Mateus 9

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu Iesuro boat gagore ajiomoromo jovo döre vaꞌadoho vaꞌo hesi amore ravoꞌamadeje.
1 Jesu wa afe’en yen naatu matabir maiye rabon na ana bar ana meraramaim tit.
2 Amore ravoꞌamamu gagorovo övo höruꞌe vuovahëꞌëro hesi maratuore raromaje aho aëro giojimo barovareje. Barovamu gagorovo Iesuro gavade jaburo hu mae uehorovamu gëgorovo övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Harihohajo. Ma-biririvëjo. Jasi sisëho uehorovoromo vuonugoromo muꞌu barëjahëꞌe höjo.
2 Nati’imaim sabuw afa orot ta an uman murubin emo’emomaim hiwan hi’abar hina Jesu biyan hitit, naatu Jesu sabuw hai baitumatum itin, basit orot an uman murubin isan eo, “Natu men iniyababan, o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
3 Muꞌu barëjahëꞌe höjamu hegorovo jögoru öri röjëhijarue a ioroꞌiorohuro uehorovoromo uvareje: Asëꞌëjo. Ave ahuro God-are ihoho ijumajëjo.
3 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib.”
4 Ëhi uvamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ëhi uehorovaruëromo uëvadeje: Jemë rabëni uehoro sisëho baejarujëjo.
4 Jesu abisa hinotanot itin naatu eo, “Kwa aisim dogor wanawanan not kakafih kwanotanot?
5 Jemëꞌo uehorovohëjo. Nani ja ae ëma uaꞌaꞌanuëjo: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe hö uaꞌaꞌanuëjo. Ja ëhi uaꞌibejanëjo aho nunoho bogo gaꞌibejarëjo ja mae o sarere jövëꞌe javego. Röhu ja bogo ëma uaꞌaꞌanuëjo: Riꞌöromo nami juvëjo hesi guomo guomoho bogo barëjego ja javojagojöëni.
5 Ef menatan i hamehamen, orot ana kakafih notawiyen isan anao i hamehamen ai anau namisir nabat nareremor i hamehamen?
6 Röhu ë bogo ëma jövoꞌibejane jöho iae na jövoꞌejöjo huro ejehoromo riꞌö nami juvego jemëro ë muoho garomo ëhuro gaꞌirarijego God-are A Maho naro saꞌare hijajire evare sisë muꞌuvaje darugoho baejëꞌe jevego. Ëhi uënugoromo röhu övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Riꞌöromo raromanue maratuoho banigojiomoromo baeromo jasirëro vaꞌëjo.
6 Baise kwakakasiy, imih ani’obaiyi kwana’itin, orot Natun i tafaramamaim fair bai bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo, “Kumisir a ir kunuw kubai a ubar kwen.”
7 Vaꞌëjamu iae riꞌöromo hesirëro vaꞌadeje.
7 Orot misir ana ir nuw bai ana ubar in.
8 Vaꞌamu gavëꞌi ë ariböviohuro juhuonivoromo uvoruomadeje: God-ro ma-ae uavamu mu böröme ëꞌade höromo God rajahiruomadeje.
8 Sabuw iti na’atube matar hi’i’itin ana mar hai hibir ra’at naatu God wabin hibora’ara’ah fair iti na’atube orot bitih isan.
9 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌi gavade tax baejaje ae hesi ihoho Matthew hesi mu vaejaje osare hijamu gagorovo uavadeje: Rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. Juvonövonëjamu hegorovo riꞌöromo aevoromo hesi ijore ijore juvonövadeje.
9 Jesu efan nati ihamiy remor inan auman, kabay o’onayan wabin Matthew ana bowabow efanamaim ma’am itin naatu iu, “Kumisir kwi’ufnunu.” Matthew ma’am misir Jesu iufunun hairi hin.
10 Ëhiꞌamu Iesumëro Matthew-are osare ie ueꞌahamu evare tax baejarue ae ahoꞌo sisë aribövie ahoꞌo ëho jaburo rueromo Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo gemuoro ioho ueꞌahareje.
10 Jesu Matthew ana baremaim ma bay hi’au, ana maramaim kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow hina Jesu ana bai’ufununayah bairi hikofanih bay aa ana efanamaim himare.
