosoꞌmo gimiselelesa live ma nene nane. Olo. Nemuꞌ amuzokasi naneꞌ noloseinako nemuꞌ gasika geiꞌ nene do guꞌ izo idoꞌ lezesi do luꞌ izevo.
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Neꞌmine lo lineꞌza gizengize ve ma neꞌmo nene elemo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Lezesi ezesi nene hamoꞌ oloꞌ nogizuneꞌ nenako gaza neꞌmine gamazi lo-deliningumuꞌ nene Oꞌmosoꞌmo lihime gemeleseinako Oꞌmosomuꞌ golisesi mo gelamabe. Olo.
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 Leze mene libilaniꞌ nene gizengize ogaꞌ usineꞌ lihimete maloꞌ nene apasi nilibilaniꞌ nene mo lisiheꞌ o neive. Idoꞌ ve me ve nene initeꞌ ma do goloso amidoꞌ hazauꞌ nibilave.
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Neꞌmine losa Izesuꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Izesuvo, gaza evenetoꞌ gizebo ilineꞌ amuzo dosa alineꞌ gameneloꞌ nene nenikumuꞌ gelezo.
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Naza mo laminetoꞌ tiꞌ lo nolo-gimuve. Idise mene Okulumoꞌ ebeꞌ gulive Paladisi ebekuꞌ gesi nesi makatoꞌ bizo minelesusive.
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 Neꞌmine lo nolivo holiseꞌ tuvelu (12) kiloku neꞌmine neivo hoꞌ lamivo ebeꞌ mukikuꞌ nene litiꞌmuso ize geseꞌ ogo mine do vo tili (3) kiloku nivengaꞌ ogavo gohi labanaꞌ ilineꞌ ve.
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 Idoꞌ monoꞌ numuno nabauꞌ Oꞌmosoꞌmi kekeize numuno lulo ve li numuno lulo ma lavolavo nabaꞌ nabadunuꞌ izi huki Oꞌmosoꞌmo minaaꞌ inguꞌ dizaaꞌ aka hizi tilikaniꞌ nene belo hoꞌ lo sitaꞌ ogo ngoloꞌ lineꞌ ve.
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Neꞌmine ogavo Izesuꞌ nene asi naba lo tiꞌ lo lineꞌ: Ahono, neniꞌ voꞌnehaza nene geiꞌ angauꞌ nomuluve. Neꞌmine losa ahuꞌ do dizo nohulo hilineꞌ.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Nohilivo ami pilisi veti gizebo ve aza nene sotoꞌ ineꞌ initeꞌ nene ningo Oꞌmosoꞌmi gulive do naba o-do tiꞌ lo lineꞌ: Mo laminetoꞌ me ve ma nene mo eveneꞌ lisiheꞌ minaniꞌ neive.
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Neꞌmine lo lavo aꞌmine Izesuꞌni bililizaniꞌ ningilisa aꞌmida igi di geseꞌ ave mukiꞌ ingine aꞌmine sotoꞌ ineꞌ initeꞌ nene ningi mulumo naba goloso gili aꞌine gesebeꞌ iziꞌmi iziꞌmi numuꞌnida tineꞌ mili vaniꞌ ve.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Idoꞌ neꞌmine navo eiꞌ zogo ve zuho mukikisi nGalilaia misuboukotiꞌ makaꞌ aniꞌ venekisi nene hotoꞌ ile mini aꞌmine sotoꞌ ineꞌ initeꞌ nene ningi minaniꞌ ve.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
52 Aꞌmine ve neꞌmo nene Pilatoꞌ neida vo Izesuꞌ okoꞌnomuꞌ nene nemelive lo longoꞌ ineꞌ ve.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Neꞌmine ogavo ha do vo molo-delesane lavo Izesuꞌni nene lohotoꞌ zalotiꞌ apaso do lemo lavolavo laminekuꞌ asabuꞌ izo do vo gonoso galese gehenguꞌ ma goloꞌvati liliꞌ anguꞌ nene eveneꞌ hamokisi ma mili-ngidamanguꞌ apiꞌ ogo molo-dineꞌ ve.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Aꞌmine molo-dineꞌ gamene nene holiseꞌ gameneuꞌ nalizaniꞌ nosoꞌ niteꞌ di vaꞌvaꞌ igi mili minaaꞌ gamene Falade minineꞌ nenako engiꞌ holiseꞌ minaaꞌ aniꞌ gamene nene mo alitelesa neivo molo-dineꞌ ve.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 Neꞌmine neivo nGalilaia misuboukotiꞌ Izesuꞌni eꞌmeti aniꞌ veneꞌ nene Zoseheꞌ aza Izesuꞌni nene do zala molo-delihe li ningilisa eꞌmeti vi aꞌmine gonoso galese nene ningi gonoso molo-dineꞌ nesi nene ninganiꞌ ve.
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Mo ningisa tineꞌ mili numuꞌnida vi gonoso nene geleso unuvo ogalive li gonosoloꞌ hilaaꞌ aniꞌ uveli ato atoꞌ nene di vaꞌvaꞌ igi minisa holisekuꞌ nene engiꞌ louꞌ gamaziꞌmo lidoꞌ eꞌmeti haza mini gili minaniꞌ ve.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.