João 6

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Idoꞌ nelotiꞌ nene Izesuꞌ aza minineꞌ ebeꞌ nene hulo sipiuꞌ dizo nGalilaia noso ohuno naba gulive ma Tibeliaꞌ noso ohunoloꞌ nene ledo vo helala vineꞌ.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Neꞌmino novivo eveneꞌ mukiꞌ goloso nene Izesuꞌ atoꞌ suno do sotoꞌ ogo initeꞌ gizi dave do lamineꞌ o-ngididoꞌ ningadiꞌmo eꞌmeti vaniꞌ ve.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Neꞌmini navo Izesuꞌ aza nene gololoꞌ ma dizo vo izipahala zuhosi mitoꞌ minaniꞌ ve.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Aꞌmine gameneloꞌ nene Zuda veti avoꞌninge Aigita misubouꞌ minaniꞌ gameneuꞌ Oꞌmosoꞌmo iseꞌine izingumuꞌ gili holiseꞌ mini nosoꞌ niteꞌ naaꞌ aniꞌ gamene nene mo avitoꞌ o minineꞌ ve.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Idoꞌ Izesuꞌ vokeneꞌ ogo ningineꞌ nene eveneꞌ mukiꞌ goloso eiꞌ neida navo ningo Hilipoꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Eveneꞌ mukiꞌ emesene naaniꞌ neti nosoꞌ niteꞌine nene zalatiꞌ meni hizelone.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Izesuꞌ neꞌmine lineꞌ nene aꞌmine aleve do veꞌine molalineꞌ monovomuꞌ nene ha gele neiha ha Hilipoꞌni emenguꞌ molalosamuꞌ nene neꞌmine lineꞌ ve.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Neꞌmine lavo Hilipoꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Moni naba fo hadeti kina (K400) neꞌmine hulo nosoꞌ niteꞌ meni hizesoꞌ nene vo damivo ngomo lasolo pasolo nalizadoꞌ mineleseive.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 Neꞌmine lavo Izesuꞌ izipahala zuho ma Simoniꞌ Petoloꞌ akunolo Adeleaꞌ aza minosa tiꞌ lo Izesuꞌni lo-imineꞌ:
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 Gipe mene balidunuꞌ loloꞌ aniꞌ sikoni faefusi idoꞌ alahaꞌ ngomo setakisi ma do neineꞌza eveneꞌ mukikuꞌ mene nadosa vo dalive.
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aza izipahala zuho tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Eveneꞌ nene mitoꞌ minilizaze. Li-ngidilo lineꞌ. Aꞌmida nene guvise lamineꞌ vaiꞌ minidoꞌ eveneꞌ nene mitoꞌ minikevo gataniꞌ nene vemohoꞌ faef tauseni (5,000) neꞌmine minaniꞌ ve.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Mitoꞌ minikevo Izesuꞌ aza sikoni nene do Oꞌmosola opoꞌni losa aꞌmine aleve nene ngimineꞌ. Idoꞌ aꞌmineꞌmine ogo alahakisi nene ngimineꞌ ve. Ingine nisa goseleꞌ ilizaniꞌ votigileloꞌ ngimineꞌ.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Mukitoꞌ gatuꞌine ogavo nizavo izipahala zuho tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Nosoꞌ niteꞌ linge nene labuluvo ogalize. Lumo sama nene di nubo ilo.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Neꞌmine lavo ingine balidunuꞌ loloꞌ aniꞌ sikoni faef neꞌmi lumo sama nosoꞌ niteꞌ navete hulaniꞌ nene di nubo igi gosuvahaꞌ tuvelu goꞌzi vaiꞌ laniꞌ ve.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Idoꞌ eveneꞌ ingine Izesuꞌ atoliꞌmine suno ineꞌ nene ningi nemuꞌ tiꞌ li laniꞌ: Me ve nene polohete ma me misubouꞌ aloseive lave ma nene mo laminetoꞌ eiꞌ ne neive.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza ingine Guvetesi ve naba loloꞌ o-delone li igi analoꞌ dalisa minaniꞌ nene mo ningo gelo aꞌmine ebeꞌ nene hulo asiꞌvevoꞌ gohi golola ma dize minineꞌ ve.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Izesuꞌ golola dizo neivo nivengaꞌ nomolavo izipahala zuho ingine noso ohuno gahevela limi heteli
