Romanos 3

Quiarinio pueyaso rupaa pa jiyaniijia Jesucristojiniji pueyano rupaajinia (ARLNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Naa cua sequesacari niajaniyatej, niaa naasucuaari sequeya: “Taucuaca jaara naa maninia miishaanutaniya nojori quiyaquishacari Pueyaso saquiriojosano Judiocuaca, naatej, taa pajaniyacuaani, ¿casaara pa cararaatiuuquia co miatejosaaquiaaricuaraarini? ¿Paateeri najuhuana Pueyaso saquiriojosano Judiocuacani?”
1 Então qual é a vantagem de ser judeu? Será que ser circuncidado tem algum valor?
2 Maja, Judiocuacanaa. Maniniacuajaari pa quishacari Judiocuaca. Pueyasocuajaari Judiocuacaacua tiuuquiaari nojori jiitianura na rupaa.
2 Tem, sim, e de muitas maneiras! E a primeira vantagem é que Deus entregou a sua mensagem aos cuidados dos judeus.
3 Noojiaqueya Judiocuacajinijinio jaara Pueyaso Rupaacua tiuyashijiaca quiya, ¿Pueyasoteeri cunora na rupaa jatanutaniyajuhuaj? ¡Maja!
3 Mas, se alguns não foram fiéis, será que por isso Deus vai ser infiel?
4 Puetunu pueyajanaa jaara sapojonuujuaca quiriquia, naajaa, Pueyaso cutaraari tojetaarucuajanaa sapojiyashijia. Naaratej, nojuajinijiiri naa naajiotasano quiya tariucuacaanu na Rupaajinia:
4 De modo nenhum! Que Deus continue a ser verdadeiro, mesmo que todas as pessoas sejam mentirosas. Como dizem as Escrituras Sagradas a respeito dele: “Que fique provado que tu tens razão quando falas e que sejas vencedor quando fores julgado.”
5 Pa supuetanaa tiuyaquiniuucua seetanu Pueyaso rupaacuajanaa, naacuajitij, mijiria quiniaa pueyari niishiya, Pueyasoori socua jiyanohua maninia pueyajiniji. Sesa pa miiniujiniji, paari niishiyani Pueyaso cutaraari jiyanohua maninia. Naacuajitij, nojuaja jaara pa saniitiore sesa pa miiniuucua, ¿taa nia sequeyani? ¿Nojuajate sesa, jaara pa saniitiore sesa pa miiniuucua? ¡Juaj! Juhua niishiyashijia pocuareenijia.
5 Mas, se as injustiças que cometemos servem para mostrar que Deus age com justiça, o que é que podemos dizer? Que Deus é injusto quando nos castiga? (Eu falo aqui como as pessoas costumam falar.)
6 ¡Seetanujuanaa, Pueyasoori sesa miyashijia! Nojuaja jaara sesa miijia quiriquiajuhuaj, ¿maatucua taa mijiria quiniaa nequesoreereni?
6 É claro que não! Se Deus não fosse justo, como poderia julgar o mundo?
7 Tamasaca naasucuaari sequequiaa: “Sapojojua cua quishacari, pueyari Pueyaso timitiaquiaa socua, nojori niishishacari saaja nojuaja cutaraari seetanu rupaajanaa jiitiaja. Naaratej, ¿Pueyasotucua casaara cua saniitioreni?”
7 Mas digamos que a minha mentira faz com que a verdade de Deus fique mais clara, aumentando assim a glória dele. Nesse caso, por que é que devo ainda ser condenado como pecador?
8 Teyano pueyanote naa sequejani, nojuaja naasucuaari naa sequejajuhuaj: “Socua sesa pa miiri, Pueyaso jiyanooniuria pajaniya. Naacuajitij, pocua Pueyaso shuquiritiare socuani, nojuaja jaara pa jiyanoori”. Tamasacaari canaacuara tonujuquiaa najuhuanaj, canaanaari naa niishitiojoquiaani. Canapuete naa sapojonuuquiaa canaacuarani, nojoriiri saniitiosaanutaniya, nojori sesacanuucua canaa.
8 Então por que não dizer: “Façamos o mal para que desse mal venha o bem”? Na verdade alguns têm me caluniado, dizendo que eu afirmo isso. Porém eles serão condenados como merecem.
9 Quiarijia, jaara naa quiritij cuarta Judiocuacanaa, ¿paateeri socua maninia miijiaca taucuacajiniji Pueyasorani? Maja. Janiyacuajaari shusha nia pohuatariquiaani, puetunu mijiria quiniaa pueyajanaari sesa miijiaca; Judiocuaca, taucuacanio.
9 Então será que nós, os judeus, estamos em melhor situação do que os não judeus? De modo nenhum! Já mostrei que todos, judeus e não judeus, estão debaixo do poder do pecado.
