Mateus 26

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëjöho majëhi barënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje:
1 Jesu bi’obaibiyih ufunamaim, ana bai’ufununayah isah eo,
2 Iae jemëꞌo gavarujëjo majae niöꞌi hesi uhure evare God-hu Vörö Tugohade Sörö majaho rueꞌaꞌajëjo. Rueꞌiramu aëro God-are A Maho na guduamevoromo a masijo jabesi övore bojëmiꞌaruëjo korosire ano taemevoröhego.
2 “Kwanaso’ob veya rou’ab ufunamaim Tar Nowaten ana hiyuw enan. Nati ana veya’amaim Orot Natun boro hinab rakit sabuw umahimaim hinayai hina’onaf.”
3 Iesuro ëhi jövoꞌirögoro röhu evare priest masijohuꞌo Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo priest börömo ihe Caiaphas-are osa börömore ë ro gagovareje.
3 Imaibo Firis ukwarih naatu regaregah ai’in etei firis gagamin Kaiafas ana baremaim hiru’ay.
4 Gagovoromo jöe mevoromo uarovareje: No diehiꞌoromo Iesu saginiëri guduamoromo anoꞌejarëjo.
4 Naatu Jesu wa’iwa’iramaim fatumin bain asabunin isan hiyakitifuw.
5 Sörö majaroho bogo guduamoꞌejarëjo aëro göromo noꞌo muorovoruomojöëni.
5 Baise hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawananamaim, anayabin rakit boro tanaku’ub was hinagiy.”
6 Ëhiꞌamu Iesuro Bethany amore rueromo sino jomoꞌe ae Simon-are osare ro hiromo ie ijadeje.
6 Jesu na Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana baremaim tit,
7 Ie ijamu gagorovo magonahe gemuëro munë huono mabëhe baeromo rovadeje. Ëhuono gagore ridiꞌe osoho jiadeje. Huonore oso imarue hesi manaho bövi mae jiadeje. Magonahohuro ë osoho barueromo Iesuare simanore otehadeje.
7 mare ma bay eaa auman babin ta kibub kikimin kabay wabin alabaster imaim hikwak raiy ana baiyan gagamin hisuwai batabat bai na run Jesu aribun yan isuwai re.
8 Simanore otehamu gagorovo Iesuare ijorajoho jaburo dë vörönëgamu uarovareje: Osoho rabëni ëma otehöꞌöjajëjo.
8 Ana bai’ufununayah hi’itin yah so’ar hio, “Iti sawar i yabin en asir esisinaf.
9 Ae gö jabesi örire imoꞌibejarëjo manaho bövi mae baeꞌibejarëjo. Ëmanaho baeromo bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmiꞌibejarëjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae jioꞌibejajo. Röhu ëma otehöꞌöjade höjo.
9 Igewasin iti raiy ana baiyan tatayara’ah hitatubun kabay tatab, sabuw yababan wairafih tatitih.”
10 Ëhi atamu hegorovo Iesuro gëromo uvadeje: Ëhi jiëꞌe jöho ataruëromo uëvadeje: Jemë rabëni magonahoho huë vavaenoho bojamijarujëjo. Mu mabëhe nasi örire vaejevëꞌe höjo.
10 Baise Jesu so’ob abisa hio, imih iuwih eo, “Babin men yumatanamaim kwana’umih. Anayabin sawar gewasin maiyow ayu isau esisinaf.
11 Bövi biseꞌo rumoꞌe ariböviohuro jemëꞌo raromobe jijihoꞌaruëjo mae vaejëvojöro. Aꞌi naro jemëꞌoho bogo hibe juvoꞌejöjo ëhi avohevojöro.
11 Sabuw yababan wairafih boro mar etei bairi kwanama kwanibaisih, baise ayu i boro men mar etei bairi tanama’amih.
12 Ëmagonahehu oso nasi sinore bamehade hesi bëhoho nasi sinoho avohehade höjo ëhuro aëro hure mae bamevoröhego.
12 Iti babin ayu biyau raiy erabirab i ayu au morob isan eyayabuna.
13 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe aehu nasi jö ma majëhibe jijihëꞌiroho ë magonahehu ëꞌade jöhuꞌo majëhibe jijihoꞌaruëjo aëro hu mae uehorovoruomoröhego.
13 Anababatun a tur ao’owen, tafaram wanawananamaim iti Tur Gewasin hinabibinan ana maramaim abisa gewasin iti babin sisinaf boro kik owe’owen na’atube auman hinabinan.”
14 Ëhiꞌamu Iesuare ijoraje 12 röhu gemu hesi ihe Judas Iscariot-ro vaꞌoromo priest masijoho uëvadeje:
14 Imaibo bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim orot wabin Judas Iscariot tit in firis ukwarih biyah tit,
15 Naehu Iesu jemesi övore bojëmijëꞌoho jemë ijo baje diminoꞌe bojemirëjo. Bojemirëjamu rueho jaburo ajivëꞌe ijo bajoho adahoromo 30 bojamijareje.
