João 13

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Zuda ve Oꞌmosoꞌmo avoꞌningine iseꞌine izingumuꞌ gili holiseꞌ minaaꞌ aniꞌ gamene nene alitelesa gamene hamoꞌ ha neivo Izesuꞌ aza me misubo hulosa melehida vilineꞌ gamene nene mo ogave lo gala gilineꞌ ve. Eze evenele me misubouꞌ minaniꞌ lulo ngimineꞌ nene atoliꞌmine ogo ngemo helelineꞌ nesi nene ivileꞌ ivosa minineꞌ ve.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Idoꞌ nivengaꞌ molavo nosoꞌ niteꞌ ni nizavo Kelioto numudotiꞌ ve Simoniꞌ gipele Zudaꞌni nene Izesuꞌni biluvalite dalizangumuꞌ do sotoꞌ o-delineꞌ gamazi nene Satani neꞌmo do lulouꞌ molo-davo neivo
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Izesuꞌ aza meleho initeꞌ mataꞌ eiꞌ anauꞌ molo neineꞌ nesi idoꞌ eiꞌ nene Oꞌmosolatiꞌ ogosa Oꞌmosola volosa neineꞌ nesi nene gele mino
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 nosoꞌ niteꞌ no miningutiꞌ nene oto saketiꞌve apaso do molo tauli do gopololoꞌ izineꞌ.
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 Neꞌmine ogo lapese mauꞌ noso lekosa apiꞌ ogo izipahala zuholiti gizeꞌine nosoꞌ izekaꞌ izekaꞌ ogo gopololoꞌ likekineꞌ taulidunuꞌ nene gilite ngimikaꞌ gilite ngimikaꞌ oꞌmo vineꞌ.
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Neꞌmine ogo nosoꞌ ize-ngedeꞌmo novo Simoni Petolodoꞌ ogavo aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Guvekasi ve, geiꞌ nene neniꞌ gizeꞌne nene nosoꞌ ize-nedelesa nabe.
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Naza mene ogo molo nouvoniꞌ initeliꞌmi monovo nene idise mene mo gelamaneꞌza alingeꞌ nene gele hehe lolosane.
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 Neꞌmine lavo Petoloꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Geiꞌ nene mo kekeꞌ gizeꞌneloꞌ nene nosoꞌ izo gilite-nedamozo. Neꞌmine lavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Idoꞌ geiꞌ nene ma nosoꞌ ize-gedamoloniꞌ nene neniꞌ eveneꞌne zuholiti muliseutiꞌ minamolosane.
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 Neꞌmine lavo Simoniꞌ Petoloꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza neꞌmine lo ma nene gizeꞌnevoꞌ nene nosoꞌ ize-nedamo aꞌnelasi maduꞌneukisi nene nosoꞌ ize-nedezo.
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Neꞌmine lavo Izesuꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Nosouꞌ ongosa minelive neꞌmo nene okoꞌno mukiꞌ nene mo guluviꞌ lo neivo akala adotiꞌ uꞌmusupo giꞌmize minelineꞌ nemuꞌ nene gizenelokovoꞌ nosoꞌ izelidoꞌ o neive.
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Lengiꞌ nene mo guluviꞌ li lamineꞌ nizaha lengiꞌ vaitoꞌ nene neꞌmine amave. Vaitoꞌ guluviꞌ amave lineꞌ nene eze biluvaliti aꞌninguꞌ do molo-delivemuꞌ nene ha gele minineꞌ nenako nemuꞌ live.
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 Gizeꞌnidoꞌ nene nosoꞌ izo gilito osuꞌ lo-ngedo saketiꞌve nene do izo gohi mitoꞌ minosa tiꞌ lo lo-ngimineꞌ: Lingine idise o-lingiduvoniꞌ initeliꞌmi monovo nene gilahe gilamave.
