Atos 9
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Idoꞌ Sauloꞌ Izesuꞌ evenele zuho ngebelelesa lovo gani lo minineꞌ nene hulamo lovoꞌ mino
1 Baise Saul i Regah ana bai’ufununayah rouw morob isan menan bi’arakok. Imih na firis ukwarih biyah tit, fef tab auman tan Damaskas wanawanan Kou’ay Bar ta ta hai ukwarih hitaso’ob isan
2 evenetoꞌ medelo mino Oꞌmoso initeꞌ lehize-daaꞌ ive naba neida vo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Izesuꞌ vineꞌ akaloꞌ eꞌmeti viliza venepe idoꞌ vemohope ma ningo ma naꞌnava ngemo ngeleꞌmizo Zelusalemi numuda gohi alosuve lo luhuvo niteꞌ gizanivo do vo Damasiko ebeta Zuda veti monoꞌ mulise miniꞌmi monaniꞌ nene ngemelesa noluve.
2 ifefeyan, saise sabuw iyab Regah ana efamaim hima’ama orot o babin etei tafatumih tabow tan Jerusalem dibur taya.
3 Lavo luhuvo gizo emavo akaloꞌ do novo Damasiko ebeꞌ do noalitivo Okulumokutiꞌ labanaꞌ ma liteꞌ mateꞌ lo ezela lemo hize vodo vodo o-davo
3 Nati isan au Damaskas yen inan, na bar merar biyubin auman naniyan meyemeye marakaw marane namanamarabe bow sisibin roun roun etei e’arasib re,
4 misuboloꞌ lemo pouꞌ lo onganiꞌ. Ongo neivo gamazi ma tiꞌ lo lineꞌ gilineꞌ: Saulo, Saulo, gaza nanitekumuꞌ goboni nomolo-nedane.
4 naatu me yan re rab, orot fanan nowar wabin su’ub eo “Saul, Saul aisim ayu irabu kubia’akiru?”
5 Neꞌmine lavo aza tiꞌ lo longoꞌ ineꞌ: Guvekasi ve, gaza zaho nane. Lavo aza lo-emo tiꞌ lineꞌ: Gaza goboni molo-nedaaꞌ anive naza Izesuꞌ ma ne noluze.
5 Saul ibatiy, “Regah o yait?” Orot fanan tit maiye iya’afut eo, “Ayu i Jesu o irabu kubia’akiru.
6 Otezo. Numuno ebeꞌ nabala dizo vaanivo initeꞌ ogo molo ilineꞌ neꞌmi gamazi li-gimilisaze lineꞌ.
6 Baise kumisir kwen bar merar gagamin kutit, nati’imaim boro hinao inanowar abisa boro inasinaf.”
7 Idoꞌ ezesi makaꞌ vave nene gamaziꞌvevoꞌ gilaha eveneꞌve ne ningami voꞌine vavo gamaziꞌinesi nomivo ha oti minaniꞌ.
7 Orot afa Saul bairi hinan hai tur sawar hinutanub hibat orot fanan hinowar, baise men yait ta ana yumat hi’itin.
8 Neꞌmine i nizavo Sauloꞌ aza misubolotiꞌ oto vele pupuso ningineꞌ nene vele lenge lenge lavo initeꞌ ningamineꞌ. Ningamo neivo eze zogo ve zuholite analoꞌ di Damasiko numuda eleꞌmizi vaniꞌ.
8 Saul me yan inu’in misir matan nuw, baise matan isukway men abisa ta itin, basit uman hibai hi’unawiy hin Damaskas hitit.
9 Neꞌmine ikevo aꞌmida gamene setohamo nene vele ningamilineꞌ ogo litiꞌmusovoꞌ izo minavo nosoꞌ nitekisi idoꞌ nososi namo haza minineꞌ ve.
9 Veya tounu na’atube matan ifim ma. Nati ana maramaim men kafa’imo bay ta eaan naatu harew tom.
10 Neꞌmine ogavo Damasiko numunguꞌ Izesuꞌ gelekeleꞌ izipeꞌve ma minineꞌ gulive Ananiaꞌ. Guvelesi ve aꞌmine veꞌmi veleloꞌ o molo Ananiazo lavo aza Guveꞌnesi ve, me nouvoniꞌ ve lavo
10 Baitumatumayan orot ta wabin Ananias Damaskas ma’am matan hibora’ah tainin tayowan Regah isan eafa’af fanan nowar, “Ananias!”
