Lucas 10
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Neꞌmine ogo alingeꞌ nene Guvelesi veꞌmo eveneꞌ sevedi tuu (72) gohi ma do kegese-ngedo aza alingeꞌ aꞌmida vilineꞌ numuno ebeꞌ mukikuꞌ nene gomuꞌ mili nivilizave lo sitaꞌ sitaꞌ ngimiselineꞌ.
1 Iti ufunamaim Jesu orot afa’abo rubinih, nah etei 72. Naatu efan i na bainanawanamih notanot imaim rouru’ab wan iyafarih hin. Bar awan, awan hirun hitit hibinan hiremor.
2 Nongimiselo tiꞌ lo lo-ngidineꞌ: Eveneꞌ mene gopo ikelizaze. Minguꞌ nene nosoꞌ niteꞌ mukiꞌ goloso o molaniꞌza aꞌminguꞌ gono dalonive nene ngomosiꞌ minekunge. Nemuꞌ nene lingine mine melehida likevo gonoloꞌ ve ma ngimiselavo vi minamuno dolizilizave lineꞌ.
2 Jesu iuwih eo, “Masaw i gagamin na’in iyamur, baise fourayah i matan ta’amo. Isan imih Regah fourayan matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah moumurihika niyafarih hinan masaw hinafour.
3 Eii, lingine nene sipisipi ize angale neꞌminisa minilisave. Sipisipi ize ingine lovo veꞌinelite ngibililisa ikevo ingine aꞌmidoꞌ alete mili ngibililiza gavosoꞌine nomivo minaaꞌ naniꞌ neꞌminisa nene vi minilisave. Idoꞌ lingine vovoꞌninguꞌ vi miniliza aleve neve nene sipisipi ize ngibilaaꞌ aniꞌ loposo gulo neꞌminisa nene minilisaze. Mo vilo.
3 Kwatit kwan! Sheep na’atube abiyafari haru kakafih wanawanahimaim kwananamih.
4 Nemuꞌ lingine vilizada nene moni goꞌzaaꞌ hanipausi nene di vami kisi di monaaꞌ goꞌ nesi di vami gizedidoꞌ suuꞌ nesi ma di vami idoꞌ akaloꞌ vilizadoꞌ nesi nene di tiꞌ militiꞌ igi evenekisi gamazi lamilo.
4 Kwanatitit umamaim men Kaukut ta kwanab, hafoy, a baibiyow ta kwanab; naatu efamaim men kwanabat sabuw kwanibabatiyihimih.
5 Idoꞌ lingine vi numuno mauꞌ dizi ma nene aꞌmine numunguꞌ miniliza alevemuꞌ nene lengita hongu lo minaaꞌ monovo minelive li gomuꞌ li-ngidilo.
5 Bar menatan kwanarur wantoro’ot kwanao, “Tufuw kwa etei isa nama.’
6 Idoꞌ aꞌmine numunguꞌ hongu ve ma minelineꞌ nene aꞌmine hongu lo minaaꞌ monovo minelive laniꞌ ma nene aꞌmine veloꞌ mino gihile izeleseive. Idoꞌ engita hongu lo minaaꞌ monovo ma minamivo nilizaniꞌ nene aꞌmine hongu lo minaaꞌ monovo nene gohi tineꞌ molo lengita aloseive.
6 Naatu nati bar wanawanan tufuw ana orot nama’am na’at, kwa tufuw kwabitin boro nab, baise en na’at, a tufuw kwabitin boro namatabir maiye kwanab.
7 Idoꞌ gonouꞌ ve nene meniꞌine dalizadoꞌ lisiheꞌ o neineꞌ nenako aꞌmine numunguꞌ nene ha mini nosoꞌ niteꞌ idoꞌ noso avoso lingimilizaniꞌ nene ni numuno neuꞌ ongoku meuꞌ ongoku li minami aꞌmine numuno hamokukovoꞌ nene ha minilo.
7 Naatu bar nati kwarun kwabaib imaim kwanama, siwar abisa’awat tibit i kwanabow kwanaa kwanatom bairi kwanama, anayabin bowabow sabuw tebowabow i hai baiyan tebaib. Naatu men bar bar afe kwana yara’ara’ah kwanaremor.
