João 16

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Gamazi mene nolo-lingimuvoniꞌ nene lingine nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ nene hulii limi ingikelizave losa nene nolo-lingimuve.
1 “Sawar etei’imak i ao kwanowar sawar, saise kwa boro men ef kwanarukasiy.
2 Zuda ve nete monoꞌ muliseꞌningutiꞌ nene huli heta i-lingidilisave. Ee, gamene ma alosa neive. Aꞌminguꞌ nene lengiꞌ lingibili hililizave mukiꞌ nete Oꞌmosoꞌmi gono nodube li gilii lingibili hililisave.
2 Jew hai Kou’ay Bar wanawanan boro hinanuni ufun kwanatit, veya nanan anamaramaim o yait ta na’a’asbuni, i boro asir nanot God ana sibor eya’iy narouw.
3 Initeꞌ nevoꞌmine nene ingine meꞌnehinesi nenikisi nene ningi gilamaniꞌ nenako neꞌmo nene neꞌmine ilisave.
3 Sabuw boro kakafin isa hinasinaf, anayabin Tamat men hisu’ub naatu ayu auman men hisu’ubu.
4 Naza aꞌmine sotoꞌ ilineꞌ initekumuꞌ do gomuꞌ molo nolo-lingimuvoniꞌ nene aꞌmine initeꞌ alingeꞌ sotoꞌ ilineꞌ gamenela nene lingine neniꞌ lo-limineꞌ maloꞌ nene sotoꞌ neive li gili minilizangumuꞌ nene nolo-lingimuve.
4 Ayu kwa a tur ao’owen, saise ana veya nanan kwa boro kwananot ayu i ai’matnuwi sawar, anayabin ayu kwa bairit tama’am isan, men saise a tur aowenamih.
5 Ee, gomuꞌ lengikisi mine do ogo minuvoniꞌza idise nene mo nimiselivela nene novuve. Novuvoniꞌza lengikutiꞌ hamoliꞌmosi nene zala novane lo longoꞌ ma o-nedamive.
5 “Boun ayu amatabir maiye anan, yait ayu iyunu anan i biyan anatit, naatu men yait ta ayu ibatiyu’umih, ‘O menika kwenan’
6 Ne neiha gamazi mene lo-lingimuvoniꞌ neꞌmo nene mulumo alumo lutinguꞌ do vaiꞌ lo-lengedavo vaiꞌ lo neive.
6 Anayabin ayu tur iti ao isan, kwa yababan yen bufuti.
7 Ne neiha naza mo laminetoꞌ tiꞌ lo nolo-lingimuve: Naza hulo-lengedo ma vamoloniꞌ nene aꞌmine hize eleꞌ o-lengedelive nene ma alidoꞌ minamoloseiha naza voloniꞌ nene lengita imiselekuvo aloseinako nemuꞌ voloniꞌ neꞌmo nene hize eleꞌ o-lengedeleseive.
7 Baise turobe a tur ao’owen. Iti i kwa a gewasin isan ayu amamatabir maiye. Ayu men ananan na’at, Baibaisayan boro men nan, baise ayu ananan i boro aniyun nan kwa isa.
8 Idoꞌ aꞌmine hize eleꞌ o-lengedelive alineꞌ nene lihimeꞌineꞌmi monovo nesi idoꞌ lihime nomineꞌ lisiheꞌ lamineꞌ minaaliꞌmi monovo nesi idoꞌ Oꞌmosoꞌmo goniꞌ o-ngedo lihime ngemelineꞌ monovo nesi nene do sotoꞌ ogo me misubouꞌ aleve nene luꞌninguꞌ hizivo ningi gililisave.
8 I nanan ana maramaim sabuw iti tafaram ana kakafinamaim hima tesisinaf nabotabirih hinan yawas roumutuforen hinab naatu God ana baibabatiyen saise hinaso’ob gewas.
9 Ee, ingine nenikumuꞌ gili eleꞌvoleꞌ ami minaaꞌ naadotiꞌ nene lihime engita neineꞌ nene ngelebizeleseive.
9 sabuw ayu men tebitutumu anayabin i kakafin wanawanan tema’am;
10 Idoꞌ lingine neniꞌ nene gohi ningamilizada meꞌnehida volodotiꞌ nene aza lihimeꞌve nomineꞌ mino ve lisiheꞌ lamineꞌ minineꞌ ve li ningilizave lo nesi ngelebizeleseive.
