Mateus 5
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NAA
1 Rihiromamu Iesuro gavade ae ahoꞌobëhe tagavoromo raromamu gagoro dahorure ajiomadeje. Ajiomoromo saꞌare hijadeje. Hijamu hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuro rovamu gëgorovo
1 Ao ver as multidões, Jesus subiu ao monte. Ele se assentou e os seus discípulos se aproximaram dele.
2 aevoromo jöho röjëhiromo uëvadeje:
2 Então ele passou a ensiná-los. Jesus disse:
3 Ae rahu uvëꞌoho: No bogo eni javuëꞌëro hesi God-ro ajamuijaje hö uvëꞌoho huë mae jioruomaje höjo
3 — Bem-aventurados
4 Huë vavaeni baejarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo
4 — Bem-aventurados
5 Ma-taemo raromarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo
5 — Bem-aventurados os mansos,
6 God-are mu maemu gaꞌi nimo avoharue aribövioho huë mae jioruomaje höjo
6 — Bem-aventurados
7 Ae göëni vavaenimarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo
7 — Bem-aventurados
8 Dë vövöbajoꞌo ma-maemu jiaruoho huë mae jioruomaje höjo
8 — Bem-aventurados
9 Muorovo öri tugohoꞌi huë baerovarue öri jiovarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo
9 — Bem-aventurados
10 Mu mae vaejego aehu ma-jabu gemu iꞌu bojëmego baejaruoho huë mae jioruomaje höjo
10 — Bem-aventurados
11 Jemëhu na uehorovevamu aehu sivëgoromo mu sisë vaejëvoromo ae sarerëmiromo jemesi jö sisë gö gö ëma atëꞌoho huë mae jëvaje höjo.
11 — Bem-aventurados são vocês quando, por minha causa, os insultarem e os perseguirem, e, mentindo, disserem todo mal contra vocês.
12 Dë sasohoromo nimoro avohorëjo ë hesi bëhoho God-hu suvuoro jemëni öꞌidöre bamëhajoho böröme jiëꞌe jiaje. Urimo jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi örire jabuꞌo aëro ëhi gemuoho sisë vaejëvonövare höjo.
12 Alegrem-se e exultem, porque é grande a sua recompensa nos céus; pois assim perseguiram os profetas que viveram antes de vocês.
13 Söehu rumorovego i marëjajëhi jemëro saꞌare aribövioho ëhi ajëmego mae jioruomaje höjo. Jemëhu ëhi sönöꞌe ajëmijarujoho sö hesi rihu barëjëꞌoho diehiꞌoromo röhu maho avohojöëni sisëgo ruruhöꞌöjarue höjo. Ruruhöꞌöromo ë döre jijiharue höjo.
13 — Vocês são o sal da terra; ora, se o sal vier a ser insípido, como lhe restaurar o sabor? Para nada mais presta senão para, lançado fora, ser pisado pelos homens.
14 O irehu ajivego gavaruëhi jemë saꞌare aribövioho ëhi ajivëvoꞌirarijoho jëvajëjo. Ame hojire jiëꞌoho bogo gurihiroho jëvoꞌi ma-vaꞌorahoro jëvoꞌajëjo.
14 — Vocês são a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada no alto de um monte.
15 O iro bunoꞌiraejëꞌiroho hevö gagoroho bogo gurihiꞌi ma-vaꞌorahoro bamoꞌanuëjo ae ahoꞌobëhe ë osare raromaruoho ajivëvoꞌiröhego.
15 Nem se acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto, mas num lugar adequado onde ilumina bem todos os que estão na casa.
16 Ëhesi bëhoho jemëro jemesi aji muoho ma-vaꞌorahoro vaejego aëro ë garomo jemesi Vavue öꞌidöre hijajoho rajahiruomoꞌirajo.
16 Assim brilhe também a luz de vocês diante dos outros, para que vejam as boas obras que vocês fazem e glorifiquem o Pai de vocês, que está nos céus.
17 Röhu jö göho nadi uvorëjo: Naehu rovode hesi bëhoho Moses-hu bojamuade jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majahuinövare a ioroꞌioro jabesi jöhuꞌo Iesu naehu muꞌuꞌirodoho höjo. Na bogo ëhunioho rovode höjo. Aꞌi ë ariböviehu jajivare jöe ahoꞌo naehu ejego marë barëꞌiröhohuni ëhuni rovode höjo.
