Mateus 6
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 God uehorovaruje mu vaejëꞌiroho gavëꞌiajo. Nadi a nuniroho ë muoho vaerego ëhuro aëro jemë gëꞌirarëjo. A nunire vaejëꞌoho jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro suvuoroho bogo mana bojëmiꞌajëjo.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 Ëhi jiëꞌe jiaje mae sisë bogojiëꞌe a huë baeromo suvuoro bojëmiꞌiëꞌiroho nadi sinemuoho nimorohoromo hëgöe huanovoromo uvorëjo: Suvuoroꞌe ae jevajoho ro gehëjo. Hesi döhemu mae jioꞌamaje aribövi jabesi mue höjo. Ëho jaburo God rajahijarue osare raromoromo o örire jijihoromo ëhi a nunire nimorohëꞌi suvuoroho iꞌimëmarue höjo aëro jabumë rajëhijöro. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Jabesi iho döre jiajoho ëho jabu jabesi manaho mamiꞌe ma-ioroꞌioremu bae barëjëꞌe höjo.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Aꞌi jemëhu huë baeromo a ajëmijëꞌiroho övo maehu ae ajëmijëꞌoho nadi adoho huruoho majahiꞌi
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 jasi ma-saginiëri aho ajëminëjo. Ma-saginiëri ajëmijëꞌoho Vavue jaehu saginiëri vaejego gavajohuro jasi manaho iae bojamiꞌajëjo.
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 O jemëhu God-are örire jö atëꞌiroho ma-döhemu mae jioruomaje ariböviehu vaejaruëhioho nadi ëhioho vaerëjo. Jabumëro God rajahijarue osare o öri duvahore riravoromo parie vaeꞌi nimoruomaje höjo aëro gëjöro. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Jabesi iho döre jiajoho ëho jabu jabesi manaho mamiꞌe ma-ioroꞌioremu bae barëjëꞌe höjo.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Aꞌi jemëhu God-are örire jö atëꞌiroho jero jasi sivue osaro vaꞌoromo ojoho tugohoromo parie vaejego jasi Vavue gurihiro hijajohuro heꞌirajo. Ëhiꞌoromo pari vaejëꞌoho jasi Vavue jaehu saginiëri vaejego gavajohuro jasi manaho iae bojamiꞌajëjo.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 O pari vaejëꞌoho nadi ruëroho numëroho ma-atobe vaꞌorëjo. Hesi God-are jö bogo hejëꞌe ariböviohuro uvoruomaje höjo: Nani noehu jö ëgobövi jaguromo majëhijëꞌoho ëhuro aruꞌaho masijohuro avoho heꞌaꞌaruëjo.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Jabuhu pari vaejaruëhioho nadi ëhioho ëꞌorëjo. Bogo pari vaejaruje majare jemesi Vavuohuro jemesi huë vavaenoho huro urimo gavaje höjo.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Ëhuni jemëro jöho nadi ëhioho jaguꞌirögoro aꞌi aviëhi jiëꞌe jöho majahiromo parie vaerëjo. Uarëjo:
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Jero böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejavuego
10 A aiwob tan,
11 Nosi ioho jaruvo iꞌimamuijego no ueꞌahego daꞌuaguajo.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Nosi sisëho uehorovoromo vuonugonëjo.
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Nadi vöröꞌeroho ramuego rireromavuoꞌi
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Ëhesi bëhoho jemëhu a jabesi sisë uehorovoromo vuonugëꞌoho ëhuro jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro jemesi sisëhuꞌo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 O a jabesi sisë bogo uehorovoromo vuonugëꞌoho jemesi Vavuohuro jemesi sisëhuꞌo bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo.
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 O jemëhu God uehorovoꞌi i vuonugëꞌiroho döëremu mae jiëꞌe ariböviehu nu anoꞌe sisërërovaruëhioho nadi ëhioho ëꞌorëjo. Ëhesi bëhoho döëremu mae jiëꞌe ariböviehu i vuonugëꞌoho jabesi nu anoꞌoho ijumorovarue höjo aëro gëjöro jabuhu i bogo ijaruoho. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Jabesi iho döre jiajoho ëho jabu jabesi manaho mamiꞌe ma-ioroꞌioremu bae barëjëꞌe höjo.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 O jaehu i vuonugëꞌoho jasi sine bövie biseꞌe avohorovoromo ninuguꞌe jovëro simanoro otehoromo nu anoꞌoho uꞌorovonëjo.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Ëhi ëꞌëꞌoho aho bogo gaꞌaꞌaruëjo ja ioho vuonugëꞌe javoꞌiramu gaꞌi jasi Vavue gurihiro hijajohuro huro sivue ja gaꞌaꞌajëjo. Jasi Vavue jaehu saginiëri vaejego gavajohuro jasi manaho iae bojamiꞌajëjo.
