Atos 17

MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Hilipi ebeꞌ huli vi Amihipoli ebekisi Apolonia ebekisi ivileꞌ igi Tesalonika ebekuꞌ hetelasineꞌ. Aꞌmine ebekuꞌ nene Zuda veti monoꞌ numuno ma minineꞌ.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Neivo Pauloꞌ aza ogaꞌ idiꞌmine ogo holiseꞌ gameneuꞌ mulise milanguꞌ dizekaꞌ dizekaꞌ ogo minineꞌ. Gamene setohamo dizo mino inginesi monoꞌ godoloutiꞌ gati li gili ha gili aniꞌ.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Neꞌmine igi monoꞌ luhuvo gizaniꞌ linge ma neꞌmi monovo lo-ngemo tiꞌ lo lineꞌ: Oꞌmosoꞌmo do luꞌ izelive lo imiselelesa live nene helo gohi kululuꞌ izo oteleseive li monokuꞌ gizi mili nizaniꞌ ma neive. Idoꞌ ezemuꞌ nolo-lingimuve nene guliveꞌve Izesuꞌ aza do luꞌ izelive lo imiselelesa live nene neive.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Tiꞌ lo lavo Zuda ve linge malite aꞌmine gamazi gilaniꞌ nene gihile ogavo Paulongi Silasingi ngeꞌmetaniꞌ. Idoꞌ nGiliki ve ingine Oꞌmoso opoꞌni li gelekeleꞌ i-di minaaꞌ ave mukiꞌ inginesi idoꞌ veneꞌ dizi minaniꞌ mukikisi ngeꞌmetaniꞌ.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Neꞌmine ikevo nemuꞌ Zuda ve nete Paulongi Silasingi lukehe ngibili ve goloso maketi ebekuꞌ gopo minaaꞌ aveutiꞌ ma ngeleꞌmizi di mulise mili-ngidi aꞌmine ebekuꞌ aleve mukiꞌ muluꞌninguꞌ hizii vi Zasoniꞌ numuꞌve di vodo vodo igi mini aꞌmingutiꞌ Paulongi Silasingi ngeleꞌmizo eveneꞌ mukiliti veꞌnidoꞌ do sotoꞌ molalone li eze akaheꞌve iziviꞌ apasiviꞌ aniꞌ.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ve setaꞌ ingine numunguꞌ nizamasivo ningami Zasoniꞌnisi Izesuꞌ evenele linge masi aꞌnidoꞌ di geleleheꞌ igi ebetoꞌ gizebo igi goniꞌ gilaaꞌ avela ngeleꞌmizi igi eleꞌvoleka li tiꞌ li laniꞌ: Ve setaꞌ mene numudoꞌ namadoꞌ ve di gopo i-ngidaaꞌ asive ma mela hetelikesivo
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Zasoniꞌ aza eiꞌ numuꞌveuko ngeleꞌmize molave. Idoꞌ ingine guvetesi ve naba Loma ebekuꞌ minive Kaesaleꞌ gamaziꞌve ma avutoꞌ igi Guvelesi ve gosohoꞌ ma Izesuꞌ sotoꞌ ogave li laaꞌ nasive.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Neꞌmine li goꞌine izikevo eveneꞌ mukikisi goniꞌ gilaaꞌ avesi upuhoꞌ igi gamazi gopoꞌ napa vaiꞌ laniꞌ ve.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Neꞌmine igi goniꞌ gilaaꞌ ave ingine Zasoningisi idoꞌ eze zuho lingesi tiꞌ li li-ngimaniꞌ: Pauloki Silasiki vilisive li okoꞌine meni hizilo. Likevo moni ngimikevo ngimiseli hulaniꞌ.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Neꞌmine ikevo aꞌmine gameneuꞌ holukaꞌ Izesuꞌ evenele zuho nete Paulongi Silasingi geti ngimiseli hulikevo Belia numuda vasineꞌ. Aꞌmida vi heteli Zuda veti monoꞌ numunguꞌ dizi Izesuꞌ gamazi veteteꞌ igi li-ngimasineꞌ.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Li-ngimikesivo aꞌmine ebekuko Zuda ve ingine Tesalonika ebekuko minaniꞌ neꞌmine minami luꞌine laminekisi ve hongu ve mini ngivileꞌ igi mini voꞌine ngilingili ivo monoꞌ gamazi gili Pauloki Silasiki lasineꞌ gamazi nene lamineꞌ nehe soza nehe li gamene gamene monoꞌ godoloutiꞌ monoꞌ monovomuꞌ gizeꞌnekaꞌ hizi minaniꞌ.