11 Guvelesi veꞌmo gamazi ma tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza oto aka ma gulive pehe ve lo minida nene vo Zudaꞌ numuꞌveuꞌ dizo Taliso numudotiꞌ ve ma gulive Sauloꞌni ne viseꞌ ogo ningezo. Aza nenita lo neive.
11 Regah eo, “Inabogaigiwas inan ef gagamin wabin mutufor imaim inatit naatu Judas ana baremaim Tarsus orot wabin Saul isan inibatiyih, i ma eyoyoyoban.
12 Neꞌmine neivo avazaha initeꞌ veleloꞌ o molavo ningineꞌ nene ve ma gulive Ananiaꞌ nene Sauloꞌ neida dizo ogo vele gohi ninge lamineꞌ ilive lo ana godololoꞌ nohitivo aꞌmine ve ningive.
12 Naatu Saul matan hibora’ah orot ta wabin Ananias itin narun umanamaim matan butubun nuwanuw maiyen itin.”
13 Neꞌmine lavo Ananiaꞌ velepeꞌ izo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Guvekasi ve make, eveneꞌ mukiꞌ aꞌmine veꞌmi monovo likevo gelekuve. Aza Zelusalemi ebeta geze eveneka zuho ngeleꞌmizo goloso palasa ogo minineꞌ ve.
13 Ananias iya’afut eo, “Regah sabuw moumurih na’in nati orot isan hio anowar, sawar kakafih maiyow o a sabuw Jerusalem hima’am isah sinaf.
14 Idoꞌ evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave naba nete geiꞌ guliveka di nizave nene naꞌnava ngemo ngeleꞌmizo vilive li li-di luhuvo niteꞌ gizi imikevo ogo mela neive.
14 Naatu boun i firis ukwarih biyahine fair bai na iti Damaskas tit sabuw iyab o tekwakwafiri bow fatumen isan.”
15 Neꞌmine lavo Guvelesi ve neꞌmo tiꞌ lo lo-imineꞌ: Gaza vozo. Aꞌmine ve neꞌmo vo neze monovoꞌne eveneꞌ zuho ato atoꞌ minanikisi idoꞌ guveꞌinesi ve naba minanikisi idoꞌ Isilaeleꞌ aleve engikisi lo sotoꞌ o ngemelive lo nenikumuꞌ gono dalive lo do kegese-dekuve.
15 Baise Regah iu, “O i boro inan anayabin ayu nati orot arubin isou nabowamih, wabu nab natit Ufun Sabuw, aiwob sabuw, naatu Israel sabuw wanawanahimaim nabosemor.
16 Neꞌmine gono doo nenita giꞌmizo neze guliveꞌne lo-ngeme ngemeꞌ ilingumuꞌ goboni mili-dikevo mulumo naba gelelineꞌ neꞌmi monovo elebizelove.
16 Naatu ayu taiyuwu boro ani’obaiy bai’akir gagamin na’in ayu wabu isan ni’akir.”
17 Neꞌmine lavo Ananiaꞌ lemo vo numunguꞌ dizo ana godololoꞌ hito tiꞌ lo lo-imineꞌ: Saulo, neze zuho make, Guvetesi ve Izesuꞌ nene gaza mela anidoꞌ akaloꞌ sotoꞌ o gimive neꞌmo veka gohi ninge lamineꞌ oganivo Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ lemo lukauꞌ mino gono dalive lo nimiselavo nouve.
17 Basit Ananias misir in bar efan Regah eo’omaim tit naatu bar wanawanan run, uman Saul tafanamaim yara’ah eo, “Saul ayu taiu Regah Keriso efamaim o isa birerereb i ayu iyunu anan o mata nigewasin inanuw maiye, naatu Anun Kakafiyin niwani.
18 Tiꞌ lo nolo-imivo liteꞌ lo initeꞌ ma lihuvolo gele vineꞌ initeꞌ nene vele gihilelotiꞌ doꞌmozavo ninge lamineꞌ ogo otavo monoꞌ noso holo-dineꞌ.
18 Naniyan meyemeye matan siy kanabinin na’atube ma’am hea’obow re, matan kubunai nuw maiye, naatu misir re bapataito bai.
