Lucas 11
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Gamene ma Izesuꞌ aza ebeꞌ maloꞌ Oꞌmosola lo minineꞌ nene osuꞌ lavo izipahala zuhoutiꞌ maliꞌmo Izesuꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza nene monoꞌ noso holo-ngedaaꞌ ive Zohaneꞌ Oꞌmosola laakumuꞌ izipahala zuho apize ngimineꞌ maꞌmino leze apize lemevo.
1 Veya ta Jesu efan ta’amaim ma yoyoban inan, ana yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufununayah orot ta natit eo, “Regah, kwi’obaiyi ana yoyoban, John ana bai’ufununayah bi’obaiyih na’atube.”
2 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosola nili ma neꞌminisa lilo:
2 Jesu iuwih eo, “Yoyobanamih iti na’atube kwanayoyoban.
3 Idoꞌ naloneꞌ nosoꞌ nitete nene gamene gamene lemezo.
3 Mar etei ana fofonin ai bay initi.
4 Idoꞌ lihime di-lidave mukiliti lihimeꞌine nene
4 Ai bowabow kakafih kunotawiyen,
5 — ausente —
5 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “O yait a of auman boro fainaiwan itan itafefeyan itao, “Au of akokok rafiy fafar tounu inibaisu,
6 — ausente —
6 anayabin ayu au of ta bai’esegamih inan na au bar tit naatu ayu auru bay en, imih o isa abifefeyan inibaisu.’
7 Neꞌmine loloseineꞌza zogo ve ongo minelineꞌ neꞌmo nene numuno luloukotiꞌ nene tiꞌ lo ha lilidoꞌ o neihe: Idise akahe tile neivo veneꞌ izipahaꞌne zuhosi ongo noninguꞌ nene goseleka lo-ledamozo. Naza oto initeꞌ ma ngelo gemamolosuve lilihe.
7 Naatu a of bar wanawanan boro na’afatit nao, ‘Men akokok au in ini’afiy, etawan i atufatan, naatu ayu natunatu bairi i a’inu’in, imih men karam boro ana misir bay anit.’
8 Oꞌove. Neꞌmine lamoloseive. Asi aꞌmine ongo minive nene zogo ve nolinekisi nene initeꞌ ma emelesa gelamo ongo minelineꞌza ongalosa nouninguꞌ mene lihiteheka lo minalive lo oto aꞌmine viseꞌ ineꞌ initeꞌ nene ha do emeleseive.
8 Naatu kwanotanot nati orot boro namisir ana of bay nitin? Ai, boro namisir ana of bay nitin, baise a tur ao’owen orot namisir ana of bay nabitin i men i ana of imih bay ebitin, baise anayabin, nati orot i ana fefeyanamaim ana of ihahar imih misir bay itin.
9 — ausente —
9 Imih a tur ao’owen. Inafefeyan boro inab, inanuwet boro inatitau’ur, inarukikitar etawan boro nabotawiy.
10 — ausente —
10 Anayabin Orot yait efefeyan boro nab, orot yait enunuwet boro natita’ur; naatu orot yait erurukikitar etawan boro nabotawiy.
11 Idoꞌ lengikutiꞌ gipeleꞌmo alahakumuꞌ ma lilineꞌ nene meleho zaholike alahaꞌ ma do emamo sataꞌ ma do emeline.
11 Kwa kek tamahinah natunat siyamih hitarererey na’at boro siy efanin kok kwatitih hita’an?
12 Idoꞌ okoloho mulomuꞌ lilineꞌ nene gaza ongovusoꞌ belelineꞌ initeꞌ sataꞌ gazehe nevoꞌmine emelibe.
12 O mamu foufunamih hitarererey na’at boro kafukafus kwatitih hita’an?
13 Lingine nevo ha eveneꞌ golososi nilizaha izipahatine zuho nene ha gizebo lamineꞌ i-ngidi initeꞌ lamineꞌ nene ha ngimaaꞌ nave. Nemuꞌ nene linginesi lingivileꞌ ogo lamineꞌ minive Okulumokuꞌ metibo neꞌmo nene eveneꞌ ingine vokuꞌ li ezela laaꞌ nave nene Sikalahuꞌve lehize-lengedamilihe. Oꞌove. Mo atoliꞌmine ogo lehize-lengedeleseive.
