1 Coríntios 7
MONO' GODOLO GOSOHO' (ASO) vs AAI
1 Idoꞌ lingine luhuvo initeꞌ gizi huli-nidi longoꞌ i-nidaniꞌ initeꞌ mamuꞌ nene lo sotoꞌ ogo lo-lengemeloze. Gililo. Ve maliꞌmo veneꞌ damo hazavoꞌ minelineꞌ nene nesi ha lamineꞌ o neive.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Neꞌmine o neineꞌza eveneꞌ mukiꞌ igaꞌ adiꞌmine igi lingine veneꞌ alusi gopo ingikelizanako nemuꞌ nene vemohoꞌ mukiꞌ hamo hamolite veneꞌ di minilizaniꞌ nesi nene lamineꞌ oloseive. Idoꞌ veneꞌ mukiꞌ hamo hamoꞌ ingine veloꞌ vanikovoꞌ minilizaniꞌ nene lamineꞌ oloseive.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Ve gaza elengahosi bizi ingalisidoꞌ o neize. Initeꞌ ogakumuꞌ aꞌmanapa o damozo. Idoꞌ veneꞌ gaza vangahosi bizi ingalisidoꞌ o neize. Gazasi initeꞌ ogakumuꞌ nene aꞌmanapa o damozo.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Veneꞌ lingine okodineꞌmi initetoꞌ nene gizebo amave. Asi vadinge nete gizebo i nizave. Aꞌmineꞌmine ogo vemohoꞌ lengiꞌ okodineꞌmi initetoꞌ nene gizebo amave. Asi mo eledinge netesi nene gizebo i-lingidi nizave.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Nemuꞌ nene elenahoi vanahoi lingine initeꞌ ili ma aꞌmanapa aꞌmanapa amilizo. Oꞌmosola lolosive lilisineꞌ gameneukovoꞌ nene Oꞌmosola gamene nanikeꞌ lolosive lilisihe li hukiki initeꞌ ami mini Oꞌmosola lilisineꞌ nene lamineꞌ o neive. Neꞌmine o neineꞌza Satani neꞌmo lengemenguꞌ molavo initeꞌ goloso ogatoꞌ lutine otavo moni veneꞌ vemohoꞌ atokisi gopoꞌ napa ingikelisive. Nemuꞌ aꞌmine gamene milasineꞌ nene osuꞌ lavo ma initeꞌ nene iheꞌ ha ilisasive lo noluve.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Idoꞌ neꞌmine lo nolo-lingimuvoniꞌ nene neꞌmine manaꞌmine ilizave idoꞌ amilizave lo lo huko lamuve. Langisetine nene neꞌmine ilisa gili nilisave lo gele noosa nogele lingimuve.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Naza giluvoniꞌ eveneꞌ mukiꞌ nene neniꞌ uvodiꞌmine igi veneꞌ dami hazavoꞌ minilisave lo gele nouvoniꞌza Oꞌmoso neꞌmo mino ogo molo oloneꞌ amuzote nene ato atoꞌ lehize-lidineꞌ nenako neꞌmo ma nete nene na minuvodiꞌmine igi ngeli minamilisave.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Idoꞌ nemuꞌ veloꞌ vamaniꞌ venekumukisi idoꞌ veneꞌ damavemukisi veneꞌ gevonokumukisi nene naza neꞌmine lo noluve: Ingine nene neniꞌ uvodiꞌmine igi veneꞌ dami veloꞌ vami hazavoꞌ minilizaniꞌ nene lamineꞌ oloseiha
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 veneꞌ vemohoꞌ malite veloꞌ vaaꞌ veneꞌ daaꞌ amo haza minelone lisa nizavo initeꞌ ogakumuꞌ okoꞌninguꞌ oloꞌ loꞌmo novivo hongu li minilizadoꞌ lisiheꞌ amaniꞌ aleve ingine nene ha veloꞌ vaaꞌ veneꞌ daaꞌ ilizave. Initeꞌ ogakumuꞌ okodinguꞌ oloꞌ laaꞌ neꞌmo goloso initeꞌ daaꞌ akauꞌ lengeleꞌmize molaloseinako veloꞌ vaaꞌ idoꞌ veneꞌ daaꞌ nene lamineꞌ o neive.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Idoꞌ veneꞌ vemohoꞌ liliꞌ igi nizaniꞌ aleve nene lengikumuꞌ tiꞌ lo lo huko nolo-lingimuha aꞌmine nene neniꞌ luvoniꞌ gamazivoꞌ nomive. Guvelesi veꞌmo lo huko-lingidineꞌ gamazi ve. Aꞌmine gamazi nene tiꞌ lo neive: Veneꞌ ingine vaꞌningine huli-ngidi vamilizave.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Neꞌmine o neineꞌza vaꞌningine ma huli-ngidilizaniꞌ nene eleꞌninge ingine ve gohi maloꞌ vami haza minilizave. Idoꞌ haza minesoꞌ ngisamilineꞌ nene tineꞌ mili gohi vaꞌningida alizave. Idoꞌ vaꞌninge nete eleꞌningine nene huli-ngidamilizave.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 — ausente —