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Neꞌmine igi engikutiꞌ eveneꞌ mukikisi idoꞌ nGiliki veneꞌ dizi minanikisi idoꞌ vemohokisi ingine Izesuꞌnimuꞌ gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Neꞌmine ikevo Pauloꞌ nene Belia ebekukisi Oꞌmosoꞌmi gamazi lo hutileꞌ ineꞌ nene Tesalonika ebekuꞌ minaniꞌ Zuda ve ingine gili Belia ebeta igi eveneꞌ mukiꞌ nene goꞌine izi lovo hizilizangumuꞌ muluꞌninguꞌ hizi laniꞌ.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Neꞌmine ikevo Izesuꞌ zuho Pauloꞌni di aka i-dikevo aꞌmine ebeꞌ hulo guvo noso gahevela vo hetelineꞌza Silasiki Timoteoki ingine Belia ebekuꞌ minasineꞌ.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Nizasivo eveneꞌ nete Pauloꞌni eleꞌmizi vi Atena ebeta huli-daniꞌ. Huli-di vi Pauloꞌ lineꞌ gamazi nene Silasingi idoꞌ Timoteongi tiꞌ li li-ngimaniꞌ: Lengikumuꞌ moda liteꞌ li alizo nolive.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Neꞌmine ikevo Pauloꞌ aza Atena ebeta gizebo mino avazaha oꞌmoso niteꞌ vanu hizi minikevo ningo mulunouꞌ oloꞌ lineꞌ.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Mulunouꞌ oloꞌ lavo Zuda veti monoꞌ numunguꞌ dizo Zuda vesi idoꞌ heta atoꞌ ve Oꞌmoso opoꞌni li gelekeleꞌ i-di minaaꞌ ave nesi aꞌmine mulunouꞌ oloꞌ lineꞌ initekumuꞌ nene li voleloꞌ meloꞌ igaꞌ aniꞌ. Neꞌmine igi gamene gamene do geseꞌ ebetoꞌ eveneꞌ mukiꞌ igi di geseꞌ adoꞌ nesi aꞌmineꞌmino monoꞌ gamazi lo-ngimineꞌ.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Neꞌmine ogavo aꞌmine ebekuꞌ eveneꞌ ma minangutiꞌ malite Epikuloꞌ monoꞌ gilaaꞌ aniꞌ. Idoꞌ malite nene Sitoiki aleveti monoꞌ gilaaꞌ aniꞌ. Aꞌmine aleve Paulolesi gamazi di velepeꞌ alepeꞌ izi li linge malite Paulongumuꞌ tiꞌ li laniꞌ: Hokolizeꞌ ve mene gamazi gihileꞌve nominekovoꞌ gohi lilineꞌ nenako nadi ve lo lo-lemelesa neive li likevo malite tiꞌ li laniꞌ: Aza neve atoꞌ aleveti oꞌmosoꞌineliti monovomuꞌ nolineꞌ gelave. Neꞌmine laniꞌ nene Pauloꞌ aza Izesuꞌnimukisi idoꞌ hele noloningutiꞌ otakumukisi lo sotoꞌ o ngimingumuꞌ nene neꞌmine laniꞌ.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Neꞌmine li analoꞌ di Aleopago gololoꞌ kanisole nizada eleꞌmizi igi tiꞌ li laniꞌ: Gaza gelamuneꞌ gamazi gosohoꞌ eveneꞌ mukiꞌ lo-ngemeꞌmo monaaꞌ naineꞌ ma idiꞌnise nene lo-lemanivo gelelobo.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Laza geiꞌ laineꞌ gamazi nene giluneꞌ atoliꞌmine oganako nemuꞌ neꞌmi monovo nado nehe. Lanivo gelelone li laniꞌ.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Neꞌmine li Atena alevesi idoꞌ engiꞌ vovoꞌninguꞌ venenga ve minanikisi ingine mukiꞌ nete gamene gamene initeꞌ malokisi luꞌine milami gamazi gosohoꞌ gamazimuꞌ nene li gili ha gili igi aꞌminemukovoꞌ gili minaaꞌ aniꞌ.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Neꞌmine likevo Pauloꞌ aza Aleopago gololoꞌ minaniꞌ kanisoleti veꞌnidoꞌ ogo oto tiꞌ lo lineꞌ: Lingine Atena vekizo, gililo. Lingine monotinemuꞌ gili ngilingili goloso igaꞌ navo noninguve.