13 Kwa kek tamahinah, kwa i sawar kakafih moumurih maiyow kwasisinaf, baise natunat isah boro men nuhi naburumih, abisa isan hikokok tibiyababan boro kwanab kwanan kwanitih. Imih kwanaso’ob, Tamat maramaim baitinin isan i igewasin kwanekwan, imih sabuw iyab Anun Kakafiyin isan tefefefeyan boro nitih!”
14 Sikalahuꞌ golosoliꞌmo ve maliꞌmi lulouꞌ mino vele hize langoloꞌ ogavo gamazi lamiveꞌmi luloutiꞌ nene gamene ma Izesuꞌ aza sikalahuꞌ goloso imisele hulavo aꞌmine ve aza gamazi apiꞌ ogo laaꞌ ineꞌ. Neꞌmine ogavo eveneꞌ nene voꞌine goloso vineꞌza
14 Jesu demon awan bey nun tit; naatu demon bihir tit orot bihamiy ana veya’amaim orot busuruf tur eo, sabuw hai tur sawar hifofofor men kafaita.
15 linge ma nete tiꞌ li laniꞌ: Ve mene sikalahuꞌ goloso ngimiselo do nohulineꞌ nene sikalahuꞌ golosoliti guveꞌinesi ve Belezebulodatiꞌ nene amuzo do minosa neꞌmine neive li laniꞌ.
15 Baise sabuw afa hio, “Nati i demon hai ukwarin wabin Beelzebul ana fair itin imih enununih.”
16 Idoꞌ linge ma nete emenguꞌ mili tiꞌ li laniꞌ: Okulumokuꞌ minive aza geikisi nolineꞌ nene amuzo gemavo atoliꞌmine suno ma do sotoꞌ oganivo ningelone li laniꞌ.
16 Naatu sabuw afa hikok i marane ina’inan ta tiwa’an hita’itin, imih hikubibiruw.
17 Neꞌmine laniꞌza Izesuꞌ aza luꞌninguꞌ gamazi gili minaniꞌ nene ningo nogelo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Misubo mauꞌ minilizaniꞌ aleve ingine nene hizi hoꞌli mini lovo hizilizaniꞌ nene mo eveneꞌ simeꞌ nikevo ebeꞌ nene gaꞌmeꞌ pizeleseive. Idoꞌ vani hamoliꞌmi izipahalalite hizi hoꞌli mini lovo hizilizaniꞌ nene ingine mo hutileꞌ ilisave.
17 Baise abisa hinotanot Jesu so’ob naatu iuwih, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow, hai fair boro hina gurus, na’atube orot aawan natunatun aawat bairi hinakusib hinabiyow boro hinama kakaf.
18 Idoꞌ aꞌmineꞌmine ogo neze nene Belezebulodatiꞌ amuzo do sikalahuꞌ goloso nene ngimiselo do nohulive laaꞌ naniꞌ nene Satani aza eze zuhosi hoꞌli ato atoꞌ minadiniko aꞌmine zuho nene ngeli eleꞌvoleꞌ igi minadibe. Oꞌove. Mo limi ingi vi gopoꞌ napaꞌ adine.
18 Imih Satan an aiwob wanawananamaim hina kusisib hinabiyow, ana aiwob boro mi’itube fair nab nabat? Ayu iti tur ao anayabin i kwa a turamaim, ayu Beelzebul hai ukwarin fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o.