10 Tariucuacaanu Pueyaso Rupaajiniacuajaari naa naajiotasano quiya:
10 Como dizem as Escrituras Sagradas: “Não há uma só pessoa que faça o que é certo;
11 Majaari quenaaja maninia niishiriojojua pueyano quiniu. Majaari quenaaja Pueyasoocua jiaatiaja pueyano quiniujiuhuaj.
11 não há ninguém que tenha juízo; não há ninguém que adore a Deus.
12 Puetunu pueyajanaari Pueyasoocuaji tashuquioorucuaa. Puetunu nojorijianaari seserucuaa. ¿Cante maninia miijiani? Shaaqui. Shaaqui tojetaarucuajanaa.
12 Todos se desviaram do caminho certo, todos se perderam. Não há mais ninguém que faça o bem, não há ninguém mesmo.
13 Nojoriiri miananajonu maniniu. Nojori rupaari saa monujua. Nojoriiri na niti taquiriocuateja saa sapojonuraja. Cuno pojoriiri juhua soconu noonacu jiitiaa na rupaama, rimiaacatujuri nojori quiniuucua.
13 Todos mentem e enganam sem parar. Da língua deles saem mentiras perversas, e dos seus lábios saem palavras de morte, como se fossem veneno de cobra.
14 Nojori jaara pocuare, saaja tamasaca sesacaquiaari, puera juaajia nojori quishacari.
14 A boca deles está cheia de terríveis maldições.
15 Nojoriiri puecoojuaca. Puereeta nanaca shootejaca.
15 Eles se apressam para matar.
16 Puetunu mijiria nojori miishanojuanaari casaa sesojua, narta pueya taraajetejajuhuaj.
16 Por onde passam, deixam a destruição e a desgraça.
17 Majaari nojori niishiniu jiyanooniu.
17 Não conhecem o caminho da paz
18 Nojoriiri juhuajaniya miiquiaa sesa saaja. Majaari na pueretunu Pueyaso”.
18 e não aprenderam a temer a Deus .”
19 Paacuajaari niishiyani, puetunu Pueyaso Rupaajinia naajiotasanojuanaari Pueyaso saquiriojosano Judiocuacara quiquiaari, nojori niishiniuria, puetunu pueyajanaari sesa miijiaca. Naacuajitij, puetunu mijiria quiniaajanaari sanaajetanutaniya, nojori niishishacari puetunu nojorijianaari sesa miijiaca; Judiocuaca, taucuacanio.
19 Nós sabemos que tudo o que a lei diz é dito para os que vivem debaixo da lei. Isso a fim de que todos parem de se justificar e a fim de que todas as pessoas do mundo fiquem debaixo do julgamento de Deus.
20 Naacuajitij, pueya tojishacari Moisés Rootasano juucua, cuno rootasanoori maja na naata nojori na jiyatenu sesa miyashijiara. Moisés Rootasanojiniji, paari saaja cunojiniji niishiyani, puetunu pajaniyajanaari sesa miijiacani.
20 Pois ninguém é aceito por Deus por fazer o que a lei manda, porque a lei faz com que as pessoas saibam que são pecadoras.
21 Pueyasoori quiari naataja pa niishitiquianu cutara, taate pa naata maninia miijiara pa jatanishaanuni. Moisés Rootasanojinia, tariucuacaanu Pueyaso sequenu panishano caminiujiuniaa naajionuutasanojiniaari naa sequeyajuhuaj. Tiiri maatia sequeya taa Pueyaso jiyanooniutianiya pueyani, naajaa, pueya jaara Moisés Rootasano tojiyashijiaca quiri.
21 Mas agora Deus já mostrou que o meio pelo qual ele aceita as pessoas não tem nada a ver com lei . A Lei de Moisés e os Profetas dão testemunho do seguinte:
22 Quiarijiani, Pueyasoori pa jiyanooquiaa cutara, saaja Neyanu Jesucristoocua pa tiuushacari. Judiocuaca, taucuacajuhuaj, Pueyasoori puetunujuanaa jiyanooquiaa Neyanuucua nojori tiuushacari. Majaari rimiajata na jiyanooniu.
22 Deus aceita as pessoas por meio da fé que elas têm em Jesus Cristo. É assim que ele trata todos os que creem, pois não existe nenhuma diferença entre as pessoas.
23 Puetunu pueyajanaari sesa miijiaca; Judiocuaca, taucuacanio. Naacuajitij, nojoriiri juhua tucuacaanu quiya Pueyasojiniji. Sesa miijiaca pueya quiniuucua, nojoriiri soosano pueyara jataquiaari. Naacuajitij, pueyari Pueyaso timitiasoo quiquiaari.
