Mateus 5

Mpohwoe Hungkuno Songofoho (APZ) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aꞌamu piꞌnɨngo engo uhuꞌmokontanɨngkofi Jisas nuhwononto yafe weꞌe soꞌmo nosonto humamentisofoho. Osopo nohumentanɨngki inomokomoyo sohwa nuꞌmahonɨngkofi
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Jisas kakoe hungkuno ole lutɨhwamento, Anɨtu aꞌamumo mokosyohumayoso olenoho.
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Aꞌamu fiso Anɨtuneꞌno huno engo muyoꞌnjoso hofɨko Anɨtumneꞌno huno wopɨngo wotɨpemano lɨfijoꞌmanji hofɨko sɨmeho wopɨngo umoꞌnono. Anɨtu hofɨkimo umokosyohumayo hweho.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Aꞌamu sɨmeho tangoꞌnjo humalofoso sɨmeho wopɨngo umoꞌnono Anɨtu kako oso aꞌamu somo sɨmeho wopɨngo umokumontonoho.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Aꞌamu fiso hofɨkoe yofemo monje yahinontɨfi Anɨtuye yofe hoꞌnomalokwofoso sɨmeho wopɨngo umoꞌnono. Yoꞌmayo wopɨngo Anɨtu wosejapmmo ulɨmentisoso hofɨkoꞌnefoho.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 Aꞌamu wopayo mijoho peꞌnyoso wopayoꞌno hi umoꞌnyo hopaso aꞌamu Anɨtuye honɨngkano wopɨngomneꞌno hi umoꞌnosoꞌmanji oso hisomo Anɨtu kakoe hungkuno hisofe sɨmehomo wopayo sɨmeho hopaso uhnnɨmontonoho. Oseso hofɨkoe sɨmeho wopɨngo umoꞌnono.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Aꞌamu fiso nomꞌne aꞌamu hofɨkimo wonyo ulohofɨwoꞌnɨngkohofo somneꞌno hitoho ulofahonɨngki wopɨngoꞌnohini ulohofɨwoꞌnɨngkohofoso sɨmeho wopɨngo umoꞌnono. Osoꞌno Anɨtu hofɨkimo wopɨngo ulohoꞌmontonoho.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Aꞌamu sɨfe aho tɨmo sɨmeho haloho angaꞌnohinoꞌnjoso hofɨko sɨmeho wopɨngo umoꞌnono. Oso aꞌamu hiso Anɨtumo uhwonantɨfeho.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Aꞌamu sɨmano hintotohinoꞌnjo somo nɨhoholofɨwoꞌnɨngkohofoso sɨmeho pompenjiyo umoꞌnoneꞌentɨfi iwoꞌnɨngkohofoso sɨmeho wopɨngo umoꞌnono. Anɨtu ulɨmontonoho, Nje mehomi kuyoho.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 Aꞌamu Anɨtuye hungkunomo inɨngkayoꞌno syoho wopɨngo yontanɨngki aꞌamu nomꞌneso oso aꞌamu somo sɨtofo ujo soꞌnji wonyo ulohofo soꞌno kako sɨmeho wopɨngo umoꞌnono. Anɨtu umokosyohumamontonoho.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 Sekwo aꞌamu soku ngkimo tɨfi nnɨngkawowoꞌnɨngkohofo soꞌno aꞌamu nomꞌneso sekumo wonyo hungkunoꞌnji hwasyo hungkunoꞌnji sejo soꞌnji sefotofo selohofɨkujoꞌno sekwo sɨmeho wopɨngo wasemoꞌnono.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Sekwo sɨmeho wopɨngo semoꞌnɨngkuhwosoꞌno sɨmonyo fiyɨmno. Sekwoe yahino wopɨngo olo hwaho lopo iwoꞌnɨngkohofo loꞌnji ngkimo tɨfi nnɨngkape loꞌnji mpe iyo paꞌnyoso hoꞌyango ahwomomo weho. Oso sefotofɨwoꞌnɨngkohofo hopaso hofɨko hohonta aꞌamumo Anɨtu hungkuno uyahonɨngki ulɨmotofo somo ufotoꞌmotofofoho. Oso aꞌamu hiso hofɨkoe yahino wopɨngo soꞌno mpe iyo hopaso ahwomomo maꞌmentohofo hopaso sekwo womantɨfeho.