11 Ie ueꞌahamu gëgorovo Pharisee ariböviohuro Iesuare ijorajoho uëvareje: Asëꞌëjo. Jemesi börömoho rabëni tax baejarue ariböviohuꞌo sisë a ioroꞌiorohuꞌo gemuoroho hiromo ioho ijajëjo. Ëhi jiëꞌoho sisë höjo.
11 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hi’itih ana maramaim, Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim kwa a bai’obaiyenayan kabay o’onayah naatu sabuw kakafih bairi hima bay te’aa?”
12 Ëhi jiëꞌoho sisë hö uvavamu Iesuro huꞌo hegorovo ë Pharisee aribövioho uhuꞌe uëvadeje: Jemëhu nasi aribövi ëhi uëvarujoho röhu guomo guomoꞌe ariböviohuremu doctor gavarue höjo mae jëvëꞌe aribövioho bogajo.
12 Jesu hio nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih boro adanafur orot hinakok.
13 Vaꞌoromo ave jö hesi bëhoho nahoromo birohorëjo. God-ro uvajëjo: Na negajëjo a huë baeꞌirarije muoho vaejöro mi suvuoroho bogajo. Naro sisë aribövioho nasinö jëvojöro uëꞌi rovode höjo ma-döemu mae jëvëꞌe aribövioho bogajo.
13 Kwa Buk Atamaninamaim kwabiyab tur yabin kwa’itin? ‘Ayu i akokok kabeber, men sibor.’”
14 Ëhiꞌamu John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro rueromo Iesu uavareje: Noꞌo Pharisee ariböviohuꞌo God uehorovoꞌi ie vuonugarue höjo. Noro ëhi ëꞌarue höjo röhu jasi aribövioho rabëni bogo ëhioho ioho vuonugarue höjo.
14 Naatu John Baptist ana bai’ufununayah hina Jesu hibatiy hio, “Aisim aki naatu ofafar bai’ufununayah bairi mar etei ayoyohar naatu o a bai’ufununayah i en?”
15 Rabëni bogo ëhioho ioho vuonugarue höjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Nasi ijore ijore jijiharue ariböviehu i bogo vuonugarue hesi bëhoho naro uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Na jemëro uvarujëjo: Iꞌo masuröhe a hesi söröre rueromo aemoꞌaemëro huë vavaene baeruomoꞌajëjo. Bogo ëhioho ëꞌi iae ie ueꞌahoruomoꞌajëjo. Röhu majae ijonö iꞌo masuröhe aho aëro guduamo bavaꞌiramu evare ioho vuonugoꞌaruëjo. Avevejöꞌoho naro jabuꞌo hijëꞌego jabu ioho bogo vuonugoꞌaruëjo.
15 Jesu iyafutih eo, “Men karam sabuw orot boubun tatatabin ana yasisir isan hitaruru’ay, hitama orot yawasin hitabotouw, baise mar boro nanan orot boro hinabosair naatu nati ana veya’amaim imaibo hinifoufur hinirowarow.
16 Ëhi uënugoromo Iesuro uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Niögu iꞌohuꞌo mamiohuꞌo bogo havoꞌanuëjo. Bogo havoromo niögu mami dadovadiroho niögu iꞌo hesi vituoho baeromo niögu mami hesi gagoroho bamoromo sigohiꞌanuëjo iꞌohuro duduhirovoromo ruho barovego böröme dadorovojöëni.
16 Na’atube faifuw atamanin boro men karam hinab faifuw boubun hinafitimih, anayabin faifuw boubun hinasasauw ana veya boro nakaro’om natakweb mahar nara’at.
17 O wine jovo mi sino gagore biguꞌiëꞌiroho jovo iꞌohuꞌo mi sino mamiohuꞌo bogo gemuoroho havoromo jovo iꞌoho mi sino mamiroho biguꞌanuëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo jovohuro gatovoromo ögohuro bibivoromo mi sinoho mamiëro jiëꞌëro tögömoromo dadorovego jovoho rovaꞌibejajo. Aꞌi jovo iꞌoho mi sino iꞌo hesi gagoremu biguꞌanuëjo. Biguꞌiramu jovoho mi sinoho mae jioꞌamoꞌajëjo.