19 Holo-davo nosoꞌ niteꞌ no amuzo daniꞌ.
19 Bay eaa ufunamaim ana fair matabir maiye bai.
20 geto Zuda veliti monoꞌ numuꞌninguꞌ dizo Izesuꞌ monovoꞌvemuꞌ lo-ngemo aza nene mo Oꞌmosoꞌmi gipele ve lo lo sotoꞌ o ngimineꞌ.
20 Saul misir mutufor in Kou’ay Bar run busuruf Jesu isan binan eo, “Jesu i turobe God Natun.”
21 Tiꞌ lo lo-ngemavo lineꞌ gamazi gilave mukiꞌ gopo gaꞌine gili tiꞌ li laniꞌ: Ve meve nene Zelusalemi ebekuꞌ aꞌmine lineꞌ gulive laaꞌ ave ngeleꞌmize goloso palasa ogaꞌ ive ma nehe Olo. Aza nene mela ogo galapuso ngemo evenetoꞌ medeli mini Oꞌmoso initeꞌ lehizi-daaꞌ ave nabala ngeleꞌmizo volosa aniꞌ ma neive. Nadiꞌ ogosa eze monovoꞌve do velepeꞌ izive.
21 Sabuw etei hinowar hifofofor naatu hibabatiyih hio, “Orotoban iti Jerusalemamaim sabuw iyab Jesu wabinamaim hikwakwafir rouw himorob? Naatu iti’imaim nan ana’an i nati sawar ta’imon isan na, sabuw fatum bow na firis gagamin baitihimih?”
22 Neꞌmine li laniꞌza Sauloꞌ aza gamazi nene amuzo molo lo-ngemeꞌmo vo Izesuꞌ nene do luꞌ izelive lo Oꞌmosoꞌmo imiselelesa live ve lo do lamineꞌ ogo lo-ngemavo Damasiko ebekuꞌ minaniꞌ Zuda ve ingine aꞌmidoꞌ di velepeꞌ izi li-imilizaniꞌ gamazi nomivo gopo gaꞌine gili minaniꞌ.
22 Baise Saul binan inan ana fair ra’at, Jew sabuw iyab Damaskas hima’am hai not botabir naatu i’obiyih Jesu i anababatun Keriso, iti na’at eo sabuw tur omih hikasiy.
23 Gamene haꞌna gono do do novivo Zuda ve ingine Sauloꞌni bililisa li huki
23 Fur bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jew sabuw hiru’ay Saul morob isan hiyakitifuw.
24 numuno ebeliꞌmi gesi gatedoꞌ igi gohoni niingavo Sauloꞌ aza aꞌmine gamazi nene gelo lavo
24 Baise abisa sinafumih hiyayakitifuw i hio nowar, fai mar i etawan awan hima’afut hima’am tatitit hita’asabunimih.
25 eze evenele zuholite holukaꞌ basiketi naba ma di Sauloꞌ aꞌminguꞌ lemo minavo basiketiloꞌ nalaꞌ izi nalatoꞌ di hulikaꞌ hulikaꞌ igi numuno ebeliꞌmi lave haꞌnaloꞌ Sauloꞌni huli-dikevo heta lemo vineꞌ.
25 Baise gugumin ta ana bai’ufununayah Saul kaifet wanawananamaim hiwan fur ana sou ta’amaim hiruru re.
26 Sauloꞌ lemo vo Zelusalemi ebeta hetelineꞌ. Hetelo Izesuꞌ evenele zuhouꞌ vo giꞌmizelove lo engita giꞌmizelesa ineꞌza ingine Izesuꞌ izipahala loloꞌ uve lineꞌ nene soza lihe li ezemuꞌ ngehelele izineꞌ.
26 Saul na Jerusalem tit sinaftobon bai’ufununayah bairi baita’imonin isan. Baise bai’ufununayah i Saul isan hai bir ra’at, anayabin men hibitumatum Saul i turobe baitumatumayan ta matar ai en.