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 Röhu ave saꞌaroho nadi inömoho ahoꞌobëhe jemesi sinënioho avohoromo babaenemirëjo. Saꞌaroho inömoho dëꞌiraeꞌamaje höjo. Majo majëro tarivoꞌamaje höjo. Vajiohuꞌe ariböviëro osaho dadovoromo ujuoharue höjo. Aꞌi öꞌidöro avoho babaenemirëjo. Öꞌidöroho inömoho bogo dëꞌiraeꞌamaje höjo. Majo majoho bogo tarivoꞌamaje höjo. Vajiohuꞌe aribövioho bogo osaho dadovoromo ujuoharue höjo.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Inömo inömoho nadi jemesi sinënioho gemu bahiꞌi God-are öroro bojamego huro hesi öri ariꞌere bahi nugëhoꞌirajo. Ëhi jiëꞌoho majo majoho bogo tarivoꞌamoꞌajëjo. Bogo dëꞌiraeꞌamoꞌajëjo. O vajiohuꞌe aehu ojo dadovoromo inömo ujuohoꞌiröhoho bogojioꞌajëjo.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Jasi mae sisë dinöꞌe jiajire jasi dë vövöbajoꞌoho ë gemu jioꞌaꞌajëjo.
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 Jasi sino hesi iroho nunoho höjo. Jasi nuni mae jiëꞌoho ëhuro aji maro hiꞌaꞌanuëjo.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 O jasi nuni sisë jiëꞌoho ëhuro ja ramoramoro hiꞌaꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho naro uëromo ëꞌajëjo: Jasi uehoro ramoramovavëꞌohuro ëhuro ramoramo maro hiꞌaꞌanuëjo.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 Ae niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo jabesi mu gemuore havoromo vaejëꞌoho bogo eni javoꞌajëjo. Ja göho nue huodivoꞌi göho rajahiꞌanuëjo. O göho mae uehorovoꞌi göho bijönimoꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho Godꞌo moniꞌo niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo gemuore havoromo mu vaejëꞌoho bogo eni jëvoꞌajëjo.
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 Ëhuni uëvajëjo: Nadi uvorëjo: I jovoꞌo rabe ueꞌahoromo bogo vuovoꞌi biririvoromo raromoꞌejarëjo. O uho niöguꞌo rabëro sino hahoꞌoho riogivoꞌejarëromo nurunurumorëjo. Ëhesi bëhoho ioho ma-biseꞌe jioꞌi jemëhu biririvoromo raromarujoho ëho börömoho höjo. Uho niöguꞌoho ma-biseꞌe jioꞌi sino hahoꞌo jëvajoho ëho börömoho höjo.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Röhu ugehu döre vaꞌaruoho uehorovohëjo. Noehu ëꞌaruëhioho ugoho bogo ëhioho irunoꞌoho bivoꞌi o bogo gagovoꞌi o bogo ujuohoromo osaroho ro avoho bahijarue höjo. Bogo ëhioho ëꞌoruomaje höjo röhu jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro ugoho mioꞌamaje höjo. Röhu jabumë ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni hu jemëꞌo avoꞌavoho muebejëvoꞌajëjo.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 O jemëhu uvëꞌoho: No diehiꞌoromo ave saꞌaroho majae ëgoꞌo raromoꞌejarë uvoromo nurunurumëꞌoho na ëhuro jemesi vuovoꞌirarije majaho iosiramiromo ruëhi ma-bisemu göꞌo raromobe vaꞌorëjo. Bogajo.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 O niögënioho rabëni nurunurumaruje höjo. Bëhoho bogohöjo. Jeꞌore resu resuehu diehiꞌoromo riꞌamaruoho ëhuꞌo uehorovohëjo. Aehu mu vaeromo niögu avoharuëhioho resu resuoho bogo ëhioho ëꞌarue höjo.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Bogo ëhioho ëꞌarue höjo röhu ave resu resuohuro ma-mabëhe kavuego garomo nosi dëho vuëvavuaje höjo. Naro jemë uëvajëjo: A böröme Solomon niögu ma-mabëhe ioꞌamonövadoho ëho ma-jianovoꞌi ave resu resuohuro ëhi ma-mabëhe mae kavuoꞌamaje höjo.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Jaruvëhi resu resuoho rijego nërëhi ëhi aëro jahoromo vëniro huoꞌamarue höjo. Röhu ëhi jiëꞌe resu resuoho God-ro muebejego marëromo kavuoꞌamaje höjo. Resu resuoho ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni uvorëjo: Hu noꞌo avoꞌavoho muebejavuoromo uhe niöge iꞌimamuiꞌajëjo. Nurunurumarujoho God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo.
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Ëhuni nadi uvorëjo: No i rabe jovo rabe iꞌejarëjo. O niögu rabe ioꞌamoꞌejarëromo nurunurumorëjo.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 God-are jö bogo hejëꞌe raromarue ariböviohuro ie jove bövie biseꞌe ëhuremu uehorovoruomaje höjo. Röhu jemëro nadi ëhioho ëꞌorëjo. Jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro iae mae garomo uvajëjo: Jemë iëro jovëro rabëro ëhuro biririvoromo raromarujëjo.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Ëhuni nadi ëhemuoho uehorovoꞌi aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muoho noehu vaejöro huhu nimaje muoho ëho nunoro bamorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi aruꞌahoho muebejëvoromo röhu ie jove niöge givae bövie biseꞌe ëhuꞌo romoromoro bojëmiꞌajëjo.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Ëhuni nëröhunioho nadi nurunurumorëjo. Nëri evare ë maja hesi muoho uehorovoꞌarujëjo. Majae gemu hesi huë vavaene jaruvo majae gemu uehorovarujoho höjo. Ëhuni nëri hesiroho nadi nurunurumorëjo.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.