1 Coríntios 12
Quiarinio pueyaso rupaa pa jiyaniijia Jesucristojiniji pueyano rupaajinia (ARLNT) vs NTLH
1 Cuarta Pueyaso muerasunaa, niaacuajaari tari niishiya Pueyasoori na Sohuanu niquitioquiaa puetunu pajaniyajanaa, na cumaaca pa jiitianura. Quiarijiani, socua nia niishitiojonu paniya cunojinijinijia.
1 Meus irmãos, quero que vocês saibam a verdade a respeito dos dons que o Espírito Santo dá.
2 Niaacuajaari niishiya taa nia quiquiaari tarini, Pueyaso niishiyashijiaca nia quishacarijia. Niaari puetunu sapojosaaquiaarijianaa, pueya shipinishanoocua nia tiuuniuucua najuhuanaj. Sesaacaari naa nia tojitiquiaari najuhuana pueya shipinishano, nia jiyanishano pueyasohuani.
2 Vocês sabem que, quando ainda eram pagãos, vocês eram desviados, de várias maneiras, para a adoração dos ídolos, os quais não têm vida.
3 Naaratej cua pueyanaa, maja sapojosano nia quiniu socua. ¿Taate pa naata niishiniuni, cante seetanujuanaa Pueyaso Sohuanu cumaacata pohuataa Pueyasojinijini? Naa nia saniniujiuritij: Pueyaso Sohuanu pohuatesacari pueyano, nojuajaari maja na naata Jesucristo sesacanu. Naajuhuaj, saaja Pueyaso Sohuanu cumaquishacari pueyano na naata sequenu: “Jesucuajaari Jiyaniijiajanaa”. Naacuajitij, maja nia tojiniu na rupaa, cante Jesucristo sesacajani.
3 Por isso precisam compreender que ninguém que diz “Que Jesus seja maldito!” pode estar falando pelo poder do Espírito de Deus. E que ninguém pode dizer “Jesus é Senhor”, a não ser que seja guiado pelo Espírito Santo.
4 Pueyaso Sohuanuuri niquiriyatujua. Naajaa, Pueyaso Sohuanuuri puetunu Pueyaso muerasujuanaa cumaquiquiaa tamaatia miishano pa miiniuria na cumaacata.
4 Existem tipos diferentes de dons espirituais, mas é um só e o mesmo Espírito quem dá esses dons.
5 Queraatia tamaatia poonijiosanoori Pueyasora quiya. Naajaa, puetunu pajaniyajanaari niquiriyatujua Jiyaniijiara poonijioquiaani.
5 Existem maneiras diferentes de servir, mas o Senhor que servimos é o mesmo.
6 Puetunu pajaniyajanaari tamaatia miiquiaa pa poonijiosanoni. Saniniuujia, Pueyasojuanaari na panishano miiquiaa puetunu pueya jiuujiajiniajanaa.
6 Há diferentes habilidades para realizar o trabalho, mas é o mesmo Deus quem dá a cada um a habilidade para fazê-lo.
7 Pueyasoori puetunu na muerasujuanaa cumaquiquiaa na Sohuanuta, maninia pa miitioonura, Pueyaso muerasu maapue cumaquishaanura puetunujuanaa.
7 Para o bem de todos, Deus dá a cada um alguma prova da presença do Espírito Santo.
8 Pueyasoori pa cumaquiquiaa tamaatia miishano pa miiniuria. Naacuajitij, Pueyaso Sohuanuuri tamonu pueyano pohuataniquiaa Pueyaso niishishano na muerasura. Pueyaso Sohuanuuri tamonu pueyano niishitiquiaajuhua Pueyaso sequenu panishano pajaniya.
8 Para uma pessoa o Espírito dá a mensagem de sabedoria e para outra o mesmo Espírito dá a mensagem de conhecimento.
9 Pueyaso Sohuanuuri tamonu cumaquiquiaa Pueyasoocua na tiuuniuria jiyanohua, na shiniujiuniuria Pueyaso miiniu panishano pa miiniuria. Pueyaso Sohuanuuri tamonu cumaquiquiaajuhuaj cusosuhua na naatanijionura Pueyaso cumaacata.