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 sipiuꞌ dizi Kahanaumi numuno noso helala minida nene vilisa vaniꞌ. Nivavo litiꞌmuso nene mo izineꞌza Izesuꞌ nene olihe engita ogo giꞌmizamineꞌ ve.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Giꞌmizamivo haza nivavo hepeꞌ nene amuzo malehe goloso noilivo noso nene amuzo molo siiꞌ naba goloso olosa ineꞌ.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Neꞌmine neivo ingine 5, 6 kilomita (3, 4 maili) neꞌmine sipiuꞌ nivi Izesuꞌ nene noso avileloꞌ lise lise navo ningi ngehelele izavo golise goloso gilaniꞌza
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Neniꞌ ma ne nouze. Golise gilamilo.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Neꞌmine lavo ingine sipiuꞌ dizelive li gili niimavo aꞌmidoꞌ liteꞌ lo sipi nene mo aꞌmine vilisa gilaniꞌ ebeta noso gahevela nene hetele minineꞌ ve.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Gohi goꞌ lavo noso ohuno helala aizetiꞌ ha minaniꞌ aleve mukiꞌ nete ningi gilaniꞌ nene aꞌmida sipi hamokovoꞌ minineꞌ vinguꞌ nene Izesuꞌ aza izipahala zuhosi aꞌminguꞌ dizamivo izipahala zuho engikovoꞌ vi nizave lisa gili minaniꞌ ve.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Neꞌmine igi nizavo aꞌmine Izesuꞌ Oꞌmosola opoꞌni lo nosoꞌ niteꞌ do veꞌine molavo ni minaniꞌ ebeꞌ avita nene Tibeliaꞌ numuno ebekutiꞌ sipi ma igi heteli minaniꞌ ve.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Minikevo eveneꞌ mukiꞌ aꞌmine ebeta ninganiꞌ Izesuꞌ nene nomivo idoꞌ izipahala zuhosi nizamavo ningi aꞌmine imi minaniꞌ sipiuꞌ nene dizi Kahanaumi numuda Izesuꞌnimuꞌ visetoꞌ vaniꞌ ve.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Neꞌmine igi noso ohuno helala vi Izesuꞌni nene ningi tiꞌ li li-imaniꞌ: Tisazo, gaza mela aineꞌ nene naniheꞌ neve. Sipiuꞌ amaneꞌ nenako misubouꞌ nene gaza nadosa geto ogo hetelane laniꞌ ve.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza laminetoꞌ gehepeve tiꞌ lo nolo-lingiduve: Lingine nenikumuꞌ viseꞌ naniꞌ nene atoꞌ suno duvoniꞌ neꞌmi monovo ningangumuꞌ viseꞌ navoba asi gaꞌnamuꞌ nolingisidoꞌ do vetine molokuvo gatudine ineꞌ mamuꞌ nene mo neꞌminevoꞌ o-ledelihe lisa nene nenikumuꞌ viseꞌ nave.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 Neꞌmine igi unuvo goloso ogaꞌ neineꞌ nosoꞌ nitekumukovoꞌ nene gono dami asi minevoꞌ minevoꞌ ogo minaaꞌ neineꞌ nosoꞌ niteꞌ minevoꞌ minevoꞌ lengemeni dameni do sotoꞌ o-lengedelingumuꞌ Oꞌmosolatiꞌ ve gihile neniꞌ lengemeloniꞌ nemukovoꞌ nene viseꞌ igaꞌ gono dalo. Idoꞌ neꞌmine nosoꞌ niteꞌ lengemeloniꞌ nene meꞌneho Oꞌmoso asiꞌve nene neniꞌ neꞌmine iline lo amuzo nemo neleꞌmize molaniꞌ nenako nemuꞌ nene neꞌmine olosuve.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Neꞌmine lavo ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Oꞌmosoꞌmo gilivo leliꞌ dalonidoꞌ o neineꞌ gono daloneꞌ nene nani gono dalone.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Neꞌmine likevo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Oꞌmosoꞌmo gilivo lingine dalizadoꞌ o neineꞌ gono nene neꞌmino neive: Asiꞌve Oꞌmosoꞌmo imiselive nenikumuꞌ nene gili eleꞌvoleꞌ ilizadoꞌ o neive.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Neꞌmine lavo ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Idoꞌ nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ilo laineꞌ nenako laza geikumuꞌ gele eleꞌvoleꞌ o-gedesoꞌ nene atoliꞌmine suno naniꞌmine do sotoꞌ oganivosa ningosa gele eleꞌvoleꞌ olone.