10 naatu tenotanot roumutufuren i kakafin terarouw, anayabin ayu anan Tamai biyan, naatu boro men kwana’itu maiye;
11 Idoꞌ me misubouꞌ aleveti guveꞌinesi ve loloꞌ ogo minive nene naza mo ivileꞌ okuvo Oꞌmosoꞌmo goniꞌ o-do lihime emelingumuꞌ lo huko-didotiꞌ nene me misubouꞌ aleve monoꞌ gilamave engikisi Oꞌmosoꞌmo goniꞌ o-ngedo lihime ngemelineꞌ o neineꞌ nesi nene ngelebizeleseive.
11 naatu baibabatiyen i boro nan, anayabin God marasika iti tafaram ana kaifenayan i ibabatiy sawar.
12 Agae, naza idise nene gamazi vaiꞌ goloso ha lo-lengemeloniꞌ o neineꞌza lingine idise aꞌmene liteꞌ li di lutinguꞌ milalizadoꞌ lisiheꞌ amilisave.
12 “Ayu auru tur moumurin maiyow boro atao kwatanowar, baise boun kwa isa ana’o boro men naniyan kwanab.
13 Ne neiha aꞌmine luve gamazi gihile do sotoꞌ ogaꞌ ive Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ alineꞌ nene lengeleꞌmize gamazi gihile mukiliꞌmi akaloꞌ molaloseive. Neꞌmine ilineꞌ nene nanitekumuꞌ ve. Aza nene eiꞌ galautiꞌ gelo lilivoba asi meꞌnehidatiꞌ gelelineꞌ initekovoꞌ nene lo-lengemo idoꞌ alingeꞌ sotoꞌ ilineꞌ initekumuꞌ nene lo sotoꞌ o-lengemeleseive.
13 Baise anamaramaim turobe ana Anun Kakafiyin nanan, i Boro turobe ana ef etei nabonawiyi. I boro men taiyuwin ana notamaim na’omih, abistanawat enonowar i akisinamo nao, naatu sawar uf hinamamatar isan boro a tur na’owen.
14 Aꞌmine luve neꞌmo nene neniꞌ gamaziꞌneutiꞌ ma dosa lengiꞌ lo-lengemelineꞌ nene aꞌmine neꞌmo neniꞌ nene do hozi lo-nedeleseive.
14 Ayu boro nabora’ara’ahu, anayabin ayu au tur biyau’une bai na kwa a tur eo’owen isan.
15 Naza aꞌmine luve neꞌmo lo-lengemaaꞌ neineꞌ initeꞌ nene nenitatiꞌ dalineꞌ initekovoꞌ nene lo-lengemeleseive noluvoniꞌ nene neniꞌ meꞌnehida neineꞌ initeꞌ mukiꞌ nene neniꞌ initeꞌne neineꞌ nenako nemuꞌ nene noluve.
15 Sawar etei ayu Tamai biyan tema’am i ayu nowau naatu abistan ayu biyau ema’am boro Anun Kakafiyin nab nan niwa’an kwa isa nirerereb, anayabin iti isan kwa a tur ao’owen.
16 Idoꞌ gamene liꞌnibevoꞌ gehepeve ogo vavo neniꞌ nene gohi ma ningamilisave. Idoꞌ aꞌmidotiꞌ nene gamene liꞌnibevoꞌ gehepeve gohi ogo vavo neniꞌ nene ningilisave.
16 “Mar kikimin kwa boro men ayu kwana’itu naatu mar kafai kikimin kwa boro ayu kwana’itu.
17 Neꞌmine lavo izipahala zuho linge ma nete nene angiseꞌine li voleloꞌ meloꞌ igi tiꞌ li laniꞌ ve: Aza nene gamene liꞌnibe ogo vavo neniꞌ ningamilisave idoꞌ gamene liꞌnibe gohi ma ogo vavo neniꞌ nene ningilisave lineꞌ ve. Idoꞌ gamazi ma meꞌnehida voloniꞌ nenako nemuꞌ noluve lo nesi nene lineꞌ ve. Idoꞌ aꞌmine neꞌmine gamazi lineꞌ nene nanitekumuꞌ live. Laza gelamune.
17 Ana bai’ufununayah afa taiyuwih hima hibabatiyih? “Anayabin abistan isan i tur iti na’atube eo, ‘Mar kikimin kwa boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu’ naatu ‘Anayabin ayu anan Tamai biyan?’
18 Neꞌmine li gohi tiꞌ li laniꞌ: Gamene liꞌnibe ve lineꞌ neꞌmi monovo nene nado nolive. Laza nene nadive nolihe nemuꞌ nene ma gelamolonidoꞌ ogave.