9 Para uma pessoa o mesmo Espírito dá fé e para outra dá o poder de curar.
10 Pueyaso Sohuanuuri tamonu pueyano jiyajeneta miishano miitiyajuhuaj Pueyaso cumaacata. Tamonuuri niishitishaaquiaa Pueyaso sequenu panishano na pohuatanura pueya niquiara. Pueyaso Sohuanuuri tamonu niishitiquiaa teyano sohuanute tamonu pueyano cumaquiyani, Pueyaso Sohuanu, sapojona samaru soj. Pueyaso Sohuanuuri tamonu pueyano pocuatequiaa tamaatia rupaaca, na niishishoo rupaa. Pueyaso Sohuanuuri tamonu pueyano niishitiojoquiaa tamaatia rupaajinia sequesano na pacunura pueya rupaajiniajuhuaj, pueya tojiniuria maninia tama nojori rupaajiniajaaja.
10 Uma pessoa recebe do Espírito poder para fazer milagres, e outra recebe o dom de anunciar a mensagem de Deus. Ainda outra pessoa recebe a capacidade para saber a diferença entre os dons que vêm do Espírito e os que não vêm dele. Para uma pessoa o Espírito dá a capacidade de falar em línguas estranhas e para outra ele dá a capacidade de interpretar o que essas línguas querem dizer.
11 Naacuajitij, Pueyaso Sohuanujuanaari puetunu pa cumaquiquiaajanaa, tamaatia pa miiniuria. Naa pa poonitijioquiaari taa na paniyacuajani, cana na paniyajaaniuhuaj.
11 Porém é um só e o mesmo Espírito quem faz tudo isso. Ele dá um dom diferente para cada pessoa, conforme ele quer.
12 Tamaatia poonijiosano puetunu pajaniyajanaa jiitiasacari, paari juhua niquiriyatu cuaqueya quiyani. Mijiria pa cuaqueyari jiyanohua maninia shipinishano jiyanohua Pueyaso niishitiajata. Pa cuaqueyari maja saaja shu na quiniu. Pa cuaqueyari queraatia tamaatia casaaraca. Puetunu pa cuaqueya casaajanaari jatiqui poonijioquiaa pa cuaqueyajinia, maninia pa quiniuria. Puetunu pa cuaqueya casaajanaari saa niquiriyatu cuaqueyaja quiya. Jiyano pa cuaqueyatej, Pueyaso muerasuuri naa quiyajuhuaj. Naacuajitij, Cristota rupuetootesano pa quishacari, puetunu pajaniyajanaari juhua niquiriyatu cuaqueyaja quiyani, pa Jiyaniijiara pa poonijionura jatiqui.
12 Cristo é como um corpo, o qual tem muitas partes. E todas as partes, mesmo sendo muitas, formam um só corpo.
13 Pueyasoori pa rupuetootequiaa na Sohuanuta, puetunu jatiqui pa quiniuriajanaa. Pueyasoori puetunu na muerasujuanaa samiitianiquiaari na Sohuanuta. Pueyaso Sohuanu pa jiitiasacari, puetunu pajaniyajanaari rupuetootesano quiya niquiriyatu Sohuanutani. Naacuajitij, paari juhua niquiriyatu cuaqueya quiyani: Judiocuaca, taucuacanio, poonitijiosano pueyajuhuaj, camarnuuju pueyanio.
13 Assim, também, todos nós, judeus e não judeus, escravos e livres, fomos batizados pelo mesmo Espírito para formar um só corpo. E a todos nós foi dado de beber do mesmo Espírito.
14 Pa cuaqueyajiniji pohuatareeraj. Pa cuaqueyajinia, majaari saa niquiriyatu casaaja quiniu. Queraatia casaari quiya pa cuaqueyajinia.
14 Pois o corpo não é feito de uma só parte, mas de muitas.
15 ¿Taa nia sequeyani pueyanaa? Pa niohuaca jaara sequere: “Janiyari maja juaashiquiani. Naaratej, janiyari maja pueyano cuaqueyajinijini”. ¿Taa nia sequeyani cuarta Pueyaso muerasunaa? ¿Pa niohuacate maja pa cuaqueyajiniji, maja juaashiquia na quiniuucua? Maja. Naajuhuaj, majaari pa soonu tamaatia poonijiosano pa jiitiasacari Pueyasora.