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Sekwo olo hwaho loponjo sa paꞌnyo kuyoho. I osoꞌno sa fosyo mijoꞌnohino imoꞌnɨngkuhwosi kakoe yokumpohnꞌnyo nonto wonyo imoꞌnososo apaꞌno sa hiso wopɨngo imoꞌnyoso pipi uyantanto. Awonoho. Nɨhuꞌnahone wonyo umoꞌnɨmotonoho. Aꞌamu sa hiso mopijoso me-e miyonehoho.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 Sekwo hwahoponjo pomponaho paꞌnyo kuyoho. Antɨme engo hwofɨkiꞌnyo soponjo molinyoso oso hiyaeꞌmꞌmaho. Oꞌo, utɨhwaꞌnyoponoho.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Aꞌamu sikiloho mongkujontɨfeso ahwonteꞌmo kipitofahinyoꞌmaho. Oꞌo, hofɨko ijempohopo hoꞌnahinyofoho. Oso aꞌamu ango somo humafijo somo pomponaho ulohofono.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Olo hiloso sekwo hmmoꞌnɨmno. Sekwoe pomponahoso aꞌamufe tɨmopo wolasyono. Aꞌamu hofɨko sekwoe honɨngkano wopɨngomo uhwonɨfijoso hofɨko Mpohwo Anɨtu ahwomomo humaso sohwoe yofe wohoꞌnomantɨfeho.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Sekwo ngkineꞌno huno ole seyɨhwoloho. Ngko Mousesɨye honɨngkano hungkunoꞌnji aꞌamumo Anɨtu hungkuno uyahonɨngki lɨmotofo sohwafe hungkuno ntnneꞌno wae yaoꞌmneꞌnji pmmentohe hwoꞌnyoho. Oꞌo ngkineꞌno huno ose seyɨhwoloho. Ngko hungkuno hiloso wae yaꞌmneꞌenji pmmentohe hwonɨꞌmaho. Oꞌo, ngko hungkuno hiloso ne utɨhwayoꞌne pmmentohefoho.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Hungkuno nehopi waselɨmonneꞌno yohono. Aꞌamu fiso oso honɨngkano hungkuno ifalifaliyo weꞌe somo wae meeofonehoho. Oꞌo, olo hwaho loꞌnji ahwomo loꞌnji moiꞌwo imoꞌnoso sohonta olo hungkuno hopiꞌnonohino hiloso nowentanɨngkuhwosi hungkuno hopiꞌnonohino ne imoꞌnonefoho.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Aꞌamu fihwo Mousesɨye honɨngkano hungkunoꞌnji aꞌamumo Anɨtu hungkuno uyahonɨngki lɨmotofo sohwafe hungkunoꞌnji angaꞌnohinoso mtɨhupesoso aꞌamu nomꞌne somo oso honɨngkano mtɨhupe soꞌno lutɨhwasoꞌmanji oso aꞌamuso Anɨtuye angomo sɨꞌmofoso sohonta Anɨtu ulonefoho. Jɨje yofe monje innyo hwosoho. Aꞌamu fiso Anɨtuye hungkuno hopiꞌnonohino loso inɨngkawesoso aꞌamu nomꞌne somo oso honɨngkano wopɨngomo inɨngkayoꞌne lutɨhwasoꞌmanji oso aꞌamuso Anɨtuye angomo sɨꞌmofoso sohonta Anɨtu ulonefoho. Kɨko yofe engoꞌnjo hwosoho. Ose ulonefoho.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Sekwo upaꞌnɨmno. Sekwoe honɨngkano wopɨngoso aꞌamu Falisi sohwanji aꞌamu Mousesɨye hungkuno lutɨhwayo syohoꞌnjo sohwanjiye honɨngkano wopɨngomo muyakolofeꞌmanji sekwo Anɨtuye angopo kako yokumpohnꞌnyo semokosyohumayoꞌne muꞌmapitnnehofo. Oꞌo, mango mtaꞌnnohini lɨwoꞌnɨngkohofo soku honɨngkano wopɨngo somo humayoso hopoꞌmaho.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Mousesɨye honɨngkano hungkuno ole nto upaꞌnɨwoꞌnɨngkohofo, Aꞌamumo fonjasiyoꞌeno. Aꞌamu nomꞌnehumo fonjasyoso sohwo kakoe hungkuno ikwolofoneso woꞌnnyo hweho.