17 — Não pensem que vim revogar a Lei ou os Profetas; não vim para revogar, mas para cumprir.
18 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Öꞌidöꞌo saꞌaꞌo biririvoromo jiobe vaꞌiröhoho Moses-are jögoroho bogo iaroho bisemu vaduꞌoho sisërëꞌi jöe ahoꞌobëhe ë hesi muoho marë barëꞌajëjo.
18 Porque em verdade lhes digo: até que o céu e a terra passem, nem um i ou um til jamais passará da Lei, até que tudo se cumpra.
19 Ëhuni ae rahu Moses-are jögoru masijohuꞌo inino mahuꞌo ahëꞌoho o ae göehu ahoröhego röjëhijëꞌoho ëhi jiëꞌe a hesi ihoho God-are öri ariꞌeroho bogojioꞌajëjo. Aꞌi ae rahu Moses-are jögoru ejëꞌoho o ae göehu eröhego röjëhijëꞌoho ëhi jiëꞌe a hesi ihoho God-are öri ariꞌere böröme jioꞌaꞌajëjo.
19 Aquele, pois, que desrespeitar um destes mandamentos, ainda que dos menores, e ensinar os outros a fazer o mesmo, será considerado mínimo no Reino dos Céus; aquele, porém, que os observar e ensinar, esse será considerado grande no Reino dos Céus.
20 Ëhuni naro jemë uëvajëjo: God-are jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jaburo Moses-are jöho maꞌenarue höjo. Röhu jemëhu ë aribövi bogo iosirëmiromo God-hu nimaje mu bogo uhohuꞌo vaejëꞌoho God-are öri ariꞌeroho bogo mae bogo vaꞌaꞌarujëjo.
20 Porque eu afirmo que, se a justiça de vocês não exceder em muito a dos escribas e fariseus, jamais entrarão no Reino dos Céus.
21 Jemë hejarije höjo uvavamu: Aëro a mamioho ëhi uëvare höjo: Nadi aho anonëjo. Jaehu a anëꞌoho aëro ja guduamavoromo court-ro baejavo vaꞌaꞌaruëjo. Ëhi uvamu hejarije höjo.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos antigos: “Não mate.” E ainda: “Quem matar estará sujeito a julgamento.”
22 Röhu naro uëvajëjo: Ae rahu jaehu ae gö hesi örire dë vörönimëꞌoho aëro guduamavoromo court-ro baejavo vaꞌo hesi höjo. O ae rahu jaehu jasi aemoꞌaemo sivoromo uavëꞌoho: Ja uehore bogojiëꞌe ae javajë uavëꞌoho aëro guduamavoromo council masijo jabesi nunire baejavo vaꞌo hesi höjo. O ae rahu jaehu ae gö agoromo uavëꞌoho: Ja simano bogojiëꞌe ae javajë uavëꞌoho ëhuro ja vëni örire vaꞌo hesi javajëjo.
22 Eu, porém, lhes digo que todo aquele que se irar contra o seu irmão estará sujeito a julgamento; e quem insultar o seu irmão estará sujeito a julgamento do tribunal; e quem o chamar de tolo estará sujeito ao inferno de fogo.
23 Ëhuni jasi suvuoro God-are maratuore bamahoꞌi ë namiromo uehorovoromo uvëꞌoho: O nasi aemoꞌaemohuro nasi jö sisëho uehorovaje hö uvëꞌoho
23 Portanto, se você estiver trazendo a sua oferta ao altar e lá se lembrar que o seu irmão tem alguma coisa contra você,
24 suvuoroho maratu nuninö ëhuro bamo nugoꞌirögoro urimo vaꞌoromo jasi aemoꞌaemohuꞌo sanuamirovoromo evare ijonö vuonoröꞌö rueromo God-are öroro suvuoroho bamahonëjo.
24 deixe diante do altar a sua oferta e vá primeiro reconciliar-se com o seu irmão; e então volte e faça a sua oferta.
25 Aehu jasi jö sisë hesirire jiëꞌëro ja baejavoromo court-re vaꞌiëꞌiroho jemë niöꞌiro örire vaꞌarujevaro jero ma-burëro sanuꞌe jöho majahinëjo. Sanuꞌe jö bogo majahijëꞌoho huro court gavaje a hesi övore bojamiꞌajëjo. Bojamiꞌiramu court gavaje ahuro police bojamiꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu ë hiꞌaꞌanuëjo.