27 nGehelele izavo Banabasiꞌ neꞌmo Sauloꞌni do giꞌmizo aposolo nizada eleꞌmizo vo Sauloꞌ Guvelesi ve akaloꞌ ningineꞌ gamazi idoꞌ Damasiko numuda Izesuꞌ monovo danava lovoꞌ kisilevoꞌ ogo lo-ngimineꞌ gamazi nene Banabasiꞌ veteteꞌ ogo lo-ngemavo
27 Imaibo Barnabas na ibais bai in Tur Abarayah biyah tit, kubuna mi’itube efamaim Regah itin naatu Regah eo nowar. Ana binan fairin Jesu wabinamaim auman eo hinowar.
28 inginesi Zelusalemi ebeta mino dizo lemo ogo mino Sauloꞌ aza ehelele izamivo Izesuꞌ monovo danavaꞌve lovoꞌ kiselevoꞌ ogo lo-ngemaaꞌ ineꞌ.
28 Naatu hibai bairi hima Jerusalem ana uman men sanet etei remor Regah wabinamaim binan.
29 Neꞌmine ogo Zuda ve linge ma nGiliki gamazi laaꞌ aniꞌ aleve inginesi lo-ngemavo monoꞌ gamazi li voleloꞌ meloꞌ igi gamaziꞌineꞌmo lovoꞌninguꞌ ogavo bili hililiza akamuꞌ viseꞌ aniꞌ.
29 Jew sabuw iyab Greek tur hio bairi hi’o hibas naatu rabin morob isan hiyakitifuw.
30 Tiꞌ ikevo Izesuꞌ evenele zuho gili Sauloꞌni Kaesalea ebeta eleꞌmizi vi huli-dikevo vo Taliso ebeta hetelineꞌ.
30 Baise baitumatumayah afa tur hinowar basit, Saul hibai hire Caesarea hitit naatu au Tarsus hiyafar in.
31 Neꞌmine ogavo noso hilave Zudaia misubouꞌ idoꞌ nGalilaia misubouꞌ idoꞌ Samalia misubouꞌ minave engita hongu sotoꞌ ineꞌ. Sotoꞌ ogavo hongu li mini Oꞌmosoꞌmo amuzo ngemavo Oꞌmosoꞌmi gamazi gili di nizavo Oꞌmosoꞌmi Sikalahuliꞌmo hize eleꞌ o-ngedavo muliseꞌine naba ineꞌ.
31 Imaibo ekaleisia sabuw Judea, Galilee naatu Samaria wanawanahimaim etei tufuwamaim hima hiyasisir. Naatu Anun Kakafiyin ana baibaisamaim fair hibai naatu hai kou’ay busuruf wowab ra’at yen, Regah nanamaim kakaf auman hima.
32 Petoloꞌ aza Izesuꞌ evenele zuho ninge-ngedelesa mone mone oꞌmo vo Lida ebeta nizadasi lemo vo hetelineꞌ.
32 Peter efan ta ta etei run tit ana sabuw itih remor inan, veya ta God ana sabuw iyab Lydda bar merar gagamin hima’ama bainanawanihimih in.
33 Hetelo aꞌmida ve ma gulive Aineaꞌni ne ningineꞌ. Aza ve gebili mino holomoloꞌ ongo neivo kilisimasi eiti (8) ogo vineꞌ.
33 Nati’imaim orot ta wabin Aeneas, an uman murubin bai’etaw en gem yan inu’in kwamur etei eight sawar.
34 Ningo Petoloꞌ aza tiꞌ lo lo-imineꞌ: Aineazo, Izesuꞌ Kilisitoꞌ do lamineꞌ o-gedaze. Oto aviliseka gango molozo. Neꞌmine lavo liteꞌ lo aꞌmidoꞌ otineꞌ.
34 Basit Peter isan eo, “Aeneas Jesu Keriso o ebiyawasi kumisir, a ir kunu ku’abar.” Orot mar ta’imonamo misir.
35 Otavo Lida aleve idoꞌ Saloni alevesi ningi luꞌine di velepeꞌ izi Guvelesi vela vi giꞌmizaniꞌ ve.
35 Sabuw etei Lydda naatu Sharon wanawanan hima’am abisa matar hi’i’itin etei hitumatum naatu Regah isan hitatabir.
36 Neꞌmine ikevo Zopa ebetatiꞌ Izesuꞌ evenele zuhoutiꞌ veneꞌ ma minineꞌ gulive Tabitaꞌ. nGiliki gamaziutiꞌ aꞌmine Tabitaꞌ gulive nene Tolokaꞌ ve laaꞌ nave. Aza nene eveneꞌ hize eleꞌ o-ngedaaꞌ monovo lamineꞌ mangi o-ngedaaꞌ ineꞌ veneꞌ minineꞌ.