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 I oso hisoꞌno nje hungkuno waselɨmonneꞌno yohono. Aꞌamu fihwo kakoe aꞌamumneꞌno sɨmeho tohino umnyoꞌeno. Aꞌamu sɨmeho tohino umnoso sohwo kako tɨfi noꞌmo Anɨtuꞌnji hungkuno ikwolofoneso woꞌnnyo hweho. Aꞌamu fihwo kakoe aꞌamu sohumneꞌno sɨtofo ujoꞌeno. Sɨtofo uloso sohwo kako Anɨtuꞌnji hungkuno ikwolofoneso woꞌnnyo hweho. Aꞌamu fihwo nomꞌnehumo iloꞌnnyo hwosoho ujoꞌeno. Oꞌo, oso aꞌamu huhwo sohwo kako tɨkanomo wene hweho.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Kɨko tajo ango somo noswohoji jɨje wonyo wae yaofoꞌne Anɨtumo jomo ulɨmo lohoji kɨko nomꞌne sohumneꞌno kikineꞌno sɨmano hintotohino umnoso soꞌno syafɨsyohoji
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 u, kɨko tajo ango somo ulɨkoꞌmahoji oso aꞌamu huhwo sohwoepono komoꞌno uhuji hungkuno itoꞌno mɨhwajo. Hungkuno itoꞌno mɨhwajohosɨsi sɨmeho pompengo inɨngkahosɨsi tajo ango somo asomo fusyo. Osopo Anɨtumo jɨje wonyo wae yaofoꞌne jomo uso.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Aꞌamu fihwo kikimneꞌno sɨmeho tohino umnoso soꞌno kɨko komoꞌno sɨmeho wopɨngo hmninyo. Aꞌamu hungkunomo itoꞌno efisopɨhwajiyo sopo nokumotawenoho. Kako aꞌamu hungkunomo itoꞌno efisopɨhwajiyoꞌnjofepono kumotawesoꞌmanji osopo aꞌamu hwapɨfe tɨfoꞌnjo sohwa nokitɨmafɨkuji impoꞌangomo intofakohufitnnoho.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Ngko nehopi waselɨmonneꞌno yohono. Kɨko impoꞌangoso kuntoꞌno ulɨkoꞌmaꞌmne hwosɨꞌmaho. Oꞌo, sɨmoꞌmo kɨko jɨje yahino somneꞌno yoꞌmayo hamniyoho hopiꞌnonohinoso wohoꞌnahumonnoho. Ose ulɨmentisofoho.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Hungkuno nomꞌne nto upaꞌnɨwoꞌnɨngkohofoso ole, aꞌmohufo iyoꞌeno.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 I oso hisoꞌno nje hungkuno waselɨmonneꞌno yohono. Hwe fihwo nomꞌne aꞌmu fisimo uhwononto hufo womaꞌmo lonto aꞌmu simneꞌno kakoe sɨmeho fefoyo uyahonɨngki oso hwe huhwo sohwo aꞌmu siꞌnji kakoe hunomo hufo nto iso hweho.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Tɨmo aho angahohntaꞌangoso honɨngkano wonyo kumokososo yoꞌmayo somo tɨmo uhwonɨngkohoji huno wonyo syafɨhujoꞌmanji oso hiso nɨhuꞌno yohotoho. Kɨko wonyo isoꞌnoꞌmanji tɨmo angaꞌno fitɨhwotofaofo. Tɨmo wopɨngo hufaꞌuꞌnjo sohwosi tɨkanomo uhnnoho. Oꞌo tɨmo angaꞌnohinoꞌnji honɨngkano wopɨngomo fiso.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Jɨje aho angahohntaꞌni honɨngkano wonyo kumokososo aho hiso hntofamo lohofohoji fohoꞌnaofo. Aho wopɨngo hufaꞌu hiꞌnjo hwosi tɨkanomo uhnnoho. Oꞌo, aho angaꞌnohinoꞌnji honɨngkano wopɨngomo fiso.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Hungkuno nomꞌne nupaꞌnɨwoꞌnɨngkohofoso ole, Hwe fihwo kako kakoe ape wohoꞌnahumo lɨhwosi ape hoꞌnasiyoꞌneso iyoswo mtɨꞌmokuhwosi uyono.