15 Se o pé disser: “Já que não sou mão, não sou do corpo”, nem por isso deixa de ser do corpo.
16 Naajuhuaj, pa numaa jaara sequere: “Janiyari maja namijiani. Naaratej, janiyari maja pueyano cuaqueyajinijini”. ¿Taa nia sequeyani pueyanaa? ¿Pa numaate maja pa cuaqueyajiniji, maja namijia na quishacari? ¿Sooshiyatee? Maja.
16 Se o ouvido disser: “Já que não sou olho, não sou do corpo”, nem por isso deixa de ser do corpo.
17 Paa jaara saaja puereetuuca namijia quirini, shaaqui pa cuaqueya, ¿paatucua tojirini? Maja pa naata. Paa jaara saaja numaa quirini, shaaqui pa najuhua, ¿paatucua nujuuriquiani? Maja pa naata.
17 Se o corpo todo fosse olho, como poderíamos ouvir? E, se o corpo todo fosse ouvido, como poderíamos cheirar?
18 Pueyasoori namitia pa cuaqueya shipiniquiaari puetunu pa panishano casaatajanaa. Puetunu pa cuaqueya casaajanaari rupuetootesaaquiaari tee Pueyaso paniquiaari nianucuajani. Naajuhuaj, Pueyasoori puetunu na muerasujuanaa cumaquiquiaa mariyata, tamaatia poonijiosano pa jiitianura taa na paniyacuajani.
18 Assim Deus colocou cada parte diferente do corpo conforme ele quis.
19 Pa cuaqueya jaara quiriquia saa namijiaja puetunujuanaa, ¿pa cuaqueyatuma tee quiriquia socuani?
19 Se o corpo todo fosse uma parte só, não existiria corpo.
20 Puetunu pa cuaqueya casaajanaari namitia saaja niquiriyatu cuaqueya quiya.
20 De fato, existem muitas partes, mas um só corpo.
21 ¿Taa nia sequeyani pueyanaa? Pa namijia jaara pa juaashiquia sequere: “Juaashiquianaa, niaari najuhuana quijiaca. Maja nia naata niquiniu”, ¿majate pa juaashiquia pa panishanojuhuaj? Taaquiriirinij. Naajuhuaj, pa naca jaara pa niohuaca sequere: “Niohuacanaa, niaari najuhuana quijiaca. Maja cua paniniu niya niajaniya”, ¿majate pa niohuaca pa panishanojuhuaj pa rucuanejotajara? Taaquiriirinij. Pueyanaa, naa pa quiri jatiquijiuhua puetunu parta Pueyaso muerasutajanaa, taa puetunu pa cuaqueyajinia pa jiitiasano casaajanaa quiya jatiquicuaani. Naaratej, puetunu parta Pueyaso muerasujuanaari pa panishano quiya, pa cumaquitioonura maninia.
21 Portanto, o olho não pode dizer para a mão: “Eu não preciso de você.” E a cabeça não pode dizer para os pés: “Não preciso de vocês.”
22 Teyano casaate pa cuaqueyajinia socua sasaca quiya pa niquiarani, cunoori socua pa panishano. Maja pa naata rishiniu cunooju.
22 O fato é que as partes do corpo que parecem ser as mais fracas são as mais necessárias,
23 Naajuhuaj, teyanote maja puera maninia niquishano pa cuaqueyajiniani, paari toque cushiquiaani pa cararaatiuuquia pa mishiquionura, maninia pa niquishaanura. Paari caririquijia cutarani, juhuasu pa quishacari.
23 e aquelas que achamos menos honrosas são as que tratamos com mais honra. E as partes que parecem ser feias recebem um cuidado especial,
24 Saniniuujia, maninia niquishano casaa pa cuaqueyajiniani, majaari cuno pa mishiquionu quiquiaa toqueta. Pueyasoori naa puetunu pa cuaqueya casaajanaa shipiniquiaari maninia pa cojuanurajuhua teyanote maja maninia niquishano pa cuaqueyajiniani.
24 que as outras mais bonitas não precisam. Foi assim que Deus fez o corpo, dando mais honra às partes menos honrosas.
