Romanos 9

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Keriso-are ae gemuohuro jevëꞌëro jö mae majëhiꞌiëꞌe sareriꞌe jöho bogo. God-are Aruꞌahohuro nasi dë vövöbajoꞌoho ajemiromo avohehoꞌego herovoromo na jö mae majëhiꞌiëꞌe.
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 Huë vavaene na bogo biseꞌo vaduꞌoho baeromo majae ëhi vavaenegajeje.
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 Nasi saꞌa raje ö muenoꞌe gemuoho jëvanovoꞌego jabesi jöëni vavaene baeje. Ëhesi bëhoho jabumë Keriso bogo mae uehorovoruomajeje. Röhu jabesi aruꞌahohuni na böröme uehorovevoꞌi nasi sinoho ma-bisemu uehorovajeje. Ëhuni na uve: God-ro sisë bojemiromo Keriso-are bëhiroho roriꞌo babuꞌöjevego nasi saꞌa rajohuro aevoromo Keriso mae uehorovoruomoꞌibejajo ëhuro iae mae jevoꞌibejajo. Jabesi jöëni ëhi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvoromo vavaenimajeje.
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Nasi saꞌa rajoho Keriso bogo ma uehorovarueje röhu huë mabëhe God-are örire baeruomëꞌeje. Jabumë Israel rajo God-hu baejëvade aribövie jioruome. Huro jabumë hesi aboji harihuꞌe vaejëvadeje. Hesi aji maho röjëhijadeje. Hesi jögoru maho bojëmiromo uëvadeje: Iae na jemë muebejëvoꞌejöjo. Mu vaeröhe jögoroho bojëmadeje. Osa börömore rueromo hu rajahiꞌiröhe öroho röjëhijadeje. Ijonö mae ajëmiꞌiröhe jöho bojëmadeje.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Jabesi hijo mionoꞌoho God-are a masije jëvadeje. Böröme namiromo ajamuaje aho Keriso jabesi saꞌa raje gemuoho jiadeje. Keriso hu bogo ma-aehu jioꞌi hu God jiëꞌëro saꞌae bövie biseꞌe muebejajego ëhuni noro hesi örire rajahiemu rajahibe vaꞌejo.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Iae Israel-are ujo ömoꞌömoho noro ëhi jiëꞌe mu maho baejëꞌe javue. Röhu hesi ujoho ma-ae gemuëro gemuëro Keriso mae uehorovoꞌi a ioroꞌioroho bogo ma uehorovarueje. Bogo ma uehorovarueje röhu Israel-are ujo muebejavuoröhëro God-hu uvade jöho bogo barëjëꞌeje. Ëhesi bëhoho Israel-are siono baeromo mu ma bövi biseꞌo baejarue ariböviohuremu God-ro muebejavuoꞌi uvadeje. Röhu ëhi jiëꞌe aribövioho bogo ahoꞌoho jioꞌi ma-gemu gemu javue. God-hu Israel-are mu ma baejarue aribövi muebejavuoꞌi uvadëhi ëhi muebejavuajeje. Ëhuni Israel-are ujo muebejavuoröhëro uvade jöho bogo barëjëꞌeje.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Göho Abraham-are ujoho ahoꞌobëheje röhu ujo ioroꞌioroho hesi mu maho bövioho biseꞌoho bogo baeruomëꞌeje. Ëhesi jöho God-hu Abraham uavadoho God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: Jasi harihe Isaacꞌo hesi ujohuꞌo ë ariböviohuremu jasi sionoho baeromo bövioho biseꞌoho baebe vaꞌi jasi ujo ioroꞌioroho bogajo. Ëhi uvëꞌeje.
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Ëjö hesi bëhoho bogo Abraham hesi arijoꞌëro ëma nimoromo baejade harihohuꞌo ë harihu hesi ujohuꞌo God-are aboji harihu ömoꞌömehu jioꞌi aꞌi God-hu Abraham bojamiꞌi uavade ujo ömoꞌömoho ëho jaburo Abraham-are sionoho baejarueje.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 God-ro Abraham harihe bojamiꞌi majahiromo uavadeje: Evare majare na vuonoröꞌö rueꞌiramu Sarah harihe rahoꞌaꞌajëjo. Ëhi uvëꞌeje.