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Idoꞌ avotemote neve nene ebeꞌ hadivela nivanguꞌ Okulumokutiꞌ limineꞌ nosoꞌ niteꞌ gulive mana nangumuꞌ nene gele none. Monoꞌ godolouꞌ nene tiꞌ li gizi nizaniꞌ ma neive: Aza nene nalizave lo Okulumokutiꞌ nosoꞌ niteꞌ ngimineꞌ ma neive. Neꞌmine ineꞌ nenako gaza nene nadiꞌ ilinidoꞌ o neive.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Okulumokutiꞌ nosoꞌ niteꞌ nene lingine gilavo Moseꞌ nene lemave li gilahe. Naza laminetoꞌ nolo-lingimuve. Moseꞌ aza Okulumokutiꞌ nosoꞌ niteꞌ gihile lamineꞌ nene olihe lengemamineꞌ ma neive. Asi Okulumokutiꞌ nosoꞌ niteꞌ gihile lamineꞌ lengemelive nene meꞌneho eiꞌ lengemeleseive.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Idoꞌ neꞌmine noluvoniꞌ nene nanitekumuꞌ ve. Okulumokutiꞌ lemo misubouꞌ aleve hize eleꞌ o-lengedo minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ lengemeni dameni lehize-lengedaaꞌ neive nene Oꞌmosolatiꞌ nosoꞌ niteꞌ gihile nenako nemuꞌ nene noluve.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Neꞌmine lavo ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Ve melo, gaza neꞌmine loo ma nene aꞌmine nolaineꞌ nosoꞌ niteꞌ nene gamene gamene lemezo.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aza tiꞌ lo lo sotoꞌ o ngimineꞌ: Neniꞌ neve nene minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ do sotoꞌ ogaꞌ neineꞌ nosoꞌ niteꞌ ma ne nouve. Neꞌmine nouvoniꞌ nenako ve ma ingine nenita igi giꞌmizi minilizave nene aꞌmine nosoꞌ nitekumuꞌ gohi gaꞌna hilamilisave. Ee, idoꞌ nenikumuꞌ ma gili eleꞌvoleꞌ ilizave nene nosomuꞌ gohi ma ngisamoloseive.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Ne neiha mo gomuꞌ lo-lingimuvodiꞌmine igi lingine neniꞌ nene mo ningi nizaha aꞌminesi nene mo gili eleꞌvoleꞌ amave.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Meꞌneho neniꞌ nimive mukiꞌ nene nenita alisave. Idoꞌ nenita alizave mukiꞌ nene mo kekeꞌ vasa izo do hulo-ngedamolosuve.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Neꞌmine amolosuve noluvoniꞌ nene nanitekumuꞌ ve. Naza Okulumokutiꞌ lemo uvoniꞌ nene naꞌniseꞌne luꞌneloꞌ do molo ogo molo olove losa limuvoba asi nimiselive eiꞌ luloloꞌ do molo ogo molo olove losa lemo omo nouvoniꞌ nenako nemuꞌ nene neꞌmine amolosuve noluve.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Aꞌmine nimiseliveꞌmi luloloꞌ ogo molo oloniꞌ nene ma neꞌmino neive: Naza gizebo lamineꞌ okuvo aꞌmine neniꞌ nimingutiꞌ nene hamolitesi ma vi tolovo amavo alingeꞌ gamene nabala nene mukiꞌ gohi do ote-ngedeline losa gele neive.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Ee, meꞌneho aza lulouꞌ gele neineꞌ nene gipele neniꞌ ningisa nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ilizave mukiꞌ nene minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ ngemeni dameni ngemanivo di nizavo alingeꞌ gamene nabala nene gohi do ote-ngedelesane losa gele neive.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Idoꞌ Izesuꞌ neꞌmine loꞌmo vinguꞌ nene aza neniꞌ neve nene Okulumokutiꞌ limineꞌ nosoꞌ niteꞌ ma nene nouve lineꞌ nemuꞌ nene Zuda ve naba ingine ningedo hangedoka li emenga li
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 tiꞌ li li minaniꞌ: Me ve nene Zoseheꞌ gipele neive. Olo. Izelehingi melehingi nene mo ninge none. Nemuꞌ nene aza Okulumokutiꞌ limuve nolineꞌ nene lamilinako nanimuꞌ nolive.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Neꞌmine li nizavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ do velepeꞌ izo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine lengikuꞌ lihiteheka li ningedo hangedoka li minaniꞌ nene alamilevo.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Eveneꞌ ma nenita alizaniꞌ nene haza ma ngeli amilisave. Asi nimiselive meꞌneho neꞌmo do nenita ogavosavoꞌ alisave. Idoꞌ ikevosa gamene nabala nene do ote-ngedelesuve.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Monoꞌ godolouꞌ nene polohetelite ma tiꞌ li gizi nizaniꞌ ve: Oꞌmoso neꞌmo evenele mukiꞌ nene apize ngemeleseive. Neꞌmine oloseinako ve ma ingine eiꞌ gamaziꞌve gilisa lo-ngimineꞌ gamazi gili lamineꞌ ave nene nenita igaꞌ nave.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Idoꞌ meꞌnehine nene eveneꞌ hamolitesi kekeꞌ mo ningisi amave. Oꞌmosolatiꞌ uve neniꞌ hamoꞌ neꞌmovoꞌ nene meꞌnehine ningo gele nouve.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Naza mo laminetoꞌ gehepeve nolo-lingimuve. Gili eleꞌvoleꞌ ilizave mukiꞌ nene minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ ngemeni dameni nene mo di nizave.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 Neniꞌ neve nene minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ do sotoꞌ ogaꞌ neineꞌ nosoꞌ niteꞌ ma ne nouve.