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 — ausente —
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 — ausente —
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Izesuꞌ zuho minamineꞌ veneliꞌmo he idoꞌ vemoholiꞌmo he vanahine nolihe elenahine nolihe hulo-delove nolivo ma Oꞌmosoꞌmo ezesi bizi minilisive lo hukamineꞌ mo asi hongu li laminivoꞌ minilizave lo neineꞌ nenako ma volone nilavo ma nene aꞌminemuꞌ oꞌve li-ngidamilo.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Ne neiha Izesuꞌ zuho minamineꞌ elengaho nolihe vangaho nolihe aꞌmingutiꞌ maliꞌmo minelesive lilineꞌ nene Oꞌmosoꞌmo do uꞌ izeli akaloꞌ eleꞌmize molalibe nemuꞌ gelamange. Mo hulo-damozo.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Idoꞌ Izesungumuꞌ gele eleꞌvoleꞌ amineꞌ vangaho nolihe elengaho nolihe nesi bizi minilisive lo Oꞌmosoꞌmo lo huko lamive lo lo-lingimuvoniꞌ ma neineꞌza Guvelesi veꞌmo lengiꞌ hamo hamoꞌ minevoꞌ alevotine nene neꞌmine manaꞌminesi minilizave lo lengeleꞌmize molavo aꞌmine minevoꞌ alevotinesi minikevo Oꞌmosoꞌmo elese molo-lengedo eiꞌ ve lo lengeleꞌmize molaniꞌ gameneuꞌ minaniꞌ minevoꞌ alevotine minineꞌ maꞌmino ha minivosa minilo. Idoꞌ Izesuꞌ evenele mulise ato atoꞌ miniꞌmi monada nene neꞌmine lo lo huko-ngedaaꞌ nouve.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Ve ma Zuda veti noso mili-di okoꞌno lolovo huki-dikedoꞌ Oꞌmosoꞌmo Izesuꞌ zuho minelive lo eleꞌmize molavo ma aꞌmine Zuda veti noso mili-daniꞌ nene do hulamoloseive. Idoꞌ ve ma okoꞌno lolovo huki-damaniꞌ heta atoꞌ ve minidoꞌ Oꞌmosoꞌmo Izesuꞌ zuho minelive lo eleꞌmize molavo ma Zuda veti noso mili-nidi okoꞌne lolovo huki-nidilizave lo lamilive.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Ne nanitekumuꞌ ve. Okode lolovo huki-lidikevo minaaꞌ nene haza initeꞌ ve. Idoꞌ okode lolovo hukamuneꞌ minaaꞌ nesi nene haza initeꞌ ve. Haza initeꞌ neiha initeꞌ gihile nene Oꞌmosoꞌmo lo huko-lidineꞌ gamaziꞌve gele daaꞌ ne neive.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Oꞌmosoꞌmo elese molo-lengedo eiꞌ ve lo lengeleꞌmize molaniꞌ gameneuꞌ lingine hamo hamolite minevoꞌ alevotine gomuꞌ minivo minaniꞌ maꞌmino ha minivosa minilo.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Idoꞌ eveneꞌ malite geiꞌ okonga nene meni hizikevo engiꞌ initeꞌ neꞌmine loloꞌ ogo goboni gono do-ngedeꞌmo vo nanivo Oꞌmosoꞌmo eiꞌ ve lo geleꞌmize molavo ma goboni ve naningumuꞌ nene gopo gaka gelamo aꞌminguꞌ nene ha minezo. Ne neiha aꞌmine goboni gonoutiꞌ apaso vilineꞌ aka ma sotoꞌ o-gedavo ma aꞌmidoꞌ eꞌmetelineꞌ nene lamineꞌ oloseive.