18 Naatu i hima hi’o hibabatiyih, Iti anayabin nam abisa isan eo’o, ‘Iti mar kikimin?’ Aki men aso’ob i abistan eo’o.”
19 Neꞌmine nilavo Izesuꞌ nene ingine longoꞌ i-dilisa gili minaniꞌ nemuꞌ nene mo ningo gelo aza tiꞌ lo lo-ngimineꞌ ve: Lingine langisetine longoꞌ tongoꞌ igi li voleloꞌ meloꞌ naniꞌ nene naza nene gamene liꞌnibe gehepeve ogo vavo neniꞌ ningamilisave idoꞌ gamene liꞌnibe gehepeve gohi ogo vavo neniꞌ nene ningilisave luvongumuꞌ nene nilahe.
19 Jesu itih so’ob iti isan boro hinibatiy, imih i isah eo, “Ayu iti tur ao isan kwa tayuwiwat kwama kwabibabatiyi anayabin isan, anamaramaim ayu iti na’at ao, ‘Mar kikimin ayu boro men kwana’itu, naatu mar kafai ufunamaim ayu boro kwana’itu.’
20 Naza laminetoꞌ tiꞌ lo nolo-lingimuve: Lengiꞌ nene vetingutiꞌ ive novozo doꞌmozeꞌ mozeꞌ neivo ive nama igi nizavo me misubouꞌ aleve nene ngolize izilisave. Lingine muheleꞌ igi mulumo alumo gililisaha aꞌmine mulumo alumo gililizaniꞌ nene do velepeꞌ izo longoloze izaaꞌ loloꞌ oloseive.
20 Ayu anababatun a tur ao’owen, Kwa boro kwanarererey naatu kwanigagamat baise tafaram naben nakawasa. Kwa boro kwaniyababan, baise kwa a yababan boro nabotabir yasisir namatar.
21 Veneliꞌmo nene izipe gedelineꞌ gamene ogavo izipe nogedo mulumo alumo gelaaꞌ neiha alingeꞌ nene izipe sotoꞌ ogavosa eveneꞌ ma nene me misubouꞌ sotoꞌ ogave lo olize izosa aꞌmine mulumo gilineꞌ mamuꞌ nene gohi ma gele minesaꞌmive.
21 Babin anatoub ana veya nakabom ebiyababan na’atube anayabin biyababan ana veya i na kabom; baise anamaramaim kek tufuw, i ana biyababan inatbuhuruw anayabin kek tafaramamaim tufuw i ebiyasisir.
22 Idoꞌ aꞌmineꞌmine igi lingine idise mulumo nigilaniꞌza alingeꞌ naza gohi lengiꞌ ningeloniꞌ gameneuꞌ nene lutinguꞌ gulumo avile lise minivo longolize izi minilisave. Ee, idoꞌ aꞌmine lutinguꞌ longolize izilizaniꞌ nene eveneꞌ gohi malitesi nene ngeli ma di hulamilisave.
22 Imih kwa auman. Boun i kwa a veya kwaniyababan, baise ayu boro kwa ana’iti maiye naatu kwaniyasisir naatu men karam yait ta kwa a yasisir biyane nabosair.
23 Aꞌmine gamene alineꞌ nene lingine initeꞌ hamokumukisi longoꞌ ma i-nidamilisave. Naza mo laminetoꞌ tiꞌ lo nolo-lingimuve: Neniꞌ veꞌnemuꞌ igi lingine meꞌnehida initeꞌ mamuꞌ lilizaniꞌ nene aza aꞌmine initeꞌ nene mo lengemeleseive.
23 Nati anamaramaim o men yait ta ayu isou sawaramih inafefeyan. Tur anababatun a tur ao’owen, sawar abistan isan ayu wabu’umaim inabifefeyan, ayu Tamai boro nit.
24 Neꞌmine o neineꞌza vokuꞌ lilizadoꞌ minamivo ganakutiꞌ nene neniꞌ veꞌnemuꞌ initeꞌ mamukisi vokuꞌ lamavo mine do ogo idisesi nene ha none. Vokuꞌ lilo. Vokuꞌ lilizaniꞌ nene lengita longolize neꞌmo nene vaiꞌ goloso lo minelive lo aꞌmine vokuꞌ liliza initeꞌ nene ha lengemavo dalisave.
24 Marasika na iti boun kwa men yait ta iti na’atube ayu wabu’umaim fefeyanamih. Boun kwanafefeyan, naatu kwa boro kwanab, naatu kwa boro mar etei yasisiramaim kwanama.