19 Idoꞌ nenikumuꞌ nene Belezebulodatiꞌ amuzo dosa sikalahuꞌ goloso nene ngimiselo do nohulive nilahe. Idoꞌ lengiꞌ zuholite sikalahuꞌ goloso ngimiseli hulaaꞌ aniꞌ ma nene amuzo zahidatiꞌ disa neve. Lingine engikumuꞌ nene Belezebulodatiꞌ amuzo disa sikalahuꞌ goloso nene ngimiseli nihulave li ma li-ngidadiniko lengiꞌ nene mo di gonitoꞌ i-lingidadine. Oꞌove. Ingine Belezebulodatiꞌ amuzo damaaꞌ aniꞌ neꞌmino nazasi ezelatiꞌ damo Oꞌmosolatikovoꞌ amuzo daaꞌ nouve.
19 Baise ayu Beelzebul ana fairamaim demon ana nununih na’at, bo kwa a bai’ufununayah fair yait itih demon tinununih? Imih kwa taiyuw a bai’ufununayah iti kwa’o isan hinabi’obaiyi kwa a tur i men turobe!
20 Idoꞌ sikalahuꞌ goloso ngimisele hulaaꞌ nouvoniꞌ nene Oꞌmosoꞌmi amuzodunuꞌ neꞌmine ogaꞌ nooloniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo eveneꞌveloꞌ gizebo ogaꞌ amuzoꞌve nene lengita mo do sotoꞌ ogo nolengelebizive.
20 Baise ayu God ana fairamaim demon ana nunih hinatitit na’at, nati ebi’obaiyi God ana aiwob i natitaka.
21 Idoꞌ amuzo malehe ve maliꞌmo gimise elese ogo mino numuꞌveloꞌ gizebo ogo minelineꞌ nene initeꞌ mataꞌve mukiꞌ nene lamineꞌ ha mineleseive.
21 Orot fairin aurin ahay waf karam ma ana bar ekakaif, ana sawar etei boro natafafar hina’in.
22 Ha mineleseineꞌza eze nene ivileꞌ ogo amuzo ve ma minelineꞌ neꞌmo ogo lovo o emo ivileꞌ ilineꞌ nene aza gimise elese mene do nouvoniꞌ neꞌmo nene nivileꞌ amilisave lo gele eleꞌvoleꞌ ineꞌza ivileꞌ ogo aꞌmine gimise elese ipeꞌ ogo do hulo initeꞌve nene izeꞌ molo ngemeleseive. Aꞌmineꞌmine ogo naza Satani ivileꞌ okuve.
22 Baise orot fairin anababatun nati orot boro nawasfufur narun ana ahay ana waf tafahimaim ema’am boro niteten nan ana ofonah nafaramih bairi hinabow.
23 Idoꞌ ve ma ingine nenita giꞌmizi minamave nene neniꞌ lovo i nimaaꞌ ave nene nizave. Idoꞌ ve ma ingine nenikisi makaꞌ mino eveneꞌ do nenita amunive nene eveneꞌ ngimiseli di hutileꞌ i huli-ngidaaꞌ nave.
23 Orot yait ayu ananamaim men enan, i ayu isou ebiwosai, naatu orot yait men ibaisu airi sabuw abita’ay, i was geyayan.
24 Sikalahuꞌ goloso maliꞌmo ve maliꞌmi lulouꞌ miningutiꞌ hulo-do vilineꞌ nene mine gelo minelineꞌ ebekumuꞌ nene ebeꞌ gokota visetoꞌ voloseive. Vo viseꞌ ilineꞌza ma ningamilineꞌ nene tiꞌ lo loloseive: Naza ganaꞌ hulo uvoniꞌ numuꞌne mala tineꞌ molo volove.
24 Demon kakafin orot biyanamaim titit ana veya i efan gewasin ta imaim ma baiyarir isan nuwet in, baise nuwet inan efan men ta tita’ur, naatu eo, “Ayu i boro ana matabir maiye au bar abihamiy ana’itin.”
