Romanos 8
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Röhu jaruvoho Iesu Keriso-are ae gemuoho javuëꞌoho mu sisë hesi iꞌuoho bogo bae hesi javue.
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Urimoho ja mu sisëmu vaeromo guomo öriremu juvonövaneje. Jaruvoho ja Iesu Keriso-are ae gemuoho javëꞌëro iꞌovavuaje Aruꞌahohuro ja ajamiromo ë sisëhu ruahöꞌöjavadoho bisihöꞌöjamu mae javëꞌeje.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 God hu eni jiëꞌëro hesi Harihu Maho nugöꞌöjadeje araeromo sino hahoꞌe baeromo no a sisë javuajëhi hu ëhi jioromo rueromo sisëni guomoröhego. Ëhiꞌamu ëhuro nosirire jiaje sisë hesi darugoho barëjahuadeje. Noehu mu vaeröhe jögorohuro bogo ëhuro sisë hesi darugoho barëjahuadeje. Sisë nosirire jiëꞌëro jögoru hesi biriroho bogojiadeje.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 Röhu God-hu sisë hesi darugo ëhi tugohahuade hesi bëhoho hu nimadeje noro God-are jögoru hesi mu maho ahoꞌobëhe vaeröhego sino hesi sisëhu nimajoho no bogo eꞌi God-are Aruꞌahehu nimajëhi ëhi vaejaruëro javuëꞌëro.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 Sinehu nimaje sisë ejëꞌoho ë hesi muohuremu uehorovarueje. O God-are Aruꞌahehu nimajëhi vaejëꞌoho Aruꞌahehu uövuajohuremu uehorovarueje.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 Nosirire jiaje sisëhuremu uehorovëꞌoho ëhuro no vuovoromo sisëro vaꞌarueje. Aꞌi God-are Aruꞌahehu uövuajohuremu uehorovëꞌoho ëhuro ma-ioroꞌiore gemu huë mae raromarueje.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Nosirire jiaje sisëhuremu uehorovego vuovavuaje hesi bëhoho ëhi jiëꞌe uehoro sisë baejëꞌoho God-are jögoroho bogo ejaharueje. Ejahoꞌiröhoho bogo eni javuajeje. Ëhuro Godꞌo muorovarue aribövie javuajeje.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 Nosirire jiaje sisëhuremu uehorovëꞌoho God-hu nimaje muoho bogo biroho hesi javuajeje.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Röhu jemë bogo ëhioho ëꞌarujeje. Jemë sinehu nimaje sisëho bogo eꞌi aꞌi God-are Aruꞌahehu nimajëhi ëhi vaejarujeje God-are Aruꞌahoho jemesi dë vövöbajoꞌere mamiꞌe abo gemu mae hijëꞌego. Ae rahu Keriso-are Aruꞌaho dë vövöbajoꞌere bogojiëꞌoho hu bogo Keriso-are ahoje. Röhu hesi Aruꞌahoho jemesirire jiëꞌego ëhuni huhu nimaje jöho iae ejaharujeje.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Keriso jemesi dë vövöbajoꞌere jie. Ëhuꞌëro jemë sisë vaejarujohuro jemesi sino hahoꞌoho iae vuovëho hesije röhu jemë God-are nunire mae riravarujohuro jemesi aruꞌahoho biririvëhego raromarujeje.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Röhu God-ro Iesu ajamamu guomoromo riꞌöjadeje. Ëhuni hesi Aruꞌahoho jemesirire jiëꞌëro God-hu Keriso ajamamu guomoromo iꞌovadëhi jemesi vuovo sinohuꞌo ëhi ajëmiꞌiramu iꞌovëvoꞌëꞌe God-are Aruꞌahohuro jemesi dëre abo hijëꞌëro.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Ëhi jiëꞌëro noehu mu vaeꞌiröhoho iae jiahue. Röhu nosi sinehu nimaje mu sisëho ëho bogo nosi muehuje.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Ëhi jiëꞌe sisë vaejëꞌohuro ëhuro jemë ioroꞌioremu vuovëvoꞌëꞌe. Aꞌi God-are Aruꞌaho hesi birire baeromo jemesi sino hesi mu sisë muꞌuromo bogo gavanovëꞌoho ëhuro jemë ma-ioroꞌioremu raromoꞌaruje.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Ae rahu God-are Aruꞌaho ejahobe vaꞌëꞌoho ë aribövioho God-are aboji harihuꞌe jioꞌame.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 God-are Aruꞌaho baejarijohuro jemë bogo tövo rëmoꞌego röhu maho sisëroho raromoromo juhuonibijiohoꞌirögoro aꞌi God-are Aruꞌahohuro jemë ajëmijëꞌëro hesi aboji harihuꞌe jëve. Ëhuni no God-are örire uavarueje: Asëꞌe Apajo.