15 naatu ibatiyih, “Ayu Jesu anab kwa anabit boro abisa ayu kwanitu?” Naatu matanamaim kabay hibotait hiyab in 30 na’atube hiya’asair.
16 Bojamijamu evare Judas-ro aevoromo öre nahadeje Iesu jabesi övore bojëmiꞌiröhëro.
16 Nati ana veya’amaim Judas ef ana gewasin nuwet Jesu batih isan.
17 I Dë Huaje Oso Rumoꞌe I ibe vaꞌiröhe majaho aevoromo rovamu gagorovo Iesuare ijorajoho jaburo rueromo Iesu uavareje: Ja nagajoho no dinöꞌe vaꞌoromo God-hu Vörö Tugohade Söröho avohahoꞌejarëjo.
17 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw veya wantoro’ot bubusuruf, Jesu ana bai’ufununayah hina hio, “Menamaim kukokok Tar Nowaten ana bay anabogaigiwas?”
18 Ëhi uavamu uëvadeje: Jerusalem amo börömohuro vaꞌoromo ë a hesi osaro vaꞌoromo uarëjo: No röjahuijaje ahuro uvajëjo: Nasi majaho dunovajëjo. Ëhuni naro jasi osare öꞌoromo God-hu Vörö Tugohade Söröho nasi ijorajoho jabuꞌo gemu mae iꞌejöjo. Ëhi uarëjo.
18 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem bar merar kwanatit orot iti ana tur kwana’owen kwanao, ‘Bai’obaiyenayan eo, ayu au veya i natit, akokok au bai’ufununayah bairi boro o abaremaim Tar nowaten ana hiyuw anaa aniyasisir.’”
19 Ëhi uarëjamu rue ijorajoho jaburo Iesuhu uëvadëhi ëhi ëꞌoromo söröho avohareje.
19 Bai’ufununayah Jesu eobaimanih na’atube hisinaf, Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
20 Ëhiꞌamu vahiromadeje. Vahiromamu gagorovo Iesuro hesi ijoraje 12-ho jabuꞌo gemuore hijadeje ë ioho iꞌirovo.
20 Naatu nati rabirab bai’ufununayah etei 12 Jesu bairi himare hibusuruf bay hiaa.
21 Hiromo ioho ijëꞌi uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë ae gemuëro na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌanuëjo.
21 Bay hiaa wanawananamaim Jesu eo, “Turobe a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta boro babau inao anamorob.”
22 Bojëmiꞌanuëjamu hegorovo uehore gö gö böröme baeromo ae gemuëro gemuëro uavareje: Na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Na na mae uavajëjo.
22 Ana bai’ufununayah hai yababan ra’at, naatu ta’ita’imon hibusuruf Jesu hibabatiy hio, “Regah, nati i men ayu’umih?”
23 Mae uavajëjamu hegorovo uëvadeje: Naehu i hevöre baꞌamoꞌego huꞌo gemuore baꞌamaje ahuro ë mu sisëho vaeꞌaꞌajëjo.
23 Jesu iyafutih eo, “Orot menatan ayu airi tew wanawanan ai rafiy anabubutu’ub, nati orot i boro ayu babau nao.
24 God-are surire jajivarëhi hesi A Maho na ëhi guomevoꞌajëjo. Röhu na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo. Ëaho bogo rahoꞌibejajo ëhuro mae jioꞌibejajo.
24 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikirum hio na’atube. Baise orot yait ayu babau nao, nati orot i boro yababan gagamin na’in nab. Gewasin nati orot tafaramamaim men tatufuwamih!”
25 Mae jioꞌibejajamu Judas Iesu bijönimarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe ahuro uavadeje: Na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Na mae-ëjo. Na mae-ëjamu uavadeje: Jero jasi jövanuëjo.
25 Judas yanuwayan Jesu ibatiy eo, “Regah, o kunotanot i men ayu’umih?” Jesu iya’afut eo, “O wai.”
26 Ëhiꞌamu ioho ueꞌahoromo Iesuro ioho baeromo God mae uanugoromo atoꞌatovoromo hesi aribövioho suvuorëmiromo uëvadeje: Baeromo ihëjo. Aveho nasi sine höjo.
26 Bay hia wanawanan Jesu rafiy bai, i gegewasin sawar, imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyau kwabai naatu kwa’aan.”
27 Ëhiꞌonugoromo enatuore jovoho baeromo God mae uanugoromo bojëmiromo uëvadeje: Jemë ae ahoꞌobëhe enatuore jovoho baeromo ihëjo.