25 Neꞌmine lo tineꞌ molo ogo ningelineꞌ nene pipiaꞌ gisi di lisiheꞌ ikeniꞌ neiha eveneꞌ nizamaniꞌ neivo ningeleseive.
25 Basit matabir maiye na ana bar titit, hirereb hina yabuna inu’in itin.
26 Ningo gohi vo sikalahuꞌ goloso seveni eze ivileꞌ igi goloso naba gehepeve minaniꞌ nene ngeleꞌmizo ogavo aꞌminguꞌ dizi aꞌmine veꞌmi lulouꞌ nene ingine numuꞌine loloꞌ ogavo minilizaniꞌ nene gomuꞌ aꞌmine ve minaaꞌ ineꞌ nesi ivileꞌ ogosa goloso nabaloꞌ mine molo mineleseive.
26 Naatu tit in demon kakafih anababatun etei seven nawiyih bairi hina nati’imaim hisusuw hima. Yomaninamaim orot ana itinin botabir kakafin anababatun matar men marasika ma’am na’atube.”
27 Tiꞌ lo nolivo eveneꞌ di geseꞌ aniꞌ muliseutiꞌ veneꞌ ma minidiꞌmo vise lo Izesuꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ ve: Geiꞌ nene gedosa amineꞌve gimineꞌ veneꞌ nene Oꞌmosoꞌmo noꞌnohoꞌ ize-do do lamineꞌ o-de neineꞌ ma neive.
27 Jesu iti na’atube bat binan sabuw hai tur eo’owen auman, babin ta sabuw wanawanahimaim ma’am, Jesu isan eo, “Babin yait taub o ya’i bitoman i ebiyasisir.”
28 Neꞌmine lineꞌza Izesuꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Ne neiha asi Oꞌmosoꞌmi gamazi gili aꞌmidoꞌ eꞌmetaaꞌ nave nene Oꞌmosoꞌmo noꞌnohoꞌ ize-ngedo do lamineꞌ o-ngede neineꞌ ma neive loloneꞌ nene lamineꞌ o neive.
28 Baise Jesu eo, “Sabuw iyab God ana tur hinowar tibi’ufunun i turobe anababatun tibiyasisir.”
29 Neꞌmine lo-ngemo neivo eveneꞌ ikaꞌ ikaꞌ igi vaiꞌ nilavo Izesuꞌ aza apiꞌ ogo tiꞌ lo lo-ngemeꞌmo vineꞌ: Mene gameneloꞌ mine do nouvoda ningi nizave lingine nene eveneꞌ golosovoꞌ minii nenikumuꞌ atoliꞌmine initeꞌ do sotoꞌ ogo Oꞌmosoꞌmo amuzo nimineꞌ nene lengelebizelongumuꞌ nilaniꞌza ma lengelebizamuvo Oꞌmosoꞌmo gozopoꞌ eze veletiꞌ gamazi lo sotoꞌ ogaꞌ ive Zonada atoꞌ suno do sotoꞌ ogo amuzoꞌve ngelebizineꞌ maꞌminevoꞌ ma nenita sotoꞌ ogavo neve ningilisave.
29 Sabuw moumurih maiyow hiru’ay Jesu hi’ar bebera’uh, naatu Jesu iuwih eo, “Boun ana veya’amaim sabuw hai yawas etei i eaf, ina’inan matar itah isan tefefefeyan, baise ina’inan ta boro men anitih, ina’inan ta’imon i Jonah isan mamatar i hiso’obaka.
30 Aꞌmine ningilizaniꞌ initeꞌ nene Zonada atoꞌ suno sotoꞌ ogavo Nineve alevete ninganiꞌ neꞌmino idise mene nizaniꞌ aleve lengitasi nene Oꞌmosolatiꞌ ve gihile nenita nene initeꞌ ma sotoꞌ ogavo ningilisave.