8 Idoꞌ numuno ebeꞌ mala nivavo ingine di lamineꞌ i-lingidi lengeleꞌmize nimilavo ma nene nosoꞌ niteꞌ naniꞌmine di igi mili-lingidilizahe nene ha nalo.
8 Bar merar menatan kwanatitit a merar hinay hinabuwi, abisa hinabit kwanab kwana’aan,
9 Idoꞌ initeꞌ gizi dave aꞌminguꞌ nilizaniꞌ nene di lamineꞌ i-ngidi tiꞌ li li-ngimilo: Oꞌmosoꞌmo gizebo o-lengedeli gamene nene mo avitoꞌ ogave li li sotoꞌ igi li-ngimilo.
9 nati bar meraramaim sawusawuwih kwaniyawasih, naatu hai tur kwana’owen ‘God ana aiwob i natit sawar.’
10 Idoꞌ neꞌmine ilisaniꞌza lingine numuno ebeꞌ mala nivavo gamazitine gilami di lamineꞌ i-lingidamavo ma aꞌmine numuno ebeliꞌmi aka ngomo ngomouꞌ nene nivi tiꞌ li lilo:
10 Baise bar merar menatan kwanarur sabuw men a merar hinayiy, kwanatit ef yan kwanabat kwanao,
11 Lengiꞌ monovotine goloso neineꞌ nene gililizave lo numuno ebetingutiꞌ uꞌmusupo gizedeloꞌ giꞌmize neineꞌ nene gohi lengita tileꞌ ogo do nohulune. Do nohuluneꞌza Oꞌmosoꞌmo gizebo o-ledelineꞌ gamene nene mo avitoꞌ o neive lo nolo-lingimuneꞌ nene gili minilo.
11 ‘Aki ai fofob iti a bar a meraramaim arutatab bebeyan abimatnuwi kwa a baimakiy isan. Baise men nuhi nabur God ana Aiwob i na iyubin sawar.’
12 Naza tiꞌ lo nolo-lingimuve: Gamene nabauꞌ nene aꞌmine aleve Oꞌmosoꞌmo lihime ngemelineꞌ nene eveneꞌ goloso gehepeve Sodomi aleve mulumo initeꞌ naba ngemelineꞌ nesi nene ivileꞌ ogosa naba goloso ngemeleseive.
12 Anababatun a tur ao’owen baibatebat ana veya nati bar merar sabuw i boro baimakiy gagamin na’in hinab, men Sodom sabuw hibaib na’atube’emih.
13 — ausente —
13 Chorazin sabuw naatu Bethsaida sabuw, kwa i boro sawar kakafin maiyow isa namatar! Anayabin ina’inan iti kwa biyamaim asisinaf marasika Taiya, Sidon sabuw biyahimaim ata sinaf, mar ta’imon boro hai bowabow kakafih notawiyen isan yuhwah gao hitarab hai kakafih hitae’en!
14 — ausente —
14 Baise baibatebat ana veya Taiya naatu Sidon sabuw God boro kaifai nakabibirih, naatu kwa i boro baimakiy gagamin na’in kwanab.
15 Idoꞌ Kahanaumi alevekizo, lengiꞌ gulivetine nene Okulumokuꞌ dizelive li di hozi laaꞌ nahe. Lingine nene Oꞌmosoꞌmo oloꞌ galeseuꞌ lengehusoꞌ o huloloseive.
15 Kwa Capernaum sabuw! Wab kwabora’ah a fair kwabibigan, God boro nagurusi morob ana efanamaim nitaiy kwanare!”
16 Idoꞌ neꞌmine lo izipahala tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Ve ma ingine lengiꞌ gamazitine gililizave nene lengiꞌ gamazitine nogilube li gililizaniꞌ nene neniꞌ gamazi gililisave. Idoꞌ ve ma ningi goseleꞌ i-lingidi gamazitine gilamilizaniꞌ nene neniꞌ ninge goseleꞌ igi gamaziꞌne gilamilisave. Idoꞌ ve ma neniꞌ ninge goseleꞌ igi gamaziꞌne gilamilizaniꞌ nene nimiselive eiꞌ nene ningi goseleꞌ i-di gamaziꞌve gilamilisave.
