Gálatas 3

Quiarinio pueyaso rupaa pa jiyaniijia Jesucristojiniji pueyano rupaajinia (ARLNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mosanucua Gálata pueyanaa, ¿cante nia shimiojocanuni, naa pa Jiyaniijia Jesuucua tiuuniu nia tarinitianuratej? Canaa jaara shushajanaa nia niquiara pohuataquiaari Jesucristojinijitij, canaacuajaari maatia nia niishitiquiaarini, nojuajaari pocuara mosaaquiaari pa jiyanooshaanura. ¿Quiarijiaariuhuaj, cante tari nia sapojocanuni, Jesucristoocua tiuuniujiniji nia pishiniuriani? Naa nia miishacaritij, ¿niaateeri jiyaniya niaa tama nia cuaqueyajaaja jiyanootiniutianiya Pueyaso? Maja nia naata pueyanaa.
1 Ó gálatas insensatos! Quem os enfeitiçou? Jesus Cristo não lhes foi explicado tão claramente como se tivessem visto com os próprios olhos a morte dele na cruz?
2 Quiarijiani pueyanaa, janiya saaja nio nia nequesotanu paniyani. Cua riucuature. ¿Niaateeri Pueyaso Sohuanu tiuquiniquiaari nioojiajinia Moisés Rootasano nia tojiniuucua, Jesucristo rupaacua nia tiuuniuucua soj? ¿Taa nia sequeyani? Niaacuajaari niishiya, niaari Pueyaso Sohuanu tiuquiniquiaari nioojiajinia Jesucristoocua nia tiuushacari, niaa jaara na rupaa tojiquiaari.
2 Deixem-me perguntar apenas uma coisa: vocês receberam o Espírito porque obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
3 ¡Niaaquiiri tojetaarucuajanaa mosanucuajuhuanajaj! Nia niquishuriiriaj, niaacuajaari Pueyaso muerasura quiquiaari Pueyaso Sohuanu nia shanacunuucua nioojiajinia na tiuquiniuria, Jesucristoocua nia tiuushacari. Quiarijia saniniuujia, ¿niaateeri jiyaniya nia naata Pueyaso jiyanootiniu tama nia cuaqueyajaaja Moisés Rootasano nia tojishacariuhua juucua, tama nia cumaacatajaaja? ¡Maja!
3 Será que perderam o juízo? Tendo começado no Espírito, por que agora procuram tornar-se perfeitos por seus próprios esforços?
4 Pueyasocuajaari jiyanohua maninia miiriquiaa niajaniya, saaja Neyanuucua nia tiuushacari. Naa Pueyaso miishano niaarani, ¿cunoteeri najuhuana quiquiaarijiuhuaj?
4 Será que foi à toa que passaram por tantos sofrimentos? É claro que não foi à toa!
5 Pueyanaa, Pueyaso jaara na Sohuanu niquitioquiaa niajaniya, na nuhuaji na cumaacata miiquiaa nia niishishoo casaari, nia sequeretoj, ¿casaara naa na miiquiaarini? ¿Pueyasoteeri naa maninia miiquiaa niajaniyatej, Moisés Rootasano tojijiaca nia quiniuucua? Maja. Nojuajaari naa maninia miiquiaa niajaniyatej, saaja na rupaacua tiuujiaca nia quiniuucua, canaa pohuatasano niajaniyani.
5 Volto a perguntar: acaso aquele que lhes deu o Espírito e realizou milagres entre vocês agiu assim porque vocês obedeceram à lei ou porque creram na mensagem que ouviram?
6 ¿Niaate niishiya, casaara Pueyaso jiyanooquiaari canaa supuetana Abrahamni? Abrahamcuajaari Pueyaso sequesanoocua tiuuquiaari. Naaratej, Pueyasoori na jiyatequiaari juhua tojetaarucuajanaa sesa miyashijia pueyanora. Naa na jiyatequiaariiri saaja nocua na tiuuniuucua.
6 Da mesma forma, “Abraão creu em Deus, e assim foi considerado justo”.
7 Naacuajitij pueyanaa, quiarijia nia niishiri cutara, cante Pueyasoocua tiuujiani taa supuetana Abraham tiuuquiaaricuaani, nojoriiri seetanujuanaa canaa supuetana Abraham niquiohuajanaa cutara.