30 Anayabin Jonah biyanamaim ina’inan mamatar i Nineveh sabuw isah. Imih Orot Natun i sabuw iti boun tema’am hai i’inanen.
31 Idoꞌ guvelesi veneꞌ naba aza emala misubo monovo liginela gizebo o minineꞌ misubo Seba nene hulo avotemoti guveꞌinesi ve naba Solomoniꞌ laaꞌ ineꞌ gamazi lamineꞌ nene gelelesa aka haꞌna haꞌna goloso aniꞌza neniꞌ nene Solomoniꞌni ivileꞌ ogo mino mela lengiꞌ vovotinguꞌ sotoꞌ ogo mino gamazi lamineꞌ noluvoniꞌ nene lingine gilisaꞌmave. Nemuꞌ nene gamene nabala aꞌmine guvelesi veneꞌ naba neꞌmo nene oto lihimetine lo sotoꞌ ogo goniꞌ o-lengedeleseive.
31 Baibatebat ana veya tafaram Sheba hai aiwob babin boro namisir. Sabuw iti boun tema’ama boro tur fokarin maiyow na’uwih, anayabin ef yok na’in tafaram yomaninaka aiwob orot Solomon ana binan gewasin nowaramih natit, baise a tur ao’owen, sawar ta iti boun kwa’i’itin i Solomon natabir.
32 Idoꞌ Nineve aleve ingine Zonaꞌ monoꞌ gamazi lo-ngimineꞌ nene gilii luꞌine di velepeꞌ izaniꞌza lingine giliꞌnalo. Naza Zonaꞌni ivileꞌ ogo minuve mene ogo lengiꞌ vovotinguꞌ mino gamazi lo-lingimuvodoꞌ nene gilii lutine di velepeꞌ izamanako gamene nabala nene Nineve aleve nete oti lengiꞌ lihimetine li sotoꞌ i-lingidi gonitoꞌ lengeleꞌmizi milalisave.
32 Naatu a tur ao’owen maiye, Baibatebat ana veya Nineveh sabuw boro hinamisir kwa iti kwama’am boro tur fokarin maiyow hina’uwi, anayabin Jonah binan hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih etei hihamiyen dogor baikitabir hibai, naatu boun i a tur ao’owen, orot ta Jonah tafanamaim i natit iti wanawanamaim ema’am.
33 Ve ma lamu viteꞌ igisa galese lulouꞌ nehe idoꞌ somo lulouꞌ nehe nene ma haleki milamilisave. Asi eveneꞌ numunguꞌ dizilizave hize labanaꞌ ele-ngedelingumuꞌ nene sotoꞌ lamu molaaꞌ holomoloꞌ milalisave.
33 Orot men ta ramef ito’ab naatu bai run ibunimih, o noukwat wanawanan tarafutimih. Baise ana sisikofamaim sikof, saise sabuw hinanan ana marakawin hina’itin boro hinarun.
34 Eveneꞌ voloneꞌ akate nene vete neꞌmo oloꞌ liviꞌ neꞌmino mino do sotoꞌ o-ledaaꞌ neive. Idoꞌ lukaliꞌmi vele lamineꞌ ha minelineꞌ nene Oꞌmosoꞌmo okonga luka mukiꞌ nene hize labanaꞌ ele-gedeleseive. Idoꞌ lukaliꞌmi veleꞌve goloso o nolineꞌ neꞌmo nene okonga lukauꞌ litiꞌmusovoꞌ ize vaiꞌ lo mineleseive.