23 Todos pecaram e estão afastados da presença gloriosa de Deus.
24 Naajaa, jiyanohua panijia Pueyaso quiniuucua, nojuajaari pa jiyanooquiaari Jesucristo cusonuucua pocuara. Naacuajitij, Pueyasoori pa jiyatequiaari juhua sesa miyashijiara.
24 Mas, pela sua graça e sem exigir nada, Deus aceita todos por meio de Cristo Jesus, que os salva. Deus ofereceu Cristo como sacrifício para que, pela sua morte na cruz, Cristo se tornasse o meio de as pessoas receberem o perdão dos seus pecados, pela fé nele. Deus quis mostrar com isso que ele é justo. No passado ele foi paciente e não castigou as pessoas por causa dos seus pecados; mas agora, pelo sacrifício de Cristo, Deus mostra que é justo. Assim ele é justo e aceita os que creem em Jesus.
25 Pueyasoori Neyanu Jesucristo jiyatequiaari pueyacuaji Tacuna na quiniuria, Neyanu nanaca shoonuucua niyacutesanojinia. Naacuajitij, pueya jaara niishiriquia Jesucristo nojori niti cusoquiaari, saaja naa nojori tiuushacari nocuatej, nojuajaari na Que Pueyaso jiyanootiquiaa pueya. Naajuhuaj, Pueyaso saniitioyaquishacari tariucuacaanu nocua tiuujiaca pueya Jesu cusoyaquishacarijia, majaari najuhuana puera jiuujiaajia na quiniu quiquiaari.
25 — ausente —
26 Pueyasoori niishiquiaari Neyanu Jesucristoori nojoriicuara mosocoriquiano, sesa nojori miijiosano tuujusaanura seetanujuanaa. Naaratej, nojuajaari pueyaracaanu sesa nojori miijiosano rejeretaquiaari saaja. Jesucristo cusonuucua quiari naataja pocuara, paari niishiyani, Pueyasoori seetanujuanaa maninia miijia. Nojuajaari maja najuhuana na jiyanooniu pajaniya. ¡Neyanu motequiaari pocuaraari!
26 — ausente —
27 ¿Teyano niajaniyajinijiniote tojetaarucuajanaa saaja maninia miijiani? Shaaqui. Naacuajitij, maninia miyashijiaca pa quishacari, puetunu pueyajanaari sanaajasaanutaniya Pueyaso nequesoreesacari pueya. Saniniuujia, paa jaara puetunu Moisés Rootasanojuanaa tojitiajaca quiriquia maniniani, paa maara tama pa cuaqueyajaaja shuquiritiajaca quiriquia cutarani. Saniniuujia, Pueyasoori pa jiyanooquiaa saaja pa tiuushacari Jesucristoocua. Naacuajitij, majaari pa jiitianu tama pa miishanojuaaja pa shuquiritiasocoriquiano.
27 Será que temos motivo para ficarmos orgulhosos? De modo nenhum! E por que não? Será que é porque obedecemos à lei? Não; não é. É porque cremos em Cristo.
28 Naacuajiti paari niishiyani, Pueyasoori pa jiyanoojia puetunu sesa pa miishanojinijijianaa saaja Jesucristoocua pa tiuushacari. Majaari na jiyanooniu pajaniya, Moisés Rootasano pa tojishacari.
28 Assim percebemos que a pessoa é aceita por Deus pela fé e não por fazer o que a lei manda.
29 ¿Niaateeri jiyaniya, Pueyasoori saaja Judiocuaca Jiyano? ¡Maja! Pueyasocuajaari puetunu mijiria quiniaa pueyapuejanaa Jiyano.
29 Ou será que Deus é somente Deus dos judeus? Será que não é também Deus dos não judeus? Claro que é!
30 Pueyasoori maja caapiqui. Nojuajaari saaja niquiriyatu. Naacuajitij, majaari niquiriyatu Pueyaso quiniu Judiocuacara, socua tamonu Pueyaso taucuacara. Naaratej, puetunu pueyapuejanaari jiyanooshaaquiaa saaja Jesucristoocua nojori tiuushacari; tariucuacaanu na saquiriojosano Judiocuaca, taucuacanio.
30 Deus é um só e aceitará os judeus na base da sua fé e também aceitará os não judeus por meio da fé que eles têm.
31 Pueyaso muerasu pa quishacari saaja Jesuucua pa tiuushacari, ¿paateeri Moisés Rootasano shocoteyani? Maja. Paacuajaari Moisés Rootasanojiniji niishiyani, paari sesa miijiacani. Naacuajitij, Moisés Rootasanoori panishiya, pa niishiniuria paa cuaara Jesucristoocua tiuuria, jiyanooshano pa quiniuria.
31 Será que isso quer dizer que, por causa da fé, nós tratamos a lei como se ela não valesse nada? Não; de modo nenhum! Pelo contrário, afirmamos que a lei tem valor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.