7 Logo, os verdadeiros filhos de Abraão são aqueles que creem.
8 Pueyaso jaara na sequenu panishano naajiotaniquiaari tariucuacaanu, nojuajaari tari niishiquiaari taa taucuaca na jiyanooniutianiyajaaniuhuaj, nojori jaara nocua tiuuri. Naaratej, nojuajaari naa sequequiaari supuetana Abrahamtej: “Quiaacuajaari cua sequesanoocua tiuurii, Abrahamnaa. Naaratej, quia jinianuucuajinio supueno pueyanoori jiyanohua maninia miiniutianiya puetunu pueyapuerajanaa. Noo pojori shuquiritiniutianiyari, puetunu jiyacajinijiniojuanaa nocua tiuuriquiano pueyatej”.
8 As Escrituras previram esse tempo em que Deus declararia os gentios justos por meio da fé. Ele anunciou essas boas-novas a Abraão há muito tempo, quando disse: “Todas as nações da terra serão abençoadas por seu intermédio”.
9 Naaratej, cante Jesucristoocua tiuujiani, Pueyasoori na jiyanooniutianiyajuhuaj, taa supuetana Abraham na jiyanooquiaaricuaani, na sequesanoocua Abraham tiuushacari. Cunora, Pueyasoori maninia miiquiaa Jesucristoocua tiuujiaca, taa na miiquiaari Abrahamcuaani.
9 Portanto, todos os que creem participam da mesma bênção que Abraão recebeu por crer.
10 Saniniuujia, cante jiyaniyani Pueyasoori na jiyanooniutianiya Moisés Rootasano tojijia na quiniuucua, nojuajaari pueyaracaanu saniitiosaanutaniya. Naa naajiotasano quiyacuajaari tariucuacaanu Pueyaso Rupaajinia:
10 Contudo, os que confiam na lei para serem declarados justos estão sob maldição, pois as Escrituras dizem: “Maldito quem não se mantiver obediente a tudo que está escrito no Livro da Lei”.
11 Naacuajitij, niaari niishiyacuaja, majaari quenaaja niquiriyatu pueyano jiyanooshaanu quiniutianiya, Moisés Rootasano na tojiniuucua. Saniniuujia, naa naajiotasano quiyacuajaari Pueyaso Rupaajinia:
11 É evidente, portanto, que ninguém pode ser declarado justo diante de Deus pela lei. Pois as Escrituras dizem: “O justo viverá pela fé”.
12 Saniniuujia, Moisés Rootasanoni, cunoori maja na niishitiojonu Pueyasoocua pa tiuuniuria, jiyanooshano pa quiniuria. Maja. Saaja naa sequeyari:
12 A lei, porém, não é baseada na fé, pois diz: “Quem obedece à lei viverá por ela”.
13 Maja maninia pa tojiyaquiniuucua Moisés Rootasano, paari Pueyaso puecoosocoriquiano quiquiaarini. Naajaa, Pueyasoori pa Jiyaniijia Jesucristo jiyatequiaari na sesacasano pueyanora pa niti, pocuara na cusonura. Naa sequeyajaariuhua tariucuacaanu Pueyaso Rupaa:
13 Mas Cristo nos resgatou da maldição pronunciada pela lei tomando sobre si a maldição por nossas ofensas. Pois as Escrituras dizem: “Maldito todo aquele que é pendurado num madeiro”.
14 Naa Jesucristo cusonuucua pocuaratej, saaja nocua nia tiuushacari, Pueyasoori na naata shuquiritiniu niajaniya taucuacajuhuaj, puetunu na sequesanotajanaa canaa supuetana Abraham. Naajuhuaj, saaja pa tiuuniuucua Jesuucua, puetunu pajaniyajanaari Pueyaso Sohuanu masequiaani, taa seetanujuanaa Pueyaso sequequiaari tariucuacaanucuajani.
14 Por meio de Cristo Jesus, os gentios foram abençoados com a mesma bênção de Abraão, para que recebêssemos, pela fé, o Espírito prometido.
15 Cuarta Pueyaso pueyanaa, maatia nia pohuatareera maninia nia niishiniuria cua pohuatasano. Cua tojiri. Pueyano jaara maninia miiniu paniri narta pueyanora, naa miijiaari: na sesa naajiotajaari naajioneejinia, tee cuniqui na miishocoriquiano naajiotasano quiyacuajani. Jaara naa miiritij, majaari quenaaja tamonu na naata cuno naajioneejinia naajiotasano jataniniu, socua na maatenunio.