25 Naza gamazi nolo-lingimuvoniꞌ mene lo sotoꞌ lamineꞌ amo ha gepeꞌ gamaziutiꞌ lo-lingimuvoniꞌza gamene ma naniꞌ aꞌmine gameneloꞌ nene gepeꞌ gamaziutiꞌ lo-lengemamo asi haza gamaziutikovoꞌ nene lisiheꞌ ogo laminetoꞌ gehepeve meꞌnehinemuꞌ lo-lengemelesuve.
25 “Ayu mar etei kawen turamaim ao kwanowar sawar, mar i enan ayu boro men kafa’imo kawen turamaim anao, baise ayu Tamai isan i boro mutufor bebeyanamaim anao kwananowar,
26 — ausente —
26 Nati ana veya’amaim kwa boro ayu wabu’umaim kwanafefeyan. Ayu ao i men kwa au kou anabat Tamai anifefeyanimih.
27 — ausente —
27 Aiyabin, Tamai i taiyuwin kwa isa ebiyabow, anayabin kwa ayu isou kwabiyabow naatu kwabitumatum ayu i God iyafaru ana.
28 Ee, naza nene meꞌnehidatiꞌ ogo me misubouꞌ ogo hetelosa aꞌminguꞌ mene mino mo me misubo hulo meꞌnehida tineꞌ molo volosa nouve.
28 Ayu Tamai iyafaru ana, tafaram wanawanan arun abow aremor, boun ayu tafaram abihamiy naatu anan Tamai biyan.
29 Neꞌmine lavo izipahala zuho ingine tiꞌ li li-imaniꞌ: Gaza idise gamazi nolaineꞌ nene do haleko gepeꞌ gamaziutiꞌ lamo gamazi gihile lamineꞌ nolo-lemane.
29 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hi’o, “Bounabo tur bebeyanamaim ku’o’o naatu men kawenamaim ku’o’omih.
30 Idise neꞌmine nolanidotiꞌ nene laza tiꞌ lo gele osuꞌ lo none: Eveneꞌ lelita longoꞌ minineꞌ aꞌminemuꞌ nene gaza longoꞌ o-gedamunivosi nene aꞌmine longoꞌ nene mo ningo gelaaꞌ nane. Neꞌmine ogaꞌ naningumuꞌ geiꞌ nene mo Oꞌmosolatiꞌ anive ma ne nane losa gele eleꞌvoleꞌ o none.
30 Bounabo aki mataito’iwa’an a’i’itin o sawar etei i so’ob, naatu o men yait ta kukokok boro o isa baibat nabow natit. Aki iti’imaim i’obaiyi abitumatum o i Godane ina.”
31 Neꞌmine likevo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine idise mo gili eleꞌvoleꞌ ikehe. Oꞌove.
31 Jesu iyafutih eo, “Kwa bounabo kwabitumatum?”
32 Lingine giliꞌ nalo. Gamene atoliꞌmine ma alineꞌ nene idise mo sotoꞌ o neinako lingine huli-nidi hutileꞌ igi numudida numudida vikevo nenikovoꞌ minuvodiba mo meꞌneho nene nenikisi neineꞌ neꞌmo nene nenikovoꞌ ma minamolosuve.
32 “Baise veya i enan, naatu na titaka, anamaramaim kwa boro na’abargiyi taiyuw a bar a merar na’at kwanabihir. Ayu boro kwanihamiyu nakutatabu ana bat. Baise ayu men akisu anayabin Tamai ayu airi ama’am.
33 Lingine mene gamazi nolo-lingimuvoniꞌ nene nenitatiꞌ hongu lo lamino minaaꞌ monovo di minilizave losa nene nolo-lingimuve. Ne neiha me misubouꞌ minilizanguꞌ nene geni initeliꞌmi lulouꞌ lengeleꞌmizi milalisave. Neꞌmine ilisaha naza me misubouꞌ aleve nene mo ngivileꞌ o nouvoniꞌ nenaze. Lingine aꞌmine geniliꞌmi lulouꞌ minilizanguꞌ nesi nene ha amuzo milivoꞌ minilo.
33 “Ayu sawar etei ao kwanowaraka, saise ayu wanawana’umaim kwanama’am kwa karam boro tufuwamaim kwanama. Iti tafaramamaim kwa boro yare wanawanan kwanarun kwani’akir. Baise kwanafair kwanabat! Ayu Tafaram aigegesair.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.