17 Na’atube men yait ta wine boubun ebai wine ana kibub atamaninamaim eriririmih, anayabin wine boubun boro nara’at naatu kibub natafofor wine nasuwa na re, imih wine boubun i boro wine ana kibub boubunamaim hinarir, saise hairi boro gewasih hinabat.”
18 Iesuro ëhi uëvamu gavëꞌi Jew rajo a böröme gemuëro rovadeje. Rueromo ague aho hiromo Iesu uavadeje: Nasi aboje avevejöꞌe guomajëjo. Jero rueromo jasi övoho hesi sinoro bamego iꞌovajo.
18 Iti na’atube eo auman Tafaror Bar kaifenayan orot ta na Jesu biyan tit nanamaim sun yowen eo, “Ayu natu babitai i veya boun morob, baise akokok inan umawat inabutubun nayawas.”
19 Iꞌovajamu hegorovo Iesuro riꞌöromo huꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ë a hesi ijore vaꞌareje.
19 Basit Jesu misir ana bai’ufununayah bairi orot hi’ufunun hin.
20 — ausente —
20 Naatu babin ta ana faifuwamaim rara bota’ar ma’am kwamur etei 12 sasawar, na Jesu ufunane tit,
21 — ausente —
21 ana notamaim eo, “Jesu ana faifuw tainin ana butubun boro ana yawas.” Naatu ana faifuw tainin butubun.
22 Rëhamu hegorovo Iesuro huotorovoromo magonahoho garomo uavadeje: Abojëjo. Nadi juhuonivoꞌi biririvëjo. Jero na mae uehorovevamu ëhuro ja marëjavëꞌe höjo. Marëjavëꞌe hö uavamu gavëꞌi marëjadeje.
22 Jesu tatabir babin itin eo, “Natu men iniyababan, abai tumatumamaim kubigewasin.” Iti na’at eo ana veya’amaim, mar ta’imonamo babin igewasin.
23 Marëjamu gagorovo Iesuro vaꞌoromo ë a börömo hesi osare vaꞌoromo gavade virikö vavaeniꞌe huosiharue aribövioho ë raromoꞌi ae ahoꞌobëhe darugoꞌo nierusuburuꞌe bamamu gëgorovo
23 Imaibo Jesu na Kou’ay Bar kaifenayan orot ana bar wanawanan run. Sabuw hiru’ay hima hirerey itih, naatu rerey ana fik hibababin nowar.
24 uëvadeje: Ae ahoꞌo vaꞌohëjo. Magonaho harihoho bogo guomoꞌi ma-niavajëjo. Ma-niavajëjamu hegoro rueho jaburo Iesu sivoromo ijoꞌijahareje.
24 Jesu eo, “Iti kek babitai i matan fot inu’in, men morobomih, kwamisir ufun kwatit.” Baise sabuw isan himarib, anayabin i hiso’ob kek i morob.
25 Ijoꞌijahamu huro ae ahoꞌobëhe rarovöꞌöjëvonugoromo magonaho hesi osare vaꞌoromo övoho baejamu iꞌovoromo riꞌöjadeje.
25 Basit sabuw etei himisir ufun hitit sawar, imaibo Jesu run in kek inu’in ana efanamaim tit, naatu babitai uman bai imisiruw yawas misir.
26 Ëhi ëꞌade jöho ë saꞌaho ahoꞌobëhe rumorovobe vaꞌadeje.
26 Iti sisinaf ana tur ra’at tasasar in nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
27 Ëhiꞌamu Iesuro ë amoho vuonugoꞌi örire juvo vaꞌadeje. Örire juvo vaꞌamu gagorovo nuni sisëꞌe ae niöꞌiro rihiromoromo uvobe vaꞌareje: David-are ujoho böröme javaje jero noni vavaenimëjo.
27 Jesu efan nati itumar tit remor inan, orot rou’ab matah fim hitit hi’ufunun hin hi’af hio, “David uwan, kwiwanbabani.”
28 Ëhi uvobe vaꞌamu Iesuro osare vaꞌadeje. Osare vaꞌamu rue ae niöꞌiohuro rovareje. Rovamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Na jemë mae uehorovoromo uvarujëjo: Nörö ajamuiꞌiröhoho eni höjo. Eni höjamu uavareje: Bada ioꞌajo.