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 Lengiꞌ avotinge misubo hadivela monanguꞌ nene Okulumokutiꞌ ngemaaꞌ ineꞌ nosoꞌ niteꞌ mana nene nikaꞌ nikaꞌ iꞌmi vi minaniꞌza nesi mo hilaniꞌ ve.
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Mo hilaniꞌza Okulumokutiꞌ limineꞌ nosoꞌ niteꞌ gihile lamineliꞌmi monovo nene neꞌmino neive: Aꞌmine nosoꞌ niteꞌ ma nalizave nene mo hili osuꞌ lamilisave.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Idoꞌ neniꞌ neve nene aꞌmine Okulumokutiꞌ limineꞌ nosoꞌ niteꞌ minevoꞌ minevoꞌ izelehosi minineꞌ initeꞌ ma ne nouve. Nouvonako aꞌmine nosoꞌ nitekutiꞌ ma nalizave nene minevoꞌ minevoꞌ igi minilisave. Neꞌmine ilisanako me misubouꞌ aleve miniviꞌ miniviꞌ igi minilizave lo nenitatiꞌ nosoꞌ niteꞌ ma ngemeloniꞌ nene neniꞌ meꞌmeleꞌne ngemelesuve.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Neꞌmine lavo Zuda ve naba ingine engikuꞌ lovo lolize goloso igi tiꞌ li laniꞌ: Ve meꞌmo okoꞌno meꞌmele lengemekuvo nalizave nolineꞌ nene ngelo lemelivoba nadosa lemelesa nolive li laniꞌ.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naza laminetoꞌ mo tiꞌ lo nolo-lingimuve: Lingine Oꞌmosolatiꞌ ve gihile neniꞌ meꞌmeleꞌne nami idoꞌ vaniseꞌnesi ma namilizaniꞌ nene minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ lengemeni dameni nene lengita ma minamoloseive.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Idoꞌ ingine neniꞌ meꞌmeleꞌnesi vaniseꞌnesi ma nalizave nene minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ ngemeni dameni di nizanako alingeꞌ gamene nabaloꞌ nene do ote-ngedelesuve.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Neꞌmine noluvoniꞌ nene nanitekumuꞌ ve. Neniꞌ meꞌmeleꞌne nene mo nosoꞌ niteꞌ gihile neivo idoꞌ vaniseꞌne nesi nene mo naaꞌ noso gihile lamineꞌ neineꞌ nenako nemuꞌ nene noluve.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Ve ma ingine neniꞌ meꞌmeleꞌnesi vaniseꞌnesi ma nalizave ingine nene nenita mini mili nizavo naza nene inginela mine molo nouve.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Nimiselive minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ meleho minive meꞌnehidatiꞌ nene naza amuzo do mino minevoꞌ minevoꞌ ogo minaaꞌ nouvoniꞌ neꞌmine igi neniꞌ okoꞌne nalizave ingine nenitatiꞌ nene amuzo di mini miniviꞌ miniviꞌ igi minilisave.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Meve nene Okulumokutiꞌ limineꞌ nosoꞌ niteꞌ gihile mamuꞌ nene noluve. Aꞌmine nosoꞌ niteꞌ nene avotinge nisa hilaniꞌ nosoꞌ niteꞌ neꞌmine nevoba asi aꞌmine mene noluvoniꞌ nosoꞌ niteꞌ nalizave nene hili osuꞌ lami mo miniviꞌ miniviꞌ igi minilisave.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 Neꞌmine lineꞌ nene Kahanaumi numuda Zuda veti monoꞌ numunguꞌ monoꞌ apize nongemosa lineꞌ ve.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Izesuꞌ eiꞌ okoꞌno nalizangumuꞌ lineꞌ nene gili izipahala zuho linge mukiꞌ nete tiꞌ li laniꞌ: Gamazi nolineꞌ mene goseleꞌ gamazi geniꞌvesi nolineꞌ nenako eveneꞌ hamolitesi aꞌmidoꞌ gelo ngelo amoloneꞌ ogave.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Neꞌmine li izipahala zuho ingine ningedo hangedoka li minaniꞌ nemuꞌ nene eiꞌ lulouꞌ gelo tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Neꞌmine gamazi luvodiꞌmo nene okodidoꞌ do molahe.