16 Naatu Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Orot yait a tur enonowar, nati i ayu au tur enonowar, na’atube orot yait ekwakwahiri nati i ayu ekwakwahiru. Naatu orot yait ayu ekwakwahiru, nati i yait ayu iyafaru anan i ekwakwahir.”
17 Neꞌmine lo ngimiselavo aꞌmine eveneꞌ sevedi tuu (72) nene visa gohi tineꞌ mili igi muluꞌninguꞌ laniteꞌ goloso gili ngolize iziꞌmi igi tiꞌ li laniꞌ: Guvetesi ve, geiꞌ guliveka ogo sikalahuꞌ golosomukisi gamazi luneꞌ nene inginesi ha gili di vaaꞌ ave.
17 Orot nah etei 72 yasisiramaim hina Jesu biyan hitit hio, “Regah, o wabimaim demon au’uwih i mar ta’imon fanai hibai hititit.”
18 Neꞌmine li likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine neꞌmine navo Satani nene gopaꞌna neꞌmino Okulumokutiꞌ veleheꞌ limineꞌ gelavo ningekuve.
18 Jesu iyafutih eo, “Satan marane namanamar na’atube bokiyakiyat hea’obow re’er a’itin.
19 Gilahe. Naza nene amuzo mo lengemekuvoniꞌ nenako neꞌmo nene lingine satatoꞌ lisilizanikisi idoꞌ eveneꞌ ngibilaaꞌ aniꞌ initeꞌ netesi nene ngeli di goloso i-lingidamilisave. Ee, naza Sataniꞌmi amuzo ato atoꞌ vaiꞌ nene ivileꞌ ivosa amuzo mo lengeme nouvoniꞌ neꞌmo nene initeꞌ hamolitesi lengiꞌ nene ngeli di goloso i-lingidamilisave.
19 Kwananowar fair etei kwa ait aonowahi sawar, imih kwa boro kok naatu sana’ar tafah kwanabat kwanaremor, na’atube rakit hai ahay hai waf etei boro kwanawasatan, boro men abis ta niyababanimih.
20 Neꞌmine o neineꞌza sikalahuꞌ goloso nete lengiꞌ gamazitine gili di vaaꞌ naniꞌ nemuꞌ nene gilikevo dizavo longolize izami asi Oꞌmosoꞌmo do nguꞌ izeliveti guliveꞌine gizinguꞌ lengiꞌ gulivetinesi Okulumokuko gize neineꞌ nemukovoꞌ nene gilikevo dizavo longolize izi minilo.
20 Naatu demon kakafih kwa’uwih fana hibai hibibihir isan men kwaniyasisir. baise maramaim God wab kikirum isan i kwaniyasisir.”
21 Idoꞌ Izesuꞌ neꞌmine lo nolo-ngidivo mo aꞌmidoꞌ Oꞌmosoꞌmi Sikalahuliꞌmo do ote-davo olize noizo tiꞌ lo lineꞌ: Meꞌneho ve, gaza Okulumoꞌ misubo gizebo o mino Guvekasi ve minanivelike, naza lo sotoꞌ ogo noluvoniꞌ gamazi mene evenelite gilikevo eveneꞌ ma gili nge li gamazi monovo gilaaꞌ ave minaniꞌ nete aꞌmineꞌmi monovo nene ningi gilikelizave lo gaza do halekosa aꞌmine monovo nene eveneꞌ izipe ngomo neꞌmine mini initeꞌ mukiliti monovomuꞌ olihe gilamavemuꞌ do sotoꞌ o-ngedaineꞌ nemuꞌ nene isaaꞌ neve nolo-giduve. Ee, Meꞌneho ve, gaza neꞌmine olosa lamineꞌ gelo neꞌmine aineꞌ nemuꞌ nene isaaꞌ neve nolo-giduve.