25 — Entre em acordo sem demora com o seu adversário, enquanto você está com ele a caminho, para que o adversário não entregue você ao juiz, o juiz entregue você ao oficial de justiça, e você seja jogado na prisão.
26 Ëhi ma-hiemu hijuvo bojamiꞌirane monioho ahoꞌobëhe bojami barëꞌanuëjo. Iae na mae uëvajëjo.
26 Em verdade lhe digo que você não sairá dali enquanto não pagar o último centavo.
27 Jemë hejarije höjo uvavamu: Urimo ëhi uëvare höjo: Nadi gohoꞌamonëjo.
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Ëhi uvamu hejarije höjo. Röhu naro uëvajëjo: Ae rahu magonaho garomo gohoꞌamoꞌiëꞌohuro ëhuro hesi simanore gohoꞌamëꞌe höjo.
28 Eu, porém, lhes digo: todo o que olhar para uma mulher com intenção impura, já cometeu adultério com ela no seu coração.
29 Ëhuni jasi övo manörire nunehu mu sisë garomo ëhuro God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho nunoho jahoromo buꞌönëjo. Inöme gemu boremiꞌöjëꞌoho ma-jianovoꞌi jasi sine ahoꞌo vënire vaꞌëꞌoho ëho sisë höjo.
29 — Se o seu olho direito leva você a tropeçar, arranque-o e jogue-o fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que ter o corpo inteiro lançado no inferno.
30 Jasi övo manöhuro mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho tarioromo buꞌönëjo. Inöme gemu boremiꞌöjëꞌoho ma-jianovoꞌi jasi sine ahoꞌo vënire vaꞌëꞌoho ëho sisë höjo.
30 E, se a sua mão direita leva você a tropeçar, corte-a e jogue-a fora. Pois é preferível você perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 Röhu ave jöhuꞌo uövuëꞌe höjo: Vaboro nugöꞌöꞌiëꞌiroho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo. Ëhi uövuëꞌe höjo.
31 — Também foi dito: “Aquele que repudiar a sua mulher deve dar-lhe uma carta de divórcio.”
32 Röhu naro uëvajëjo: Vaboroho bogo ma-juvëꞌe baruehu ëma nugöꞌöjëꞌoho ëho huro magonaho hesi örire mu sisë vaejaje höjo. Ëhuꞌëro ë magonahohuro ae gö masuvëꞌoho bogo maho masuꞌi ëho gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. O ae göehu nugöꞌöjade magonaho masuvëꞌoho gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo.
32 Eu, porém, lhes digo: quem repudiar a sua mulher, exceto em caso de relações sexuais ilícitas, a expõe a se tornar adúltera; e aquele que casar com a repudiada comete adultério.
33 Jemë hejarije höjo uvavamu: Aëro a mamioho ëhi uëvare höjo: Darugoꞌe jö jövoromo mu vaeꞌi mae uavëꞌoho nadi ahonëjo. Aꞌi diehi vaeꞌi uavanëhi ëhi Badare nunoro vaenëjo. Ëhi uvamu hejarije höjo.
33 — Vocês também ouviram o que foi dito aos antigos: “Não faça juramento falso, mas cumpra rigorosamente para com o Senhor o que você jurou.”
34 Röhu naro uëvajëjo: Mu vaeꞌi mae uavëꞌoho nadi darugoꞌe jöho jövoꞌi ma-ahorirëro uanëjo. Nadi öꞌidö ihoho uvoromo darugoꞌoho jövonëjo God hu böröme jioromo ë hijaje jiaje.
34 Eu, porém, lhes digo: não jurem de modo nenhum; nem pelo céu, por ser o trono de Deus;
35 Nadi ave saꞌa ihoho uvoromo darugoꞌoho jövonëjo God-ro hesi höroho ë bamoromo hijaje jiaje. Jerusalem amo ihoho nadi uvoromo darugoꞌoho jövonëjo böröme namijaje a hesi ame jiaje.
35 nem pela terra, por ser estrado de seus pés; nem por Jerusalém, por ser a cidade do grande Rei.
36 Jasi simano ihoho nadi uvoromo darugoꞌoho jövonëjo. Simano siꞌöre gemu namijöro uvëꞌoho o simano ue rövëꞌe gemu namijöro uvëꞌoho ja bogo mae bogo eni javoꞌajëjo.