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Lingine neꞌmine luvoniꞌ nemuꞌ nene ningedo hangedoka li minikeko Oꞌmosolatiꞌ ve gihile naza gomuꞌ minuvoniꞌ ebeta dizo novuvo ningilizaniꞌ nene nadive li gililizave.
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Okode losuvolotiꞌ ogo molo ogaꞌ nouneꞌ monovote neꞌmo nene lute ma hize eleꞌ osaꞌminako haza okodine losuvolotiꞌ meꞌmeleꞌne naaꞌ neꞌmosi nene lutine ma hize eleꞌ ogo minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ lengemeni dameni do sotoꞌ o-lengedelivoba asi minevoꞌ minevoꞌ minaaꞌ nene Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ neꞌmovoꞌ do sotoꞌ o-lengedaaꞌ neive. Idoꞌ neniꞌ noluvoniꞌ gamazi meve nene Sikalahuliꞌmi amuzosi neivosa minevoꞌ minevoꞌ igi minilizaniꞌ aka do sotoꞌ o-lengedelingumuꞌ nene noluve.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Neꞌmine o neineꞌza lengikutiꞌ linge ma nizaniꞌ nene nenikumuꞌ olihe gili eleꞌvoleꞌ amavesi nene ha ma nizave. Neꞌmine lo Izesuꞌ lineꞌ nene nanitekumuꞌ ve. Aza nene gomuꞌ akaꞌmilatiꞌ gili eleꞌvoleꞌ amavemukisi idoꞌ biluvaliti aꞌninguꞌ molo-delive nemukisi nene mo ningo gele minineꞌ nenako nemuꞌ nene lineꞌ ve.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Idoꞌ neꞌmine lo gohi imineꞌ molo tiꞌ lo lineꞌ: Idoꞌ eveneꞌ ma nenita alizaniꞌ nene haza ma ngeli amilisave. Asi meꞌneho gele ngemavosavoꞌ alisave lo gomuꞌ lo-lingimuvoniꞌ nene lengikutiꞌ linge ma nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ amangumuꞌ nene gele minosa lo-lingimuvoniꞌ ve.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Neꞌmine lo lidotiꞌ nene eze eꞌmeti monaaꞌ ave linge mukiꞌ nene Izesuꞌni meheꞌine imi huli-di viisa gohi eꞌmeti vamaniꞌ ve.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 Neꞌmine ikevo nemuꞌ nene Izesuꞌ aza izipahala zuho tuvelu nene tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Linginesi nene huli-nidi vilisa nigilahe. olo.
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 Neꞌmine lavo Simoniꞌ Petoloꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Guvekasi ve. Minevoꞌ minevoꞌ minaaliꞌmi gamaziꞌve nene geitavoꞌ neineꞌ nenako ve gohi ma zahida vo giꞌmizelone.
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Gaza nene Oꞌmosoꞌmo eiꞌ gonomuꞌ do kegese-gidive hamoꞌ eitatiꞌ anive ma nene nane lo geikumuꞌ gele eleꞌvoleꞌ ogo gele none.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Naꞌniseꞌne nene lengiꞌ izipahaꞌne zuho tuvelu do kegeso do nenita o-lingiduvoniꞌza aꞌmingutiꞌ hamoꞌ nene Sataniꞌmi zuho gehepeve ma neive.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Neꞌmine lineꞌ nene Kelioto ve Simoniꞌ gipele Zudaꞌnimuꞌ lineꞌ ve. Aꞌmine ve nene Izesuꞌ izipahala zuho tuvelu engiꞌ muliseutiꞌ minineꞌza aza nene Izesuꞌni biluvaliti aꞌninguꞌ molo-delive minineꞌ ve.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.