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 I oso hisoꞌno nje hungkuno waselɨmonneꞌno yohono. Hwe fihwo kakoe ape honɨngkano wonyo mmofeꞌnjo simo hoꞌnasyoso sohwo kakoe apefe honɨngkano wonyo umokumontonoho. Hwapɨngoso ape hisi nomꞌne hwe sohumo umaꞌnososo Anɨtu kako tɨmo uhwonyoso hwe hufaꞌuꞌnjiyoho. I nomꞌnihwo kako ape nomꞌnihwo hoꞌnasyoso somo maso sohwo kako huhwo ape itoꞌno mayo honɨngkano somo mtɨhuposo soꞌno kako huhwo honɨngkano wonyoꞌnjo hweho.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Hungkuno nomꞌne upaꞌnɨwoꞌnɨngkohofoso ole, Hwasyo hungkuno nomꞌneꞌno yokintahopo ne-eso nolɨkutoho. Hwe fihwo ole lososo, Ngko nehopi hufaꞌu sɨhune hwamneꞌno lohono. Ngko yoꞌmayo yoꞌmayo uyɨmo. Ose loso sohwo kako itoꞌno uyono. Hwe Engo sohwo olo hisoꞌno nuhwonɨngkuhwosi itoꞌnohini wosyafɨhuꞌmontonoho. Ose nto upaꞌnɨwoꞌnɨngkohofofoho.
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 I oso hisoꞌno nje hungkuno waselɨmonneꞌno yohono. Sekwoe hungkuno nehopi imoꞌnyoꞌne soꞌno hungkuno piꞌnɨngo nolɨkutoho. Oꞌo, hungkuno neꞌnjoꞌnohino filɨmno. Sekwo aꞌamu yokintahoponjo sohwamneꞌno jɨje hungkuno nehopi imoꞌnyoꞌne nulɨkutoho. Nɨhuꞌno nɨjwoꞌeno. Oꞌo, yoꞌmayo ahwomomjo sohwamneꞌno nolɨkutoho. Ahwomoso Anɨtuye epohumayofoho. Osopo yoꞌmayoso mokosyohumawoꞌnɨngkisoponoho.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Sekwo yoꞌmayo hwahoponjo somneꞌno sekwoe hungkuno nehopi imoꞌnyoꞌne nolɨkutoho. Oꞌo, hwahoso Anɨtuye epohumayo sɨfe hoꞌnasiyoꞌnefoho. Olopo yoꞌmayoso mokosyohumawoꞌnɨngkisoponoho. Sekwo Jelusalemneꞌno sekwoe hungkuno nehopi imoꞌnyoꞌne nolɨkutoho. Oꞌo, Jelusalem sopo Anɨtuye angoponoho.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Sekwo sekwoe mnokinomneꞌno sekwoe hungkuno nehopi imoꞌnyoꞌne soꞌno nolɨkutoho. Oꞌo, sekwoe mijiyo halojo wofokafono. Sɨkwoꞌmno wofokafono, lisoso halojo wofokaꞌmontolaho. Sɨkwoꞌmno wofokaꞌmontolaho. Awonoho.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Osoꞌno sekwo hungkuno neꞌnjoꞌnohino ulɨmno. Eno, esoꞌnji Awonoho, esoꞌnji osoꞌnohinoho. Hungkuno nomꞌneso hwe wonyo Seten mtaꞌango linyofoho.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Hungkuno nomꞌne nto upaꞌnɨwoꞌnɨngkohofoso ole, Hwe fihwo jɨje tɨmomo wonyo kumokososo kɨko kakoe tɨmo wonyo umojo. Hwe fihwo jɨje mango fonjokujakumofososo kɨko kakoe mangomo fonjokulɨpijaofo.