21 Nati ana veya’amaim God Anunin Kakafiyin Jesu iwa’an yan wanawanan yasisir awan karatan eo, “Tamai o i mar tafaram ana aiwob! A merar ayiy anayabin sawar iti etei o sabuw so’obayah naatu sabuw notanotayah men i’obaiyih, baise ibun na’atube ma’am boro’obo natunat bereberefiy i i’obaiyih tesoso’ob isan, Tamai a merar ayiy, iti sawar etei i o a kokomaim isinaf temamatar.”
22 Neꞌmine lo gohi tiꞌ lo lineꞌ: Meꞌneho aza initeꞌ mataꞌ mukiꞌ nene aꞌneuꞌ molave. Idoꞌ Oꞌmosoꞌmi gipele neniꞌ nene Oꞌmosoꞌmi gipele ve li ningi ma gilamave. Meꞌneho eiꞌ neꞌmovoꞌ nene ningo gele neive. Idoꞌ meꞌnehinemukisi nene zaho nehe ma ningi gilamavo gipele nenikovoꞌ nene ningo gele nouvonako ezemuꞌ nene eveneꞌ masi gililizave lo eze monovo lo sotoꞌ o ngemeloniꞌ alevesi lelikovoꞌ nene meꞌnehinemuꞌ ningo gele minelesune.
22 Naatu Jesu iuwih eo, “Sawar tutufin etei Tamai ayu itu, men yait ta so’ob ayu i God Natun, baise Tamai akisinamo so’ob, na’atube men yait ta Tamai so’ob, baise ayu i Natun akisu’umo aso’ob. Naatu sabuw iyabowat i Natun rurubinihiwat boro God isah nirerereb hinaso’ob.”
23 — ausente —
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah akisihimo iuwih eo, “Kwa i kwabiyasisir anayabin God ana bowabow anababatun mata yan kwa’i’itin.
24 — ausente —
24 Anababatun a tur ao’owen, dinab oro’orot naatu aiwob sabuw hikok kwanekwan kwa abisa kwa’i’itin i hita’itin naatu abisa kwanonowar, i hitanowar, baise men hi’itin naatu men hinowar.”
25 Idoꞌ Zuda velite monoꞌ gozopotatiꞌ laaꞌ aniꞌ sukulu naba lo monekive maliꞌmo oto Izesuꞌni emenguꞌ nomolo tiꞌ lo lineꞌ: Tisazo, Oꞌmosoꞌmo minevoꞌ minevoꞌ nemeni dameni nemelineꞌ nene naza nadiꞌ okuvosa nemelive.
25 Ofafar bai’obaiyenayan orot so’obayan ta, Jesu baikubibiruwinamih misir ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, ayu i boro abisa anasinaf ma’ama wanatowan anab?”
26 Neꞌmine lo longoꞌ o-davo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza longoꞌ o-nidaineꞌ gamazimuꞌ nene Oꞌmosoꞌmi louꞌ gamazi neuꞌ nene nadive li gizi nizavo gataaꞌ nane lo longoꞌ o-dineꞌ.
26 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in ibiyab hai yabih abisa’awat i’itan?”
27 Longoꞌ o-davo Gozopoꞌ laaꞌ aniꞌ monoꞌ apize ngemaaꞌ ive aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Oꞌmosoꞌmi louꞌ gamaziuꞌ nene tiꞌ li gizi nizave: Lutine gatine vodinesi amuzotine vaiꞌ nesi nene Guvelesi ve Oꞌmosotida nene mili osuꞌ li lutine imivoꞌ minilo. Idoꞌ lingine lengiꞌ okodinemuꞌ gilaaꞌ naniꞌ neꞌmine igi eveneꞌ avita gidini nizavemukisi nene gilii lutine ngimilo.
27 Orot iya’afut eo, “Regah, a God isan, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a fair tutufin etei, naatu a not tutufin etei a Regah isan iniyabow, naatu taituwa isah iniyabow, o taiyuw isa kubiyabow na’atube.”