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Ve ma eveneꞌ maliꞌmi goboni ve neivo Guvelesi veꞌmo eiꞌ ve lo eleꞌmize molalineꞌ nene Satani neꞌmi goboni ve miningutiꞌ apase-dineꞌ nenako neꞌmo nene Guvelesi veꞌmi evenele loloꞌ ogosa goboni ve minamineꞌ gelave. Nemuꞌ nene goboni ve miningumuꞌ ve lo gopo gala gelamilive. Idoꞌ aꞌmineꞌmine ogo ve ma goboni ve minamo neivo Guvelesi veꞌmo eiꞌ ve lo elese molo-do eleꞌmize molalineꞌ aꞌmine ve nene Kilisitoꞌ goboni ve loloꞌ ogo mineleseive.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Ee, Izesuꞌ aza minevoꞌ alevoꞌve hulo lengikumuꞌ helo lengiꞌ meni hizavo eiꞌ initeꞌve liliꞌ ikeniꞌ nizanaze. Nemuꞌ nene misubouꞌ alevete meni hizi-lingidikevo engiꞌ goboni gono di-ngidi minamilo.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Idoꞌ nemuꞌ nene neze zuhokizo, Oꞌmosoꞌmo elese molo-lengedo lengeleꞌmize molavo ma nene lingine hamo hamoꞌ gomuꞌ mini mili minaniꞌ minevoꞌ alevotine maloꞌ aꞌmidoꞌ nene Oꞌmososi makaꞌ makaꞌ minilo.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Veloꞌ vamaniꞌ idoꞌ veneꞌ damaniꞌ alevemuꞌ nene Guvelesi veꞌmo gamazi lo huko lamivo naꞌniseꞌne gaꞌne giluvoniꞌ gamazivoꞌ ma lo-lengemelesuve. Idoꞌ Guvelesi ve aza mulumoꞌne ningo do nuꞌ izo eiꞌ gonoloꞌ neleꞌmize molaniꞌ nenako gamazi lamineꞌ lengiꞌ lo-lengemelodoꞌ gili nimilizadokovoꞌ lisiheꞌ o nouve losa gele nouve.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Nemuꞌ nene tiꞌ lo gele nouve. Idise aꞌmene apiꞌ ogo sotoꞌ o-lengedeꞌmo novineꞌ geni initeꞌ neꞌmi lulouꞌ nizaniꞌ nenako nemuꞌ veloꞌ vami idoꞌ veneꞌ dami haza minaniꞌ aleve ingine minaniꞌ neꞌmini hazavoꞌ minilizaniꞌ nene lamineꞌ oloseive losa gele nouve.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Idoꞌ gaza veneka neivo ma nene naza veneꞌ alamo mo hulo-delove lo gelamozo. Idoꞌ veneka ma nomivo ma naza veneꞌ viseꞌ olove lo gelamozo.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Idoꞌ veneꞌ dalineꞌ nene goloso amoloseive. Idoꞌ veneꞌ alu maliꞌmo veloꞌ vilineꞌ nesi goloso amoloseive. Ne neiha veneꞌ vemohoꞌ liliꞌ ikeniꞌ nete nene okoꞌine losuvoꞌmi initekumuꞌ geni engita sotoꞌ ilingumuꞌ nene gilavo geni geni ivo minilisanako neꞌmine geni nene lengita sotoꞌ ogalive lo gelo veloꞌ vami veneꞌ dami haza minilizaniꞌ alevevoꞌ minilizaniꞌ nene lamineꞌ ve lo noluve.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Neze zuhokizo, gamazi lo-lengemeloniꞌ mene gililo. Oꞌmosoꞌmo molaniꞌ gamene naba nene mo alitave. Mo alitaze. Aꞌminemuꞌ nene di vaꞌvaꞌ igi minilizaniꞌ o neinako lingine initeꞌ gohi mamuꞌ gili minavo aꞌmine gamene naba nemuꞌ gatine molavo veneꞌ vemohoꞌ lingine vadinginemuꞌ gilavo dizaaꞌ neineꞌ idoꞌ eledinginemuꞌ gilavo dizaaꞌ neꞌmo Guvelesi vemuꞌ gilaaꞌ naniꞌ nene do leme-dalize. Veneꞌ vemohoꞌ liliꞌ igi nizaniꞌ aleve lingine nene veneꞌ vemohoꞌ liliꞌ igi minamaniꞌ eveneꞌ hamokovoꞌ neineꞌ gilivosa minilo.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Idoꞌ eveneꞌ ma linginela mulumo alumo gelaaꞌ initeꞌ ma minavo ive nama igaꞌ nave lingine nene ive nama amaniꞌ gilivosa minilo. Idoꞌ ve ma lingine initeꞌ mamuꞌ longolize ize minaaꞌ naniꞌ aleve lingine nene neꞌmine amaniꞌ gilivosa minilo. Idoꞌ initeꞌ maketi milaaꞌ meni hizaaꞌ igaꞌ nave lingine nene henenitine nomineꞌ nizaniꞌ gili minilo.