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 Noehu ëhi uavarue hesi bëhoho God-are Aruꞌahohuro nosi aruꞌahoho ajamuiromo uövuajeje: Jemë iae God-are aboji harihuꞌo mae jëvajëjo.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 No hesi aboji harihuꞌëro javuëꞌëro no God nosi Vavu hesi maho bae hesi javue. Kerisohu baejajëhi noꞌo ëhi baeꞌejo. No Kerisoꞌo huë vavaene baejaruëro jiëꞌëro ëhuro huꞌo gemuore aji maho baeꞌejo.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Na uve: Huë vavaene jaruvo baejaruoho ma-biseꞌe jioꞌego bogo uehorovoꞌi aꞌi God-hu röjahuijego garöhe aji mabëhoho ëho börömo mae höjo.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 Röhu vaevëꞌoho saꞌae mie bövie biseꞌe God-hu bamadoho bogo eni jiobe ruejuvo God-ro hesi aboji harihuꞌoho vaꞌorahoro bamavuoꞌiramu ëho ma-maro jioꞌamoꞌëꞌe.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Ëhesi bëhoho God-ro uvadeje: Saꞌae bövie biseꞌe sisërëꞌamoꞌajëjo. Bogo hesi ëma sisërëꞌamobe rueꞌi God-ro hesi nimoromo sisërëjöro uvadeje hujeji avohego marëꞌamoröhego.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 God-hu bamade bövioho biseꞌoho jaruvoho ëhi ma-sagohoriemu sagohoribe vaꞌajeje. Uꞌemu God-ro avohoꞌamoꞌiramu ëhi jiobe vaꞌajoho iae barëꞌirögoro huro iꞌovoꞌamoꞌiramu hesi aboji harihuꞌe ma-maro javuoröhëhi ëhi huhu bamade bövioho biseꞌoho maro jioꞌamoꞌëꞌe.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Vaevëꞌoho iae no gavö God-hu bamade bövioho biseꞌoho sisërëbe rovëꞌe jioꞌego ijonö mae jioꞌamoꞌiëꞌëro.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Saꞌae bövie biseꞌe bogo ëhemuoho sisërëꞌi röhu huhu hesi Aruꞌaho aevoꞌi suvuoramuamu baejare aribövioho noꞌo sisëꞌi huë vavaeniꞌe raromëꞌëro haraꞌuëꞌi mueberomo raromö ijonö God-ro hesi aboji harihuꞌoho no avohavuoromo nosi sino hahoꞌe ahoꞌobëhe iꞌovavuego ma-maemu javuoröhego.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 Ëhi mae javuoröhoho ëho noro muebejöro God-ro ajamuiromo maro bamavuëꞌeje. Mue gö gö no avevejöꞌe nunehu gaꞌamaruoho ëho bogo gaꞌamoꞌi muebejarueje iae mamiꞌe gavaruëro.
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 Aꞌi mae javuoꞌiröhoho nunoho bogo gaꞌi ma-raromoromo muebejaruëro jiëꞌëro ëhuni gaꞌirögoro biririvoromo raromoromo muebebe vaꞌarueje.