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Lingine nenikumuꞌ nene Tisaꞌ ve idoꞌ Guvekasi ve ve li li-nidaaꞌ nave. Idoꞌ naza nene mo neꞌmine ve nouvoniꞌ nenako neꞌmine li-nidaaꞌ naniꞌ nene mo laminetoꞌ gehepeve li-nidaaꞌ nave.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Idoꞌ neniꞌ nene tisatine neꞌminesi idoꞌ Guvetinesi ve neꞌminesi minuvodiꞌmine naza gelekeleꞌ izipe neꞌmine loloꞌ ogo gizedidoꞌ nene nosoꞌ izo gilite-lengedekuze. Aꞌmineꞌmine igi linginesi nene ge gizeꞌne nosoꞌ ize-nede ne gizenga nosoꞌ ize-gede li minilizave.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 Naza neꞌmine noo-lingiduvoniꞌ nene linginesi nene naza o-lingiduvoniꞌ neꞌmine ilizave losa nene aka lengelebizo neꞌmine nouve.
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 Naza mo laminetoꞌ tiꞌ lo nolo-lingimuve: Gelekeleꞌ izipe neꞌmo nene gizebo o-do minive guvelesi veꞌve nene ivileꞌ o-do minesaꞌmive. Idoꞌ gonouꞌ ngimiselavo gonoloꞌ monaaꞌ nave nete nene ngimiselive ivileꞌ i-di minisaꞌmave.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Lingine aꞌmine noluvoniꞌ initekumuꞌ nene gili nizanako aꞌmidoꞌ eꞌmete gehepeve ilizaniꞌ nene Oꞌmosoꞌmo do lamineꞌ o-lengedeli akaloꞌ mini mili minilisave.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 Neꞌmine noluvoniꞌ nene naza neniꞌ ve lo do kegese-lingiduve nene mo ningo gele nouvoniꞌ nenako lengiꞌ mukikumuꞌ lamuve. Monoꞌ Godolouꞌ tiꞌ li gizi nizaniꞌ gamazi nene gihile izelive losa neꞌmine nouve: Neniꞌ nosoꞌ niteꞌneutiꞌ naaꞌ usive neꞌmo nene biluvaꞌ o-nedo nebele leive.
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 Naza idise aꞌmine gamazi nene nolo-lingimuvoniꞌ mene aꞌmine initeꞌ olihe sotoꞌ olosa neivosa noluve. Sotoꞌ ilineꞌ nene lingine aꞌmidotiꞌ ningi neniꞌ nene mo neive neniꞌ ma ne neive li gili eleꞌvoleꞌ ilizave losa noluve.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 Naza laminetoꞌ gehepeve tiꞌ lo nolo-lingimuve: Ve ma ingine neniꞌ ngimiseleloniꞌ aleve ngeleꞌmize lamineꞌ ilizaniꞌ nene aꞌminguꞌ mo nenikisi neleꞌmize lamineꞌ ilisave. Idoꞌ ve ma ingine neniꞌ neleꞌmize lamineꞌ ilizaniꞌ nene aꞌminguꞌ nimiselive eiꞌ nene eleꞌmize lamineꞌ ilisave.
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Neꞌmine losa Izesuꞌ nene emeni balala livo mino tiꞌ lo lo sotoꞌ ogo lineꞌ: Naza laminetoꞌ tiꞌ lo nolo-lingimuve. Lengikutiꞌ maliꞌmo nenikumuꞌ me neive lo biluvaliti aꞌninguꞌ molo-nedeleseive.
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 Neꞌmine lavo izipahala zuho nene zahinemuꞌ nolive li gopo gaꞌine gili vonuꞌ gimise aniꞌ ve.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Izipahala zuho engikutiꞌ ve ma nene vonoloꞌ izipe neꞌmine minive nene Izesuꞌ minida avitoꞌ gehepeve minineꞌ ve.
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Nemuꞌ aꞌmine vemuꞌ nene Simoniꞌ Petoloꞌ aza godolodunuꞌ avazaha ogo zahinemuꞌ lihe longoꞌ o-dezo lo-dineꞌ ve.
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 Neꞌmine lo-davo aꞌmine ve aza Izesuda mine lehete ogo tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ ve: Guvekasi ve, gaza nene zahinemuꞌ nolane.