34 Mata i biya ana hinow, mata gewasin biya etei boro marakawin. Baise mata kakafin biya etei boro nagugum.
35 Ve ma gaza lukauꞌ nene labanaꞌ neivo nouhe lo gelo nanivo lukauꞌ litiꞌmuso ize mininekisi minalinge. Eheꞌ ogo minezo.
35 Isan imih kwanakaifi gewas a marakaw biyamaim men kwaniwa’an nagugum.
36 Idoꞌ geiꞌ okonga lukauꞌ nene litiꞌmuso ngomosiꞌ minamo labanaliꞌmo vaiꞌ lo minelineꞌ nene lamu hize labanaꞌ goloso ele neineꞌ gelavo luka okonga mukikuꞌ nene labanaꞌ goloso elo mineleseive.
36 Biya tutufin etei namamarakaw na’at, biya turin boro men nagugum. Baise na biya wanawanan tutufin etei namarakaw, ramef ana marakaw tafamaim in ekukusisiyar na’atube.”
37 Idoꞌ Izesuꞌ aza gamazi lo-ngemo minineꞌ nene osuꞌ nolivo Halisaioꞌ ve maliꞌmo nosoꞌ nitekumuꞌ elese molo imineꞌ. Neꞌmine ogavo Izesuꞌ aza numunguꞌ dizo nosoꞌ niteꞌ nalosa nosoꞌ niteꞌ naaꞌ holomoloꞌ minineꞌ.
37 Jesu iti tur eo in sasawar ufunamaim, Pharisee orot ta kok i boro Jesu hairi hitan ana baremaim bay hitaa. Imih Jesu ifefeyan hairi hina ana bar hitit naatu bay aa ana efanamaim mare.
38 Neꞌmine ogo nosoꞌ niteꞌ no neivo Halisaioꞌ ve aza ningineꞌ nene Izesuꞌ aza Zuda ve engiꞌ monovoloꞌ eꞌmeto ana gomuꞌ nosoꞌ ize hulamo nosoꞌ niteꞌ nonavo ningo gopo gala gilineꞌ.
38 Baise Pharisee orot Jesu i’itin i men ofafar i’ufunun an souwibo na bay aa ana efanamaim mare, imih Pharisee orot ana kasiy ra’at.
39 Neꞌmine neivo Guvelesi veꞌmo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza gelezo. Halisaioꞌ ve lingine nene kapu idoꞌ lapese naba heta eveneꞌ ningilizadavoꞌ nosoꞌ izaaꞌ naniꞌ neꞌminisa nene nizaniꞌza lutinguko nene gumine damineloꞌ monovo idoꞌ monovo goloso nene vaiꞌ lo neive.
39 Naatu Jesu iu, “Kwa Pharisee i a kerowas naatu a tew ufuhine kwa sasouwen, baise kwa dogor wanawanan i baribar kakafin naatu rougoy rabirabin.
40 Lingine mo negi nizave. Oꞌmoso neꞌmo initeꞌ okoꞌno heta loloꞌ ogosa lulouko nesi nene aꞌmineꞌmine ogosa loloꞌ o neineꞌ nemuꞌ nene gilamahe.
40 Kwabikoko’aw! God biya ufunane wowowab na’atube biya wanawanan auman wowowab men kwaso’ob?
41 Idoꞌ lutinemuꞌ nene lo-lengemelove. Lingine eveneꞌ ma ngeleꞌmizi lamineꞌ ilisa initeꞌ ma ngimaaꞌ ilizaniꞌ neꞌmo lutinguꞌ goloso minineꞌ ma nene do lamineꞌ ogavo lisiheꞌ lamineꞌ minilisave.
41 Imih a kerowas naatu a tew wanawanah abisa’awat tema’am yababan wairafih kwanitih hinaa, saise kwa a sawar etei boro hinigewasin.