28 Neꞌmine lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza mo lamineꞌ gehepeve laange. Minevoꞌ minevoꞌ ogaꞌ gemeni dameni doo mineliningisi gaza laineꞌ neꞌmine ozo.
28 Jesu iya’afut eo, “Abisa i’o i tur anababatun i’o, isan imih kwen abisa i’o na’atube kusinaf saise ma’ama wanatowan boro inab.”
29 Neꞌmine lo-davo aꞌmine ve aza ovozo helo ovozo hilineꞌ akaꞌve hize tilelove lo gelo Izesuꞌni tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ: Idoꞌ aꞌmine Oꞌmosoꞌmi louꞌ gamazi nene eveneꞌ avita gidini nizave lutine ngimilo lineꞌ nene zamotine zamotine lute ngemeloningumuꞌ live.
29 Baise ofafar bai’obaiyenayan taiyuwin bora’ah na’atube, imih Jesu ibatiy maiye, “Ayu taituwau i iyab?”
30 Neꞌmine lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Leliꞌ Zuda veutiꞌ ve ma aza Zelusalemi numuno ebeꞌ hulo Zeliko numuno ebeta lemo novivo lasikoli nete akaloꞌ novidoꞌ ningi initeꞌ mataꞌve ipeꞌ igi di bili huli akaloꞌ iki vikevo helaatoꞌ minineꞌ.
30 Jesu iya’afut eo, “Ana veya ta Jerusalemane orot ta au Jericho re inan basit, sabuw kakafih wanawanah run, hitit ana faifuw hi’oromen hibai hirab hitaiy re imamayay in, ana sawar hibow hibihir hin. Bainowah orot binanawan hirab imamayay inu’in|alt="thieves attacking traveller" src="CN01745B.TIF" size="col" loc="Luk 10.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.30"
31 Neꞌmino ongo neivo eze mulumolo ningo do lamineꞌ o-delidoꞌ o minive gehepeve leliꞌ Zuda veutiꞌ eveneꞌ gohi ma evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive nene aꞌmine akaloꞌ nene lemo vilineꞌ ogavo lemo novo aꞌmine bili hulikave nene ningo ninge hulo-do aka do zovoꞌ izo vineꞌ.
31 Nati veya ta’imon firis ibo Jerusalemane au Jericho re inan basit, orot ef awan inu’in itin, baise ef sisibin raunane yagebageb bihir in.
32 Vavo aꞌmineꞌmine ogo monoꞌ numuno nabauꞌ gono daaꞌ ive Leviꞌ aꞌvopilemokutiꞌ ve ma nene aꞌmida lemo ogo aꞌmine bili hulikave nene ningo aka do zovoꞌ izo vineꞌ.
32 Levi orot ibo auman nati ef ta’imon re nan orot inu’in itin, naatu ef au waraunane yagebageb in.
33 Vavo Zuda ve leliꞌ biluvaꞌ Samalia ve ma nene Zuda ve sitaꞌ vasidiꞌmine ogo vo bili hulikave nene ningo muluno goloso hukavo
33 Baise Samaria orot nati ef ta’imon remor re nan orot inu’in koun yen, naatu nuware i’itin ana veya’amaim ana yababan ra’at.
34 neida vo biladoꞌ nene holo-ngedaaꞌ initeꞌ uvelisi vaini nososi nene holo-do banisi like-do eleꞌmizo do hozi lo dongi izeꞌveloꞌ nene molo-do makaꞌ eleꞌmizo do vo venenga ve meni hizi ingaaꞌ aniꞌ numunguꞌ nene do lamineꞌ o-dineꞌ.
34 Basit na orot inu’inumaim tit, biyan feher matahimaim raiy isusuwa’en naatu biyan fiyow sawar, basit bai ana donkey afe’en yara’ah naatu bai hin nanawan bar ta imaim yai ma’uh ma.
35 Neꞌmine igi ingi goꞌ lavo Samalia ve aza mo volosa aꞌmine venenga ve ingaaꞌ aniꞌ numudoꞌ gizebo ve nene moni tu kina (K2) ma noemo tiꞌ lo lo-dineꞌ: Gaza ve mene gizebo lamineꞌ o-dezo. Neꞌmine o-do nanivo moni nene osuꞌ lavo eiꞌ okoꞌnoloꞌ initeꞌ naniteꞌ haza o-delibe naza tineꞌ molo alodoꞌ nene ogo bekimi ogo meni gemelesuve.