36 Joppa bar meraramaim babin ta wabin Tabitha, Greek fanahimaim i Dorcas. Iti babin i baitumatumayan ta mar etei gewasin esisinaf naatu yababan wairafih ebibaisih.
37 Neꞌmine ogaꞌ ineꞌza aꞌmine gameneloꞌ nene initeꞌ gize do hilineꞌ. Helavo gonoso nene nosoꞌ izi numuno muloloꞌ lumu gohi ma mininguꞌ di dizi ingi-mikaniꞌ.
37 Nati ana veya’amaim sawow bai naatu morob biyan hisouw hibai hiyen bar tafantoro’ot hi’inuw.
38 Lida ebeꞌ nene Zopa ebeꞌ gahevela avita neivo Izesuꞌ evenele zuho ingine Petoloꞌ nela neive laniꞌ nene gili eveneꞌ sitaꞌ ma tiꞌ li ngimiselikevo ezeloꞌ vasineꞌ. Vi ee, aneꞌnazo li tiꞌ li li-imasineꞌ: Gaza geto otanivo leliꞌ ebetela volone lo nosive.
38 Joppa na Lydda titit i men ef yok, imih bai’ufununayah Joppa hima’am Peter na Lydda’amaim titit ana tur hinowar. Basit orot rou’ab hiyafarih hin hifefeyan hio, “Are Peter akokok saise inan biyai inatit, men inarubir.”
39 Likesivo Petoloꞌ gelo otavo engikisi vaniꞌ. Vi Petololesi hetelikevo gonoso ingi-mikanguꞌ eleꞌmizi dizaniꞌ. Dizo ningineꞌ nene veneꞌ getoꞌ natokovoꞌ di mulise mili ive nama igi Tolokaꞌ velesi mino veneꞌ kolosu ato atoliꞌmine ongote-ngidineꞌ nene Petoloꞌni elebizi osuꞌ laniꞌ ve.
39 Basit Peter bobuna misir bairi hin, hina hitit hiyen bar awan yate tafan imaim hirun. Naatu kwafukwafur baibin etei hai faifuw Dorcas yawasin ma’am ana veya sakir bitih auman hibow hina hi’obaibiy hirerey auman hirun.
40 Tiꞌ ikevo Petoloꞌ nene eveneꞌ mukiꞌ ngimisele hulo heta ogo alabuvolo hizo Oꞌmosola lineꞌ. Oꞌmoso opoꞌni lo osuꞌ lo velepeꞌ izo gonoso nene tiꞌ lo lo-imineꞌ: Tabita, otezo. Lavo vele pupuso Petoloꞌni ningo oto mitoꞌ minineꞌ.
40 Peter sabuw etei iuwih ufun hitit, i sun yowen yoyoban imaibo eo, “Tabitha kumisir!” Babin matan nuw naatu nura’at Peter i’itin ana maramaim misir mare ma.
41 Neivo Petoloꞌ analoꞌ doo do ote-dineꞌ. Neꞌmine ogavo Petoloꞌ aza veneꞌ gevonokisi idoꞌ Izesuꞌ evenele zuho lingesi asi lo-ngedavo ikevo Tabita nene gohi vele gizo ha neivo engiꞌ aꞌninguꞌ molaniꞌ.
41 Peter eof babin bai ibais misir bat, imaibo baitumatumayah naatu kwafukwafur isah eaf hina yawasin batabat i’obaiyih hi’itin.
42 Neꞌmine ogavo neꞌmi guvele Zopa misubouꞌ buu lo vavo eveneꞌ Guvelesi vemuꞌ gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ.
42 Tur tasasar tit Joppa sabuw etei hinowar naatu moumurih na’in Regah hitumitum.
43 Neꞌmine ikevo Petoloꞌ nene ve ma gulive Simoniꞌ aza ize losuvo do lamine tamineꞌ ogaꞌ ive eiꞌ numunguꞌ makaꞌ Zopa ebekuꞌ gamene haꞌna minineꞌ.
43 Peter veya moumurih na’in Joppa’amaim orot wabin Simon ana baremaim hairi hima.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.