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Abraham-are harihu göhuremu Abraham-are sionoho baeꞌiröhego ëhi uvadeje röhu bogo ëhemu jioꞌi aꞌi ijonö Rebecca harihe niöꞌi huodiꞌe dëre jëvadeje. Harihu niöꞌi jabesi vavuoho gemu jiadeje. Hu nosi hijo mionoꞌe Isaac jiadeje.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 God-hu ijoraje Jacob ajamiꞌi murie Esau bogo ajamijade jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Na Jacob negoꞌi Esau bijönegade höjo. God-ro ëhi uvëꞌeje.
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Ëhi jiëꞌoho no diehi uvoꞌejo. Na no ëma uehorovoromo uvoꞌejo: God-hu a sisëro jiëꞌëro sisëꞌi uehorovoromo ëhioho ëꞌade höjo. Ëhi jiëꞌoho jö sisëgo bogo ëhioho uvoꞌejo.
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Ëhesi bëhoho God-ro Moses uavadeje: Di aribövi sisë jëvajoho huë baejëvoꞌi negëꞌoho ë aribövioho huë baejëvoꞌejöjo. O di ariböviohuni na vavaenimoꞌi negëꞌoho ë ariböviohuni vavaenimoꞌejöjo.
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Ëhuꞌëro jiëꞌëro God-hu hesinö rinaguaje hesi bëhoho bogo noehu nimoromo biririvoromo muoho vaeꞌi aꞌi huro noni vavaenimoromo rinaguajeje.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 God-hu sisë a börömo Pharaoh-are örire jö majahijade jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: God naehu ja böröme vaejavoromo döro bamavode hesi bëhoho naro jasi sisë hesi iꞌuoho bojamiromo ëhuro nasi vöröho ae röjëhijego saꞌae göre göre raromarue aribövioho ahoꞌobëhe nasi ihoho hebe vaꞌoröhego.
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Ëhuꞌëro jiëꞌëro God hesi nimëꞌoho a ioroꞌioro jabumëni vavaenimoromo hesinö javuojöro gagovavuoꞌi a ioroꞌioroho ma-rëmajeje jabesi nimoromo biririꞌövoromo mu sisëhemu vaenövoröhego.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Ëhuꞌëro jiëꞌëro nani jero ae gö jö sisë uehorovoromo nasi jöho ahoromo sarerivoromo ueꞌaꞌanue: God-ro hesi nimoromo ramuëꞌëro ëhuꞌëro noro biririꞌövoromo mu sisëho vaejarue höjo. Noehu mu sisë vaejaruoho ëho bogo nosi sisëhu jioꞌi God-hu nimade muoho höjo. Hesi nimade muoho bogo aho varijënoho javuego ëhuni no mu sisëho vaejarue höjo. Ëhuni God-ro sarerivoromo ëma uövuaje höjo: Jemëhu mu sisë vaejarujoho jemesi sisë höjo. Ëho bogo nosi sisëho jioꞌi God-ro hesi nimoromo ramuëꞌëro ëhuꞌëro no mu sisëho vaejarue höjo.
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Jaehu ëhi jiëꞌe sareriꞌe jö majehijëꞌoho naro ja uaꞌejo: Ja ma-ae javajëjo. Ja ma-a javëꞌoho röhu ja rabëni biririꞌövoromo God-are öriroho ëhi jiëꞌe jö sisëho jövanuëjo. No saꞌaehu rama avoharuëhi ëhi javuoꞌi God hu rama avohoꞌamaje aho vaꞌëne jiëꞌego ëhuni no bogo riꞌöromo uaꞌejarëjo: Ja rabëni no ëhioho avohavuane höjo. Bogo ëhioho uaꞌejarëjo.