25 Naacuajitij, pa cuaqueya casaari maja rimiajata cojuasano na quiniu. Puetunu pa cuaqueya casaajanaari maninia miitiooquiaa, puetunu maninia pa cuaqueya quiniuriajanaa. Naatej, taa pa tacaaquiaa pa cuaqueyaracuaani, naa pa miiri parta Pueyaso muerasujuhuaj.
25 Desse modo não existe divisão no corpo, mas todas as suas partes têm o mesmo interesse umas pelas outras.
26 Pa niohuaca jaara noore, puetunu pa cuaqueyajanaari na tacaatiaa. Pa niohuaca jaara shaaterohua, pa cuaqueyari jaarajaaja puetunujuanaa shuquiriaatia quiriohua. Naajuhuaj, parta Pueyaso muerasu jaara taraatia miishaare, naa nojori pa taraajetarejuhuaj. Naajuhuaj, parta Pueyaso muerasu jaara maninia miishaare, nojoritia pa timirijiuhuaj.
26 Se uma parte do corpo sofre, todas as outras sofrem com ela. Se uma é elogiada, todas as outras se alegram com ela.
27 Puetunu pajaniyajanaari juhua Cristo cuaqueya quiyani. Naaratej, Pueyasoori puetunu na muerasujuanaa rupueteya Cristo cuaqueyajinia, saa niquiriyatu cuaqueyaja pa quiniuria, pa camarnura pa poonijionura.
27 Pois bem, vocês são o corpo de Cristo, e cada um é uma parte desse corpo.
28 Cristo cuaqueya pa quishacari, Pueyasoori coteenujuanaa canaa jiyatequiaari Jesucristo jiyaramiquishano pueya canaa quiniuria. Na nuhuaji, Pueyasoori tamasaca jiyatequiaari na rupaa pohuatanaa nojori quiniuria, nojori caminiujiuniuria Pueyaso sequenu panishano pueya niquiarajuhuaj. Naajuhuaj, Pueyasoori tamasaca jiyatequiaari na rupaa niishitiojonaa nojori quiniuria. Pueyasoori tamasaca jiyatequiaari jiyajeneta casaa nojori miijionura na cumaacata. Tamasacaari jiyatesaaquiaari cusosuhua naatanijionaa nojori quiniuriajuhuaj, Pueyaso Sohuanu cumaquishacari nojori. Tamasacaari jiyatesaaquiaarijiuhuaj Pueyaso muerasu naacunaara nojori quiniuria. Tamasacaari jiyatesaaquiaarijiuhuaj Pueyaso muerasu jiitianaa nojori quiniuria. Tamasacaari pohuatesaaquiaari tamaatia rupaacajuhuaj. Naacuajitij, queraatia tamaatia poonijiosanoori quiya.
28 Na Igreja, Deus pôs tudo no lugar certo: em primeiro lugar, os apóstolos ; em segundo, os profetas ; e, em terceiro, os mestres. Em seguida pôs os que fazem milagres; depois os que têm o dom de curar, ou de ajudar, ou de liderar, ou de falar em línguas estranhas.
29 ¿Puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri jiyaramiquishaaquiaari Jesucristojiniji nojori pohuatanura tamasaca niquiara? Maja. ¿Puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri Pueyaso rupaa pohuatanaa? Maja. ¿Puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri Pueyaso rupaa niishitiojonaa? Maja. ¿Puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri jiyajeneta miishano miijiaca? Maja.
29 Nem todos são apóstolos, ou profetas, ou mestres. Nem todos têm o dom de fazer milagres,
30 ¿Puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri cusosuhua naatanijionaa? Maja. ¿Puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri tamaatia rupaaca pocuajaca? Maja. Tamaatia rupaajinia pohuatasano jaara quiriquia, ¿puetunu Pueyaso muerasujuanaateeri na naata na pacunu tama nojori rupaajiniajaaja? Maja.
30 nem de curar doenças, nem de falar em línguas estranhas, nem de explicar o que essas línguas querem dizer.
31 Naaratej, niajaniya cuaara jiaatiaara socua maninia poonijiosano nia jiitianura Pueyaso Sohuanujiniji, niarta Pueyaso muerasu nia cumaquiniuria maninia.
31 Por isso se esforcem para ter os melhores dons. Porém eu vou mostrar a vocês o caminho que é o melhor de todos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.