27 Imaibo wine kerowasamaim hisuwai batabat bai God ana merar yi sawar, itih eo, “Kwa etei’imak iti kwanatom.
28 Aveho nasi köe höjo. Ae ahoꞌo jemesi jöëni köho rovevoromo guomevoꞌajëjo ëhuro sisëho muꞌuvëhoröhego. Guomevoꞌiramu ëhuro God-hu muebejëvoꞌiröhe jögoroho marëꞌajëjo.
28 Iti i ayu au rara, au Obaibasit Boubun abisuwai sabuw moumurih hai bowabow kakafih notawiyen isan.
29 Röhu aveho hehëjo. Na ijoho öꞌi bajo jovoho bogo iꞌejöjo hujeji ëho majaho rovego evare jemëꞌo naꞌo nasi Vavuehu muebejaje öri ariꞌere raromoromo öꞌi bajo jovo iꞌoho ueꞌahoröhëni.
29 A tur ao’owen, ayu iti wine boro men anatom, anama’am nati ana veya’amaim wine boubun kwa bairit Tamai ana aiwobomaim tanatom.”
30 Ëhi uënugoromo God rajahijarue jöho ionugoromo suorovo vaꞌoromo Olives Dahorure iojiomareje.
30 Naatu himisir ew ta hitabor hitit hin Olive Oyawamaim hitit.
31 Iojiomoromo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Jaruvo vahire ae ahoꞌobëhe nasi örire mae uehorovevarujoho vuonugoꞌi remo vaꞌaꞌarujëjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Sheep muebeꞌamaje aho God naro anoꞌejöjo. Anoꞌiramu huhu muebeꞌamade sheep-oho jaburo arua anumiae vaꞌoꞌamoꞌajëjo. God-are jö jiajëhi ëhi remo vaꞌaꞌarujëjo.
31 Imaibo Jesu hai tur eowen eo, “Iti boun gugumin kwa etei boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, Buk Atamaninamaim eo na’atube,
32 Remo vaꞌiramu guomoromo riꞌönugoromo naro urimo Galilee vaꞌejöjo. Jemë ijore öꞌaꞌarujëjo.
32 Baise ayu morobone anamimisir ufunamaim boro au na ani’iyon wan anan Galilee anatit.”
33 Ëhi uëvamu Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Nani a ioroꞌioroho jasi örire uehorovaruoho vuonugoꞌi ramo vaꞌaꞌaruëjo röhu na bogo ëhioho ëꞌejöjo.
33 Peter iya’afut eo, “Turau’unah boro hinabihir, baise ayu boro men anabihir o anihamiyimih.”
34 Bogo ëhioho ëꞌejöjamu Iesuro Peter uavadeje: Ëhi uevanuëjo röhu ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Jaruvo vahire kökörökoho bogo urimoho uvëꞌe jero urimo vae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo.
34 Jesu Peter iu, “Anababatun a tur ao’owen, boun gugumin o boro ayu inayaubu mar tounu, naatu i ufunamaim kokorere boro nao’o inanowar.”
35 Ëhi uëꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: O na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Aehu anegamu jaꞌo gemuore guomoꞌiëꞌiroho na bogo ëhioho majëhiꞌejöjo. Bogo majëhiꞌejöjamu ijorajo ioroꞌioroho ahoꞌo jabuꞌo ëhi gemuoho Iesu uaruomadeje.
35 Peter raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo tur nati ana’omih, morobomih na’at airit tanamorob.” Naatu bai’ufununayah etei tur ta’imon hio.
36 Ëhiꞌamu Iesuro öri ariꞌo ihe Gethsemane hesi ariböviohuꞌo rovadeje. Rueromo uëvadeje: Avehuro raromohego na aruëre vaꞌoromo God-are örire jöe jövöjo.
36 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hin Gethsemane hitit naatu iuwih eo, “Iti imaim kwamare kwama, ayu anan auweyane anayoyoban.”
37 Ëhi uënugoromo Peterꞌo Zebedee-are harihoho niöꞌi jabuꞌo sö ujuoho vaꞌoromo huë vavaene böröme baeromo nurunurumadeje.
37 Peter naatu Zebedee natunatun rou’ab buwih bairi hin, ana not kwaris naatu dogoron wanawanan ana yababan ra’at
38 Nurunurumoromo uëvadeje: Na sisë maro huë vavaene baejevajëjo. Ëhuro guomevo hesi höjo. Ëhuni nadi momoröꞌöꞌi ma-nune jioromo avoho mueberovëꞌe raromohëjo.
38 iuwih eo, “Dogorou wanawanan au yababan i ra’at kwanekwan dogorou emama’afut. Imih iti’imaim kwamare mata nanuw bairit tanama.”