28 Jesu na bar wanawanan run naatu orot rou’ab hina biyan hitit, Jesu ibatiyih eo, “Kwabitumatum ayu boro aniyawasi?” Hairi hiya’afut hio, “Regah abitumitum.”
29 Ioꞌajamu Iesuro nunoho rëhëhoromo uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho jemëhu uehorovarujëhi iae ëhi jiëhoꞌajëjo.
29 Basit Jesu hairi matah botobonen eo, “Kwabitumatum na’atube isa namatar.”
30 Ëhi uëvamu gëgorovo nunoho marëjëvamu mae uherihareje. Mae uherihamu gagorovo Iesuro darugoꞌo majëhiromo uëvadeje: Bogave aho uëꞌirarijëjo.
30 Hairi matah higewasin hinuw naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.”
31 Ëhi uëvamu hegorovo ë ae niöꞌiohuro höꞌöromo vaꞌoromo Iesuare jöho bogo ejahoꞌi Iesuhu jabumë ajëmijade jöho majëhibe saꞌae bövioho jirehareje.
31 Baise hairi hitit hin Jesu ana tur hibosemor ra’at, nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
32 Ëae niöꞌioho jaburo ë osare jioromo höꞌöjamu gavëꞌi aëro ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Ëaho aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro jörumoꞌe jiadeje.
32 Orot rou’ab hinan ufut sabuw afa orot ta yoyom hirab awan igug ma’am hibai hina Jesu biyan hitit.
33 Jörumoꞌe jiamu Iesuro ë aruꞌaho sisëho rarovöꞌöjamu aho aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu hegorovo ae ahoꞌobëhe tiöromo uarovareje: Asëꞌe ëhi jiëꞌe muoho Israel saꞌaroho bogo gavëꞌe javuajëjo.
33 Naatu Jesu yoyom mowan nun tit orot busuruf tur eo sabuw etei hifofor hio, “Sawar iti na’atube Israel wanawananamaim men ta i’itin bounabo ta’i’itin.”
34 Ëhi uarovamu Pharisee ariböviohuro uëvareje: Sisë a börömohuro vöröho bojamijego ëhuro a dëre aruꞌaho sisëho rarovöꞌöꞌamaje höjo.
34 Baise Ofafar Bai’obaiyenayah hio, “Iti i Demon Hai Ukwarin fair itin imih demon nunih titit.”
35 Ëhiꞌamu Iesuro God rajahijarue osare osare God-are jö bëhoho röjëhibe God-hu böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe jö maho majëhibe guomo guome gö gö baejëꞌe aribövioho avohëvobe ëhiꞌobe amo masijore ininore juvo barëjadeje.
35 Jesu bar awan awan run tit sabuw inanawanih bar merar hai Kou’ay Baremaim sabuw i’obaibiyih, mar ana aiwob isan Tur Gewasin eo hinowar naatu sabuw hai sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyayawasih.
36 Juvoromo ganövade ae ahoꞌobëhe tagavoromo huë vavaene baeromo sisëꞌi raromoꞌego gëgorovo uvonövadeje: Ëaribövioho vëmu vavu rumoꞌe ö mahuꞌëro raromanovaruë uvoromo jabesi jöëni vavaenimonövadeje.
36 Jesu iti rou’ay gagamin maiyow hinan itih yan baban, anayabin hai not kwaris naatu aurih baibais en, ana itinin i sheep na’atube aurih nabatanenayan orot en.
37 Jabesi jöëni vavaenimamu hesi ijorajo ömoꞌömoho uhuꞌe uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasinö sö rueꞌiröhoho ëho mure irunoꞌe gagovoꞌiröhoho vaꞌëne höjo. Mure gagovoꞌiröhe irunoꞌoho bövi mae jioꞌi gagovarue aribövioho no ma-gemu gemu javuajëjo.
37 Basit ana bai’ufununayah isah eo, “Masaw i gagamin na’in baise ana fourayah i men moumurih.
38 Ëhuni mu Arijoꞌoho ëninamiromo uarego huro ae göꞌo rëmöꞌöjego mure rueromo ajamuiromo irunoꞌoho gagovoꞌirarëjo.
38 Imih masaw matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah afa niyafarih hinan bay hinafour, anayabin bay i hiyamur.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.