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Röhu no uꞌuhavuëꞌego God-are Aruꞌahohuro nosirire rueromo ajamuijajeje. Ëhesi bëhoho God-are örire diehi avoho atoꞌiröhoho no dadivavue. Dadivavuego God-are Aruꞌahohuro hesi ajamuiromo nosi jöëni huë vavaene börömo bëhe baeromo sisë maro haraꞌuoromo ëhuro God-are örire ëninamijajeje. Huhu haraꞌuoromo ëninamijaje jöho aho ë jöho bogo ato hesi javue.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Röhu God-hu dë vövöbajoꞌere bijioho gövuajohuro hesi Aruꞌaho hesi uehorohuꞌo iae gavajeje rabëni God-hu nimajëhi hesi Aruꞌahohuro ëhi jiëꞌe uehoroho baeromo hesi aribövi nosi jöëni ëninamijajego.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 No gavaruoho ae rahu God rajahijëꞌiroho mu mae mu sisë huë mae huë sisë jabesi örire rovego röhu God-ro jabumë ajëmiromo huë mahuꞌo huë sisëhuꞌo ahoꞌobëhe avohëhajeje ëhuro ijonö jabumë mae jëvoꞌiröhego hesi nimadëhi rinëgade ariböviëro jëvëꞌëro.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Ëaribövioho urimëꞌi God-ro söjëgoꞌirögoro uehorovëvadeje. Uehorovëvoromo hesi simanëro mevoromo uvadeje: Hujeji ë aribövioho naro tarioromo baejëvoꞌejöjo ëhuro nasi Harihu ma vaꞌëne jëvoröhego. Ëhi jiëꞌoho jabumë ijoraje ahoꞌobëhe jëvoꞌi nasi Harihoho murioho jioꞌaꞌajëjo. Mevoromo ëhi uvadeje.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Ëaribövie gemuoho mevoromo röhu hesinö rinëgadeje. Rinëgoromo röhu jabesi jö sisëho uehorovoromo vuonugëhamu hesi nunire mae riravareje. Hesi nunire mae riravamu huro baejëvoromo aji mare rëmadeje.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 God-hu ëhi ajamuijadoho no diehi uehorovoꞌejo. Iae no ëhi uvoꞌejo: God nosi dönö jiajoho raro no bisihöꞌöjavuoꞌajëjo.
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 God bogo uvadeje: Nasi Harihoho maego bogo bojëmiꞌejö uvoromo nijioꞌiraeꞌi aꞌi Harihoho nugöꞌöjadeje ae ahoꞌobëhe nosi jöëni huë vavaene baeröhego. Hesi Harihoho ëhi bojamuijëꞌëro ëhuni noro biririvoromo uvarueje: Hesi suvuoro börömoho mamiꞌe bojamuijëꞌëro ëhuni suvuoro ioroꞌiorohuꞌo iae bojamui barëꞌajëjo.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 God-hu baejavuade aribövi nosi jö sisëho raro jövoꞌëꞌe. Jövoröhe aho bogoje. Rabëni God-ro nosi sisëho avohahuëꞌëro uvajeje: Jemë mae jëvajëjo.
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 O raro uöꞌëꞌe: Sisëꞌe jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhi uöꞌiröhe aho bogoje. Rabëni hesi bëhoho Iesu Kerisoro guomadeje. Guomoromo röhu riꞌöromo ajiomëꞌëro God-are övo manö hiromo nosi jöëni God-are örire jöe majahijajeje.
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Kerisoro no dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovavuoromo ajamuijajeje. Uehorovavuoromo ajamuijaje öroho raro tugohahuoꞌëꞌe. Aho bogo. Huë vavaeni bövi biseꞌo rovëꞌoho ae göehu ijumavuëꞌoho ie o niögu suhiꞌe bogojavuëꞌoho vöröꞌere vaꞌëꞌoho aehu bijuëmavuamu vuovëꞌoho bogo ëhuro tugohahuoꞌëꞌe.
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Iae ëhi jiëꞌe mu sisëho nosi örire rovajeje. Ëjöho God-are surire ëhi uvëꞌeje:
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 Iae no ëhi javue. Röhu rabe rabe rovëꞌiroho Kerisoro no uehorovavuoromo ajamuijego ëhuro no ruahöꞌö avohoromo ma-mae javuajeje.
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Ëhesi bëhoho na mae uehorovoromo uvajeje: Huhu dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovavuoromo ajamuijaje öroho mu gö gö rovëꞌoho bogo tugohahuoꞌajëjo. Vuovavuëꞌoho o ave saꞌare raromëꞌoho anerae maja aruꞌahe vöröꞌe mue gö gö rovëꞌoho mu rabu rabu jaruvo o uꞌemu rovëꞌoho
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 noehu dö mare ajiomëꞌoho o saꞌa gago ëgobövire abuejëꞌoho bövie biseꞌe dinöꞌe dinöꞌe jiajoho rovëꞌoho God-hu uehorovavuaje öri Iesu Keriso nosi Badarire röjahuijajoho ëho bogo tugohahuoꞌajëjo.
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.