15 Irmãos, apresento-lhes um exemplo da vida diária. Ninguém pode anular ou fazer acréscimos a uma aliança irrevogável.
16 Tariucuacaanu, Pueyasoori naa sequequiaari Abrahamtej:
16 Pois bem, Deus fez a promessa a Abraão e a seu descendente. Observem que as Escrituras não dizem “a seus descendentes”, como se fosse uma referência a muitos, mas sim “a seu descendente”, isto é, Cristo.
17 Cunora pueyanaa, janiyari seetanujuanaa nia sequeyacuajani, Pueyasoori seetanujuanaa sequequiaari Abraham taa nera na miiniutianiyani. Seetanujuanaa Pueyaso sequesanoori maja na naata jatanishaanu. Naacuajitij, Moisés Rootasanoori maja na naata Pueyaso sequesano Abraham jataniniujiuhuaj. Seetanujuanaa Pueyaso sequenu nuhuaji Abraham, taa nera na miiniutianiyani, cuno nuhuaji, shocojoquiaarijiaaraari cuatrociento treinta marijia. Cuatrociento treinta marijia shocojonu nuhuaji, Pueyasoori jiyacari shusha Moisés niquitioquiaari na rootasano, saajianeecaacua na quejasano. Moisésri saniniuujia pueya na niishitiojoquiaari. Naacuajitij, Moisés Rootasanoori maja na naata Pueyaso sequesano Abraham jataniniu, najuhuana na quiniuria pajaniyara.
17 É isto que quero dizer: a lei, que veio 430 anos depois, não pode anular a aliança que Deus estabeleceu com Abraão, pois nesse caso a promessa seria quebrada.
18 Pueyaso niquitionu panishano pajaniya jaara pa niquitiosaariquia saaja pa tojiniuucua Moisés Rootasano, na niquitiosocoriquiano pajaniya maara nareja niquitiosoo quiri. Saniniuujia, Pueyasocuajaari seetanujuanaa naa Abraham sequequiaari:
18 Portanto, se a herança pudesse ser recebida pela obediência à lei, ela não viria pela aceitação da promessa. No entanto, Deus, em sua bondade, a concedeu a Abraão como promessa.
19 Niaa naasucuaari sequeya: “Jaara naa quiritij, ¿casaarano socuateeri Moisés Rootasanoni?” Nia sequereera pueyanaa. Jiyanohua Abraham nuhuaji, Pueyasoori Moisés caminiujiutiquiaari na rootasano, pueya niishiniuria nojoriiri seetanujuanaa Pueyaso tojiyashijiaca. Cunora quiquiaariiri Moisés Rootasano. Cuno Rootasanoori quiquiaari Abraham jinianuucuajinio supueno pueyano cuaara tiuquiquiaarijiaatijia, taa Pueyaso sequequiaari Abrahamcuajani. Nojuajaari pa Jiyaniijia Jesucristocuaja. Naacuajitij, Jesucristocuajaari Pueyaso jiyaniquishano quiquiaari, na sequesacari Abraham, “quia jinianuucuajinio supueriquiano pueyano”. Cristocuajaari puetunu Pueyaso sequesano Abrahamjanaa masequiaari pajaniyarajuhuaj, taa Pueyasojuanaa sequequiaari Abrahamcuajani. Saniniuujia, Moisésri saaja pueya niishitiojoquiaari Pueyaso seya caminiujiushano nojuaja.
19 Qual era, então, o propósito da lei? Ela foi acrescentada à promessa para mostrar às pessoas seus pecados. Mas a lei deveria durar apenas até a vinda do descendente prometido. Por meio de anjos, a lei foi entregue a um mediador.
20 Abrahamra saniniuujia, majaari quenaaja tamonu pueyano quiniu quiquiaari nera na caminiujiuriquiano. Pueyasojuanaacuajaari nocua muetaquiaari, na sequenura seetanujuanaa taa Neyanuucua tiuujiaca na miiniutianiya maniniani. Cunora, Pueyaso rupaa Jesucristojiniji pa tojishanoni, cuno cutaraari socua pa tojishocoriquiano Moisés Rootasanojiniji.
20 O mediador, porém, só é necessário quando dois ou mais precisam chegar a um acordo, e Deus é um só.
21 Naa cua sequesacaritij, ¿niaateeri jiyaniya, Moisés Rootasano naasucuaari pajaniyarano Pueyaso sequesano paraca? Majaari naa cua sequenutej. Janiyari saaja sequeyani, Moisés Rootasano jaara na naata quiriquia Pueyaso jiyanootiniu pajaniya, paa maara Moisés Rootasano tojitiajaca quiriquiani, Pueyaso jiyanooniuria pajaniya.