36 Não jure pela sua cabeça, porque você não pode fazer com que um só cabelo fique branco ou preto.
37 Ëhuni nadi simano ihoho uvoꞌirögoro ae ma-uërëjo: Iae na ëꞌejöjo. O bogo ëꞌejöjo. Jöe ruëre numëre ëma jövëꞌoho ëho hesi Satan-are jöho höjo.
37 Que a palavra de vocês seja: Sim, sim; não, não. O que passar disto vem do Maligno.
38 Jemë hejarije höjo uvavamu: Urimo ëhi uëvare höjo: Ae göehu gö hesi nune gemu bijioho hisivëꞌoho mana nune gemu bijioho hisivahonëjo. Ae göehu gö hesi ane gemu buꞌuvëꞌoho mana ane gemu buꞌuvahonëjo.
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Röhu naro uëvajëjo: Aehu sisë vaejavëꞌoho nadi nijioꞌiraerovonëjo. Aꞌiro aehu aꞌisabi övo manörire anagëꞌiroho huotorovego aꞌisabi gönöhuꞌo anagoꞌirajo.
39 Eu, porém, lhes digo: Não resistam ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça-lhe também a face esquerda.
40 Aehu jasi niögu baeꞌi court-re baejavo vaꞌiëꞌiroho jasi döre baꞌamanue niögohuꞌo bojamego baeꞌirajo.
40 Se alguém quer processar você e tirar-lhe a túnica, deixe que leve também a capa.
41 Rome muorovoꞌe aehu uavëꞌoho: Ma-burëro riꞌöromo nasi inömoho baejego vaꞌoromo ëhuro bamë uavëꞌoho jero huë baeromo ajamiromo bamojöro uavade röhoho iosiramiromo vaꞌo numoriꞌo bamahonëjo.
41 Se alguém obrigar você a andar uma milha, vá com ele duas.
42 Aehu jasi örire böviëni biseꞌëni ëninamëꞌoho bojaminëjo. Ma-jahuri baeꞌi nimëꞌoho nadi nijioꞌiraenëjo.
42 Dê a quem lhe pede e não volte as costas ao que quer lhe pedir emprestado.
43 Jemë hejarije höjo uvavamu: Urimo ëhi uëvare höjo: Jasi ae gemuoho huë baenëjo. Jaꞌo muorovaje aho nue huodivonëjo.
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame o seu próximo e odeie o seu inimigo.”
44 Röhu naro uëvajëjo: Jemëꞌo muorovarue aribövioho huë baejëvorëjo. Jemë mu sisë vaejëvarue ariböviohuni God-are öroro ëninamirëjo.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Jemëhu ëhi ëꞌëꞌoho Vavue öꞌidöre hijaje hesi aboji harihuꞌo mae jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho Vavuehu maja ëni nugöꞌöjajoho bogo a mahuni gemu nugöꞌöꞌi a mahuꞌo a sisëhuꞌo ahoꞌo jabuni röromo nugöꞌöjaje höjo.
45 para demonstrarem que são filhos do Pai de vocês, que está nos céus. Porque ele faz o seu sol nascer sobre maus e bons e vir chuvas sobre justos e injustos.
46 O jemë huë baejëvarue aganohemu huë baejëvëꞌoho rabëni uvorëjo: Ëhuni God-ro suorovo mabëhe bojamuiꞌajëjo. Jemëꞌo uehorovorëjo. Vajiohuꞌe tax baeruomaje aribövioho jabuꞌo ëhi jabesi aganoho huë baejëvarue höjo.
46 Porque, se vocês amam aqueles que os amam, que recompensa terão? Os publicanos também não fazem o mesmo?
47 O jemëhu jemesi ö muenoꞌemu rajëhijëꞌoho rabëni nimorohoromo uvorëjo: No ae ahoꞌobëhe iosirëmiromo mu ma-mabëhe vaejëꞌe javuajëjo. Jemëꞌo uehorovorëjo. God-are jö bogo hejëꞌe aribövioho jabuꞌo iae ëhi gemuoho ëꞌoromo jabesi ö muenoꞌohemu rajëhijarue höjo.
47 E, se saudarem somente os seus irmãos, o que é que estão fazendo de mais? Os gentios também não fazem o mesmo?
48 Ëhi jiëꞌe jiaje jemesi Vavue öꞌidöre hijajehu mu bövi biseꞌo ma-mae vaejajëhi jemëꞌo ëhi avoho vaerëjo.
48 Portanto, sejam perfeitos como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.