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Idoꞌ eveneꞌ ma me misubouꞌ initetoꞌ gono daaꞌ nave ingine nene aꞌmidoꞌ luꞌine mili mini gono daniꞌ gelamivosa minilizave. Me misubosi idoꞌ aꞌmine misubouꞌ initeꞌ igi mili igaꞌ naniꞌ nesi nene osuꞌ loloseinako nemuꞌ gamazi mene noluve.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Gopo gatine gililiza initeꞌ nene lengita minamineꞌ minilizave losa gele nouve. Gohuno ve nete nene naniteꞌ naniteꞌ okunivo Guvelesi veꞌmo mulunouꞌ lamineꞌ gelelihe li Guvelesi veꞌmi initekumuꞌ luꞌine mili gili minaaꞌ naha
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 veneꞌ di nizave nene gopo gaꞌine gili naniteꞌ naniteꞌ okunivo venete lamineꞌ gililizahe li me misubouꞌ initekumuꞌ luꞌine mili gili minaaꞌ nave.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Neꞌmine igaꞌ naniꞌ neꞌmo nene luꞌine gaꞌine seꞌze lo minaaꞌ neive. Idoꞌ veloꞌ olihe vamaniꞌ alu nete nene okodesi lutesi Guvelesi veꞌmi initekovoꞌ mino kekeize lo minelive li Guvelesi veꞌmi initekumuꞌ luꞌine mili gili minaaꞌ naha veloꞌ vi nizaniꞌ veneꞌ nene gopo gaꞌine gili naniteꞌ naniteꞌ okunivo vademote lamineꞌ gililizahe li me misubouꞌ initekumuꞌ luꞌine mili gili minaaꞌ nave.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Lengiꞌ nene lengeleꞌmize lamineꞌ olove losa gamazi mene nolo-lingimuve. Lengiꞌ veneꞌ daaꞌ idoꞌ veloꞌ vaaꞌ akatine nene hize tile-lengedosa lamuve. Lingine gamene gamene lamineꞌ vevesi mini lutine initeꞌ maloꞌ maloꞌ milami lutine Guvelesi velokovoꞌ mili gelekeleꞌ i-di minilizave losa noluve.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Idoꞌ ve ma aza alungo ma izeni i-dikevo mino alingeꞌ nene veneꞌ damo haza minelove lo lo huko nolinguꞌ aꞌmine izeni elenahine nene ma duvo lo lulo amuzo molo otelineꞌ neꞌmo aꞌmine alumuꞌ lihime daniꞌ geleleseinako eikumuꞌ lulouꞌ gilidoꞌ do molo aꞌmine alu nene daloseive. Dalineꞌ neꞌmo goloso amoloseive.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Ne neiha ve maliꞌmo veneꞌ mo damolove lo lo huko eze lulo amuzo molo gizebo ogavo veneꞌ daakumuꞌ lulo otamivo hazavoꞌ minelidoꞌ lisiheꞌ o neivo ma izeni elenahine nene haza gizebo o-do mino damilineꞌ nene lamineꞌ oloseive.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Nemuꞌ nene ve ma aza izeni elenahine ma dalineꞌ nene lamineꞌ oloseiha ve ma izeni elenahine ma damo minelidiꞌmo nene ivileꞌ ogosa lamineꞌ oloseive.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Veneꞌ ingine vaꞌninge hilami veꞌinesi minilizaniꞌ gameneuꞌ nene vaꞌningine huli-ngidamilizaniꞌ o neineꞌ nenako bizivoꞌ minilisave. Idoꞌ vaꞌninge hilikevo ve maloꞌ volone lilizaniꞌ nene ha vilisaha aꞌmine vilizave nene Izesuꞌ zuho minilizavelokovoꞌ vilizave.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Neꞌmine ilizaniꞌza naza giluvoniꞌ veloꞌ vami hazavoꞌ minilizaniꞌ nene lamineꞌ minilisave losa gele nouve. Meve nene neniꞌ gamazi neineꞌza naza giluvoniꞌ Oꞌmosoꞌmi Sikalahuꞌ nene nenita neivosa eiꞌ gilidoꞌ hize eleꞌ ogo noluhe losa noluve.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.