21 Existe, portanto, algum conflito entre a lei e as promessas de Deus? De maneira nenhuma! Se a lei fosse capaz de nos conceder nova vida, seríamos declarados justos pela obediência a ela.
22 Saniniuujia, tariucuacaanu Pueyaso Rupaajinijini, paari niishiyani puetunu pueyapuejanaari Sesaaca pueya. Naaratej, majaari pa naata tarinitianu quiquiaari sesa miiniu. Naacuajitij, paari maatia niishiyani, puetunu pueyajanaa cuaara tiuuria Jesucristoocua, Pueyaso sequesano Abraham nojori masenura.
22 Mas as Escrituras afirmam que somos todos prisioneiros do pecado, de modo que nós, os que cremos, recebemos a promessa de libertação apenas pela fé em Jesus Cristo.
23 Pa niishiyaquishacarijia Jesucristoocua pa tiuuniuria, paari juhua Moisés Rootasano jiitiasano pueya quijiani. Paari naa quijia taraatia pueyacuaani, paa jaara tojiquiaari Jesucristojinijijiaatijia, nocua pa tiuuniuria.
23 Antes que o caminho da fé se tornasse disponível, fomos colocados sob a custódia da lei e mantidos sob a sua guarda, até que essa fé fosse revelada.
24 Naacuajitij, Moisés Rootasanoori juhua pa jiitiana quiquiaari. Juhua naatujooriniyojua pa pueratejojua Jesuucuaari. Naa na miishacari pajaniyatej, juhuacarijia Jesujiniji pa niishitiojojuaari. Naacuajitij, paa jaara Jesuucua tiuuquiaarini, paari puetunu sesa pa miishanojinijijianaa jiyanooshaaquiaarini.
24 Em outras palavras, a lei foi nosso guardião até a vinda de Cristo; ela nos protegeu até que, por meio da fé, pudéssemos ser declarados justos.
25 Naa Jesuucua tiuujiaca pueya pa quishacari quiarijiatej, majaari socua pa tojiniu tariucuacaanu pa canashitijiona. Moisés Rootasanoori juhua pataaco seru quiquiaari, Pueyasora na canashitijionura pajaniya, juhua naatujoori pa quishacarijia.
25 Agora que veio o caminho da fé, não precisamos mais da lei como guardião.
26 Quiarijia cutara, puetunu niajaniyajanaari Pueyaso pueya, Jesuucua nia tiuuniuucua.
26 Pois todos vocês são filhos de Deus por meio da fé em Cristo Jesus.
27 Naacuajiti pueyanaa, niaa jaara moojinia tiuquinishaacanu, seetanujuanaa nioojiata nia tiuushacari Jesuucua, niaari na coquetesaaquiaa. Naa nia quishacari natatej, na Que niquiara, niaari juhua nojuaja niquishano, na panishano muerasuniyojua nia quiniuucuajuhuaj.
27 Todos que foram unidos com Cristo no batismo se revestiram de Cristo.
28 Naa Pueyaso muerasu pa quiniuucuatej, majaari Pueyaso niquiniu rimiajata pajaniya. Tamonu jaara Judio pueyano quiri, naajaa. Tamonu jaara tahue quirijiuhuaj, naajaa. Poonijiotesano pueyano maaraja, camarnuuju pueyanonio, cunoori maja rimiajata Pueyasora. Naajuhuaj, caya, maaji, cunoori maja rimiajata Pueyasora. Jesucristoocua tiuujiaca pa quishacari, Pueyasora, puetunu pajaniyajanaari juhua niquiriyatu pueyanoni.
28 Não há mais judeu nem gentio, escravo nem livre, homem nem mulher, pois todos vocês são um em Cristo Jesus.
29 Naajuhuaj, niaa jaara seetanujuanaa Jesucristo pueya quiri, niaari seetanujuanaa canaa supuetana Abraham jiuhuacuajinio supueno pueya cutara. Naacuajitij, niaari Pueyaso sequesano Abrahamrano maseriquianojuhuaj.
29 E agora que pertencem a Cristo, são verdadeiros filhos de Abraão, herdeiros dele segundo a promessa de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.