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Naza numudida ogo vogo noogo oꞌmoso initetine ato atoꞌ ningaaꞌ uvonguꞌ initeꞌ hamoꞌ ma ninguvoniꞌ nene mabanuho gizaaꞌ holomo ma ninguve. Idoꞌ aꞌmine initetoꞌ nene luhuvo tiꞌ li gizikave: Laza ma ningo gelamuneꞌ oꞌmoso ma nolingumukisi ve li gizikaniꞌ ningo gatuve. Aꞌmine Oꞌmoso nene lingine gilami gopo gubiꞌ izi imi opoꞌni laaꞌ naniꞌ neve ezemuꞌ lo lo-lengemeloze. Gililo.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Oꞌmoso aza okulumoꞌ misubo do sotoꞌ molo aꞌmidoꞌ minaniꞌ initeꞌ matakisi do sotoꞌ molo osuꞌ lineꞌ. Do sotoꞌ molaniꞌ nenako asiꞌve nene okulumoꞌ misubo engiꞌ Guveꞌinesi ve naba mino monoꞌ numuno evenelite gizanguꞌ nene dizo minevoꞌ dovoꞌ osaꞌmive.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Asiꞌve nene eveneꞌ mukiꞌ minevoꞌ alevoꞌ ngemo idoꞌ mutive daaꞌ aniꞌ ngemo idoꞌ initeꞌ mukiꞌ lehize-ngedaaꞌ neineꞌ nenako nemuꞌ aza nene initeꞌ matakumuꞌ viseꞌ osaꞌmive. oꞌve. Nemuꞌ nene evenelite gonoꞌve do initeꞌ ma do sotoꞌ ogo emelonidoꞌ nomive.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Neꞌmine o neineꞌza aza neve eveneꞌ hamoꞌ do sotoꞌ molo lavo ezelatiꞌ eveneꞌ zuho ato atoꞌ sotoꞌ ogo misubouꞌ misubouꞌ hutileꞌ ogo none. Idoꞌ sotoꞌ ogo misubouꞌ mineloneꞌ gamenesi misubotesi asiꞌve lakaꞌni molo-lede neineꞌ ma neive.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Nemuꞌ nene luꞌinedunuꞌ viseꞌ iꞌmi igi Oꞌmoso neniꞌ nouvoda igi hetelilizave lo gelo neꞌmine ineꞌ. Idoꞌ laza viseꞌ olosuba aza hotoꞌ minamo leliꞌ hamoꞌ hamokisi makaꞌ avitoꞌ neive.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Lengitatiꞌ gili vevesi mini luhuvo gizaaꞌ ave linge malite tiꞌ li laniꞌ:
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Laza Oꞌmosolatiꞌ sotoꞌ uneꞌ nenako Oꞌmosomuꞌ nene aza evenelite gaꞌine gili ngolitunupe idoꞌ siluvatunupe idoꞌ gehenitunupe liliꞌ aniꞌ initeꞌ gidini nolihe lo gelo lamolosune.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Gomuꞌ Oꞌmosoꞌmi monovo gilamaniꞌ gameneuꞌ nene lihimeꞌine molo-ngedamo ninge hulineꞌza idiꞌnise nene numudoꞌ namadoꞌ ve mukitoꞌ luꞌine di velepeꞌ izilisave lo lo-ngede neineꞌ ve.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Nemuꞌ nene aza numudoꞌ namadoꞌ ve monovote do sotoꞌ molo do lisiheꞌ ogo lihime lemelineꞌ gamene molo neive. Idoꞌ aꞌmine gameneuꞌ goniꞌ gelelive nene do kegeso hulo-dineꞌ. Idoꞌ aꞌmine do kegese-dive ma nene neive li numudoꞌ namadoꞌ ve gililizave lo hilingutiꞌ do ote-davo neive.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Pauloꞌ aza hele noloningutiꞌ otaakumuꞌ lavo gilii ve linge ma nete gize abelenga likevo malite nene gamene ma aꞌmine gamazi lanivo gohi gelelone li laniꞌ.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Neꞌmine likevo Pauloꞌ aza hulo-ngedo lemo vineꞌ.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Vavo eveneꞌ linge nene ezela vi giꞌmizi Izesuꞌnimuꞌ lineꞌ gamazi nene gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ. Gili eleꞌvoleꞌ anguꞌ Aleopago gololoꞌ kanisole minaaꞌ angutiꞌ ve ma gulive Dionisiokisi gele eleꞌvoleꞌ ineꞌ. Idoꞌ veneꞌ ma gulive Damalikisi idoꞌ linge masi gili eleꞌvoleꞌ aniꞌ ve.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.