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 I oso hisoꞌno nje hungkuno waselɨmonneꞌno yohono. Hwe fihwo kikimo wonyo kilohofososo kɨko kakimo ilojɨmofeꞌeno. Oꞌo, awonoho. Hwe fihwo kako jɨje manjijohopo kuposososo manjijoho fehohnjo utɨhwaho. Osopo wakuposono.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Hwe fihwo kikineꞌno hungkuno hiꞌnjo sohwo jɨje manjiꞌmofo womaꞌmo lososo osohumo jɨje manjiꞌmofoꞌnji sɨfe manjiꞌmofo ntnneꞌno uyo.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Hwe yofe engoꞌnjo fihwo kako sekwoꞌnji hano hoꞌyangoꞌnji tɨfo lopo wemoyano selososo sekwo hano sawemo sopono fisɨmno.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Hwe fihwo ole seloso, Sekwo yoꞌmayoso ntapmno. Ose selososo sekwoe yoꞌmayoso uyɨmno. Hwe fihwo ole seloso, Sekwoe hoꞌyango yoꞌmayoso nokiso ntapmno. Ose selososo sekwo hohujo ikinjɨmofɨkutoho.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Hungkuno nomꞌne nto upaꞌnɨwoꞌnɨngkohofoso ole, Aꞌamu sekwoꞌnjo mofone sopo humalofo somo sɨmeho umoꞌnyoꞌne uyɨmno. I osoꞌno sekwo mango hwamo sɨmeho umoꞌnyoꞌne ukutoho.
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 I oso hisoꞌno nje hungkuno waselɨmonneꞌno yohono. Sekwoe mango hwamo sɨmeho umoꞌnyoꞌne ufijoso aꞌamu wonyo selohofɨwoꞌnɨngkohofo somneꞌno Mpohumo jomo ulɨmno.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Ose ifijo soꞌno sekwoe Mpohwo ahwomomo humaso sohwoe yahinomo unɨngkowantɨfeho. Anɨtu kakoe mofehiꞌnyoso aꞌamu wopɨngoꞌnji wonyoꞌnji humalofo somo ulono lonto uyɨwoꞌnɨngkiso hweho. Aꞌamu honɨngkano wopɨngoꞌnjo honɨngkano itoꞌno minɨngkayoꞌnjo somo ifoyo wosapijono lahonɨngki syuwoꞌnɨngkohoho.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Sekwo aꞌamu sɨmeho umoꞌnyoꞌne sejapɨwoꞌnɨngkohofo osomneꞌnohini sɨmeho umoꞌnyoꞌne uyɨfijoso Anɨtu kako wopɨngo pehoꞌno wosejapmmontolo. Awonoho. Aꞌamu honɨngkano wonyoꞌnjoso ose iwoꞌnɨngkohofofoho.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Sekwo sekwoe aꞌamuꞌnohino somo wopɨngo uwoꞌnɨngkohofo soꞌno sekwoe honɨngkano nomꞌne somo uhwofilofoso pipilo. Awonoho. Aꞌamumo Mpohwo Anɨtumo minɨngkayoꞌnjo hi ose iwoꞌnɨngkohofofoho.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 I osoꞌno sekwoe Mpohwo Anɨtu ahwomomo humaso sohwo paꞌnyo hmmoꞌnɨmno. Sekwo aꞌamu wopɨngoꞌnji wonyoꞌnjo somo wopɨngo ulohofɨkujoꞌno Anɨtu kako humaso hopa fehumamno.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.