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Aꞌmine ve nene beleti lumo ma do supu nosouꞌ lupizo emelove ne neive. Neꞌmine lo beleti lumo ma do lupizo Kelioto numudotiꞌ ve Simoniꞌ gipele Zudaꞌni nene imineꞌ.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 Emavo do anauꞌ ogo nonavo aꞌmidoꞌ liteꞌ lo Satani neꞌmo lulouꞌ dizineꞌ ve. Neꞌmine ogavo Izesuꞌ aza Zudaꞌni tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza olosa naineꞌ initeꞌ nene geto olosane.
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 Neꞌmine lo lineꞌza nosoꞌ niteꞌ makaꞌ ni minave mukiꞌ nene Zudaꞌni neꞌmine lo-dineꞌ nene nanimuꞌ lo-dihe nemuꞌ ma gilami minaniꞌ.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 Ee, Zudaꞌ nene engiꞌ moni milaniꞌ beniloꞌ nene gizebo ve minineꞌ nenako nemuꞌ nene engikutiꞌ linge ma nete Izesuꞌ aza neꞌmine lineꞌ nene holiseꞌ nosoꞌ niteꞌ nevoꞌmine vo meni hizelingumuꞌ lo-dihe idoꞌ moni ma gohoꞌ gahaliꞌ aleve ngemelingumuꞌ lo-dihe lisa gilaniꞌ ve.
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Neꞌmine ogo Zudaꞌ nene aꞌmine beleti nene no osuꞌ lo liteꞌ lo oto numungutiꞌ lemo heta vohaha ineꞌ nene litiꞌmuso ize mininguꞌ vineꞌ ve.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Idoꞌ Zudaꞌ nene heta lemo vavo Izesuꞌ tiꞌ lo lineꞌ: Idise nene Oꞌmosolatiꞌ ve gihile nene di hozi li-nidilizaniꞌ gamene nene mo ogave. Idoꞌ nenitotiꞌ nene Oꞌmoso di hozi li-dilisave.
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Idoꞌ neꞌmino neineꞌ nenako Oꞌmosoꞌmo eitoꞌ do medele-nedo do hozi lo-nedeleseive. Ee, idoꞌ gamene haꞌna vamivo mo liteꞌ lo do hozi lo-nedeleseive.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 Izipekizo, naza lengikisi nene gamene liꞌnibevoꞌ mineloniꞌ ogave. Nenikumuꞌ lingine viseꞌ ilizaha mo ngeli ningamilisave. Zuda ve lo-ngimuvoniꞌ maꞌmino idise nene lengikisi tiꞌ lo nolo-lingimuve: Naza vo mineloda lingine ngeli amilisave.
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 Naza gamazi gosohoꞌ ma tiꞌ lo lo huko nolo-lingimuve: Lingine nene ge luka neme ne luꞌne geme livoꞌ minilo. Ee, neniꞌ luꞌne lengeme nouvoniꞌ neꞌmine igi lingine nesi nene ge luka neme ne luꞌne geme livoꞌ minilo.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Eveneꞌ mukiꞌ nete lingine neniꞌ izipahaꞌne zuhoutiꞌ nizave li ningi gililizaniꞌ nene lingine ge luka neme ne luꞌne geme li minilizadotiꞌ nene ningi gililisave.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Neꞌmine lavo Simoniꞌ Petoloꞌ aza Izesuꞌni tiꞌ lo longoꞌ o-dineꞌ ve: Guvekasi ve, gaza zala viliningumuꞌ nolane. Neꞌmine lavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Naza voloda nene idise nene gaza ngelo neꞌmeto vamolosaba asi alingeꞌ nene neꞌmeto volosane.
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 Neꞌmine lavo Petoloꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Guvekasi ve, idise nene nanitekumuꞌ geꞌmeto vamolove. Gaza libililiza akaloꞌ volosa nolilineꞌ nene naza nene geikumuꞌ okoꞌne nene ha hulolosuve.
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 Neꞌmine lavo Izesuꞌ aꞌmidoꞌ tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza okonga nenikumuꞌ ha hulolosuve nolabe. Oꞌove. Idise melotiꞌ nene okoloholiꞌmo olihe nolo molamivo gaza neniꞌ nene ningamuve ve lo ataize gamene setohamo lolosane.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.