42 Neꞌmine ilisaniꞌza lingine Halisaioꞌ ve nene ehetineꞌ neve. Lingine Moseꞌ louꞌ gamaziloꞌ ma gili dii minguꞌ initeꞌ ngomo ngomo nosoꞌ niteꞌ do laniteꞌ ogaꞌ ineꞌ initeꞌ nevoꞌmingutiꞌ linge ngomo nene izeꞌ mili Oꞌmoso imaaꞌ naha louꞌ gamazi ma adoꞌ eveneꞌ nene monovo lisihekovoꞌ i-ngidilo idoꞌ lutine Oꞌmoso imilo lo neineꞌ ma nene gili hulaaꞌ naniꞌ nene Moseꞌ louꞌ gamaziloꞌ eꞌmeti minguꞌ initeꞌ ngomo ngomo Oꞌmoso imaaꞌ naniꞌ neꞌmini ha gili dalizanako gili disaꞌmave.
42 Yababan boro gagamin maiyow kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa iti mint, rue, naatu adanafur afa God baitinin isan i men nuhi eburubur, mar etei ana mumusin God kwabitin, baise ma gewas naatu God ana yabow isan i nuhi eburubur, gewasin nati sawar i kwati’a’ait sawar afa auman kwatasinaf.
43 Idoꞌ Halisaioꞌ ve lingine monoꞌ numunguꞌ numunguꞌ eveneꞌ nabalitevoꞌ minaaꞌ aniꞌ holomolokovoꞌ minilisa gilaaꞌ naniꞌ nemukisi idoꞌ maketiloꞌ eveneꞌ muliseuꞌ siza li-lidilizave lii gilaaꞌ naniꞌ nemukisi nene ehetineꞌ neve.
43 Yababan boro kwanab, kwa Pharisee sabuw! Anayabin kwa a kok gagamin i Kou’ay Bar wanawanah efan gewasih kwanabow kwanamare kwanama, naatu ahar hai efanamaim a kok gagamin i sabuw a merar hinay naatu hinakakaf.
44 Lingine gonoso galese sotoꞌ igi minami haleki nizavo eveneꞌ gopo aꞌmidoꞌ lisi moni goloso igaꞌ naniꞌ neꞌmine gonoso galese gili minaniꞌ nemuꞌ nene agae, ehetineꞌ neve.
44 Yababan boro kwanab! Anayabin kwa i rah atamanih hai i’inanen en sabuw so’oba’e tafah hibat tereremor na’atube.”
45 Izesuꞌ neꞌmine lavo louꞌ gamazi apize ngemaaꞌ ive maliꞌmo Izesuꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Tisazo, gaza neꞌmine nolaineꞌ nene lelikisi nolelemaineꞌ gelave.
45 Ofafar so’obayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan iti tur i’o i aki auman irabi.”
46 Lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Louꞌ gamaziloꞌ sukulu naba li monikeve lingine louꞌ gamazi ngomoꞌ nabaꞌ di nubuho igi eveneꞌ gili dalizave li geniꞌvesi louꞌ gamazi vaiꞌ nene gataꞌnidoꞌ gihi-ngidaaꞌ nave. Gihi-ngidaaꞌ naniꞌza aꞌmine geniꞌvesi louꞌ gamaziutiꞌ louꞌ hamoꞌ ma ngomo lasolo neꞌminesi langisetine ma gihisaꞌmaniꞌ nenako nemuꞌ nene agae, ehetineꞌ neve.
46 Jesu iya’afut eo, “Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi auman boro yababan kwanab. Anayabin bit gagamin na’in sabuw tuwabuh kwayara’ah hi’abar tun erarabih, naatu kwa i men kafa’imo uma ta baibais isan kwabitihimih.
47 Idoꞌ gozopoꞌ polohete minave nene avotingelite ngibili hilaaꞌ aniꞌ ve. Neꞌmine adoꞌ nene lingine imineꞌ mili aꞌmine poloheteliti gonoso galeseloꞌ nene gono di di lamineꞌ igaꞌ naniꞌ nemuꞌ nene ehetineꞌ neve.