35 Hi’in marto ana kaukut eofere kabay rou’ab bai orot bar kaifenayan itin eo, ‘Iti orot inakaif airi kwanama, naatu abisa’awat isan inasisinaf ana matabir anan au tur ina’owen boro anibaiyani.’”
36 Neꞌmine lo lineꞌ nemuꞌ nene gaza nadive lo gele nane. Eveneꞌ setihami aniꞌ neutiꞌ nene akaloꞌ bili hulikave neꞌmi evenele avita gidini minive nene zaho minive.
36 Iti na’at eo sawar basit, Jesu orot ibatiy, “Orot tounu wanawanahimaim orot menatan i taituwan kakafih hirab inu’in isan ana yabow i’inuw?”
37 Neꞌmine lavo gozopotatiꞌ laaꞌ aniꞌ monoꞌ apize ngemaaꞌ ive aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Muluno goloso hukive neve ne neive. Lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza vo eiꞌ ineꞌ neꞌmine ogo minelesane.
37 Ofafar bai’obaiyenayan Jesu iya’afut eo, “Orot taituwan itin yan baban bibais.” Imaibo Jesu orot iu, “Kwenan nati na’atube kusinaf.”
38 Neꞌmine lo nelotiꞌ akaloꞌ gohi vi numuno ebeꞌ ngomo ma mininguꞌ vi hetelaniꞌ. Vi hetelikevo aꞌmine numudoꞌ nene veneꞌ ma minineꞌ gulive Mataꞌ aza Izesuꞌni nene eiꞌ numuꞌveuꞌ eleꞌmize molaniꞌ.
38 Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan basit hina babin wabin Martha ana bar ana meraramaim hitit; hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
39 Aꞌminguꞌ nene Mataꞌ alunolo ma minineꞌ gulive Maliaꞌ aza nene ogo Guvelesi veꞌmi gizenela mino gamaziꞌve gelo minineꞌ.
39 Naatu i tain Mary na Jesu nanamaim mare ma, Jesu abisa eo i ma nonowar, Martha bay ebitab, Mary Jesus a namaim ma tur enonowar|alt="Martha cooking Mary sitting at Jesus’ feet" src="CN01750B.TIF" size="col" loc="Luk 10.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10.39-42"
40 Neꞌmino neivo Mataꞌ aza nosoꞌ nitekisi initeꞌ vaikisi do lisiheꞌ ogo mino gono mene mo nivizelineꞌ ogave lo gelo Izesuda vo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Guvekasi ve, aluꞌne nene ninge lede-nimikivo gono naba mene nenikovoꞌ do nouvoniꞌ nemuꞌ nene ma gelamabe. Gaza lo-danivo ogo hize eleꞌ o-nidivo makatoꞌ gono dalosive.
40 baise Martha bowabow etei akisin bowabow isan yan so’ar na eo, “Regah Mary sawar etei ihamiyen akisu abowabow ku’i’itin i mi’itube kunotanot? Karam boro itau tan tibaisu airi ata bow ai en?”
41 Neꞌmine lavo Guvelesi veꞌmo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Eii, Matazo, gaza nene initeꞌ mukikumuꞌ gaka mukiꞌ gelo mulungauꞌ nene goloso nogelaineꞌza
41 Regah iya’afut eo, “Martha, Martha, o i sawar moumurih na’in isah inot a yababan ra’at ya esoso’ar,
42 initeꞌ hamokumukovoꞌ geleloneꞌ o neineꞌ nenako Maliaꞌ nene aꞌmine initeꞌ lamineꞌ nene dalosa gelave. Nemuꞌ nene laza dalineꞌ aka nene ma hize tile-damolosusive lo lineꞌ.
42 baise sawar ta’imon i takokok gagamin. Mary i sawar gewasih rubin, naatu boro men yait biyanamaim nabosairimih.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.