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Jaꞌo uehorovone. Rama avohoꞌamarue ariböviehu saꞌa mugöru baeromo jabesi nimoromo avohëꞌoho iae maeje. Nimëꞌoho saꞌa mugöre gemu baeromo röhu ramae niöꞌi avohëvoꞌëꞌe rama göho maego maja börömohuni runoꞌe bamoꞌirögoro göho sisëgo majae ëhi ë nemonövoꞌiröhëro.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Ëuhu jö hesi bëhoho God no avohavuaje aeje. No avohavuaje aëro jiëꞌëro ëhuꞌëro jiëꞌëro hu hesi nimoromo ëꞌëꞌoho iae maeje. Hu nimadeje huhu a iꞌu bojëmiꞌiröhe vöröhuꞌo darugohuꞌo ae ahoꞌobëhe röjëhiꞌiröhëni. Ëhuni huhu dë vörönimego sisërëröhe aribövi jabesi öriroho iꞌuoho bogo burëroho bojëmiꞌi ma-biririvoromo gë taemobe rovadeje ijonö iꞌuoho bojëmiꞌiröhëni.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Ma-gë taemobe rovade hesi bëhoho hu nimadeje hesi aji mabëhe nosi örire röjahui avohoꞌiro rabëni hu noni vavaenimaje aribövie javuëꞌego. Noehu hesi aji baeröhego huhu huë baeromo avohavuade aribövie javuëꞌego.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Jew rajo ioroꞌioroho no hesinö javuojöro rinaguade aribövie uëve. Röhu bogo Jew rajoho gemu rinaguoꞌi aꞌi saꞌa gö gö raje a ioroꞌiorohuꞌo rinëgëꞌeje.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 God-hu saꞌa ioroꞌioro rajo hesinö jëvojöro rinëgoröhe jöho urimëꞌi Hosea-ro God-are surire jajivoromo uvëꞌeje:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Di saꞌare ariböviohuro henövare God-ro uëꞌego: Jemë bogo nasi ariböviehu jëvajëꞌego henövaroho
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 God-hu saꞌa ioroꞌioro rajo rinëgade hesi jöho ëhi jioꞌi röhu Israel rajo jabesi jö Isaiah-hu darugoꞌo uvade jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Nani Israel rajoho nieꞌu vaꞌëne ae jëvoꞌajëjo röhu ae ma-veminoꞌe iꞌuoho bogo baeꞌi mae jioruomoꞌajëjo.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Ëhesi bëhoho God-ro saꞌae ahoꞌo jabesi sisëho ma-burëro mevoromo iꞌuoho ma-ioroꞌioremu bojëmiꞌajëjo.
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 O Isaiah-ro ave jöhuꞌo jajivoromo uvadeje:
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Ëhi jiëꞌoho no diehi uvoꞌejo. No ëhi uvoꞌejo: Israel rajoho bogo aꞌi saꞌa ioroꞌioro rajoho bogo sivoho gabe rovare höjo God-are nunire mae riravoröhoho. Ëhi höjo röhu jabumëro Keriso-are örire mae uehorovoromo ëhuro God-are nunire mae riravoꞌiröhe öroho iae baejëꞌe höjo.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Saꞌa ioroꞌioro rajohuro baejare höjo aꞌi Israel rajohuro uvare höjo: No God-are jögoru ejahëꞌoho ëhuro hesi nunire mae riravoꞌejarëromo God-are jöho ejahoꞌi sivoho gabe rovaroho mae riravoꞌiröhe öroho bogo baejare höjo.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Bogo baejare hesi bëhoho bogo uvareje: Kerisoro gemuëro ajamuiꞌiramu mae javuoꞌajë uvoꞌi aꞌi ömo gavareje gaꞌi avohorovëꞌëro God-are nunire mae riravo hesi jëvego. Ëhi jiëꞌe öroho nahoromo bogo birohoꞌi God-are munë Iesu bijönimoromo hesirire munëro biberovanovareje.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Keriso munë vaꞌëne jiaje jöho uhuꞌe jajivoromo ëhi uvëꞌeje:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.