47 Yababan boro kwanab! Anayabin dinab oro’orot kwa a’agir hirouw himomorob i hai rah kwama kwawowowab gaigiwas.
48 Ee, avotingelite polohete ngibilikevo hilaveti gonoso galeseꞌnidoꞌ nene lingine gono di di lamineꞌ igaꞌ naniꞌ neꞌmo avotingelite igi mili igaꞌ adoꞌ nene hize eleꞌ i-ngidaaꞌ naniꞌ monovo nene di sotoꞌ ikeve.
48 Imih kwa i taiyuw kwakukubuna, abisa a’agir hisisinaf a baibasit kwabitin, dinab oro’orot a’agir hirouw himorob naatu kwa i hai rah kwawowowab.
49 Nemuꞌ nene gele vevesaaꞌ ive Oꞌmoso neꞌmo tiꞌ lo lave: Polohetesi idoꞌ aposolokisi ngimiselekuvo engita vi gono nidavo linge ma nene ngibili hili idoꞌ ma nene goboni malaꞌ malaꞌ i-ngidilisave.
49 Anayabin iti isan, God ana so’obamaim eo ‘Ayu boro dinab oro’orot naatu kob abarayah aniyafarih, afa boro hina rouw hina morob, afa boro bai’akir kakafin hinab.’
50 Neꞌmine ilizaniꞌ neꞌmi lihime nene gamene galaꞌmuda vomine Oꞌmosoꞌmo misubo do sotoꞌ idatiꞌ polohete ngibiliꞌmi igi mini idisesi ngibiliꞌmi vi nizaniꞌ lihime nene lengiꞌ idise mene gameneloꞌ nizaniꞌ aleve neti okodida dizeleseive.
50 Isan imih kwa sabuw iti boun kwama’am, God ana dinab oro’orot tafaram aneika hirouw himomorob ana baimakiy i boro kwa kwanab.
51 Ee, naza laminetoꞌ nolo-lingimuve. Abeliꞌni uvolohoꞌmo bele hilidotiꞌ nene polohete neꞌmine ve mukiꞌ ngibili hiliꞌmi dizi Zakaliaꞌni Oꞌmoso lehizi-daniꞌ initeꞌ olokuꞌ gizaaꞌ aniꞌ holomosi idoꞌ monoꞌ numuno naba nesi olusoꞌ neivo bili hiladoꞌ ivo ngibili hilaniꞌ neti lihimeꞌine nene idise mene gameneloꞌ nizaniꞌ aleve neti okodida dizeleseive.
51 Abel ana rara’ika busuruf na Zechariah ana rara’amaim tit. Zechariah i Tafaror Baremaim iti sibor ana gem naatu Regah ana Bar Kakafiyin hairi hai founamaim hi’asabun morob. Imih anababatun a tur ao’owen kwa iti boun kwama’am iti sabuw hai baimakiy boro kwa kwanab.
52 Idoꞌ louꞌ gamaziloꞌ sukulu naba li monikeve lingine nene monoꞌ monovo gele ngoloꞌ laaꞌ amuzo nene di minilizanako mo hulikeve. Ee, langisetine nene monoꞌ monovo gili ngoloꞌ lami eveneꞌ ma monoꞌ gili ngoloꞌ lilisa ave nene akaꞌine hizi tili-ngidaaꞌ nave.
52 Kwa Ofafar Bai’obaiyenayah so’ob wairafi. Yababan boro kwanab. Anayabin etawan botawiyin run so’ob bain ana tufatan i kwa kwabobotan, naatu kwa iti bar i men kwakokok boro kwarun so’ob kwanab, baise sabuw afa run so’ob bainamih tisisinaftobon kwa i hai ef kwahirihir.”
53 — ausente —
53 Jesu efan nati bihamiy ana veya’amaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee yah so’ar hiu kwanikwaniy naatu baibatebat moumurih na’in hibow hitit hibabatiy,
54 — ausente —
54 naatu hikubibiruw na’atube abisa tao kakaf na’at saise ubar hititin hitafatum isan.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.