39 Ëhi uënugoromo roriꞌo vaꞌoromo saꞌare behumoromo nu anoꞌoho saꞌare amoromo God ëninamiromo uavadeje: Apo jasi örire öre gö javëꞌoho iꞌue huë vavaene nasi örire rovajoho ahego na bogo baeꞌiröjo. Röhu naehu nimajoho nadi ëꞌi jaehu nimanuëhi ëhi ëꞌonëjo.
39 Jesu akisinamo nabinamaim in yumatan au babe ra’iy yoyoban eo, “Tamai, karam iti biyababan ana kerowas ayu biyau’umaim itabosair, baise men ayu au kok, o a kok.” Bai’ufununayah bay hibow tefafaram|alt="Jesus praying in garden" src="cn01810B.tif" size="col" loc="Mat 26.39" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.39"
40 Ëhi ëninaminugoromo vuonoröꞌö rueromo gavade hesi ae niöꞌi gemu momoröꞌöjamu gëgorovo Peter uavadeje: Majae ma-bunemu nune jioromo naꞌo gemuoro mueberovëꞌe raromoꞌirarijoho jemë diehiꞌoromo bogo eni jëvajëjo.
40 Naatu matabir maiye na ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih, Peter isan eo, “Anayabin aisim nataunu’uka mata hifot kwa’inu’in, karam one hour na’atube mata tanuw bairit tatama?
41 Nune jioromo mueberomo ëninamihego God-ro ajëmego Satan-ro bogo dinëmego ëhuro bogo bejëvoꞌirajo. Jemesi aruꞌahoho mu mae vaeꞌi nimoꞌi jemesi sino hahoꞌoho uꞌuhëꞌe höjo.
41 Mata to iwa’an kwayoyoban, saise men routobon kwanabaimih. Anun i ekokok yoyoban, baise biya i himorob.”
42 Ëhi uënugoromo röhu maho vaꞌoromo ëninamiromo uavadeje: Apo öre gö bogojavoꞌi iꞌuehu huë vavaenehu nasirire ruejöro nimëꞌoho iae ëhi ëꞌonëjo.
42 Mar bairou’abin Jesu in maiye yoyoban eo, “Tamai, iti biyababan ana kerowas bosairin isan ana ef men nama’am na’at, basit anatom, saise a kokok anasinaf namatar.”
43 Ëhi uanugoromo vuonoröꞌö rueromo gavade jabumë nunëhimoꞌamoꞌego momoröꞌöjamu gëgorovo
43 Matabir maiye nan matah kou bit hi’in yugaranih inan itih.
44 rëmoꞌi vuonoröꞌö vaꞌoromo urimëꞌi vae niöꞌi ëninamijade jöe gemuoho röhu maho ëninamijadeje.
44 Naatu ihamiyih hi’in i mar baitonin matabir in tur ta’imon eo yoyoban maiye.
45 Ëninaminugoromo rueromo hesi aribövioho uëvadeje: Jemë diehiꞌoromo nuhoromo ma-momoröꞌöemu momoröꞌöjarujëjo. Gahëjo. Majaho mamiꞌe rovëꞌe höjo. Aëro God-are A Maho na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌiëꞌajëjo.
45 Imaibo matabir na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa boro’ika kwa’in kwabiyarir? Mata tinuw, kwamisir, Orot Natun ana veya i natit, sabuw kakafih umahimaim eyey.
46 Riꞌöromo go vaꞌohego vaꞌarëjo. Gahëjo. Na bijönegarue a bojëmiꞌiröhe aho rovajëjo.
46 Kwamisir tan! Orot yanuwayanaban iti enan kwa’i’itin.”
47 Ëhi uëvamu gavëꞌi Judas rovadeje. Iesuare ijoraje ahoꞌobëhe 12 röhu Judas huꞌo jabesi ae gemuoho jiadeje. Judas rovamu ae ahoꞌobëhe mae siravae kepatae ujuohoromo huꞌo rueruomadeje priest masijohuꞌo Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo rëmöꞌöjëꞌëro jiëꞌëro.
47 Jesu eo ana tur sawara’e, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta, wabin Judas, sabuw kou’ay gagamin na’in, firis ukwarih naatu regaregah ai’in hibiyafarih nawiyih kaiy, kefat, mis hiteten auman bairi hina hitit.
48 Röhu ë hesi urimo ë sareriꞌe aho Judas-ro ë aribövioho uëvadeje: Gaꞌirarije naro di aho dudöhamu gavëꞌoho uvorëjo: Iae Iesu höromo guduamorëjo.
48 Orot yanuwayan sabuw eobaimanih eo, “Orot menatan anamamamay orotoban nati kwanab kwanafatum.”
49 Judas-ro ëhi uëvëꞌëro huro rueromo ma-burëro ro Iesu uavadeje: Bada vaevëꞌëromo dudöhadeje.
49 Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Tufuw isa nama Bai’obaiyenayan!” naatu mamay.
50 Dudöhamu uavadeje: Isi jasi nimanue muoho vaejëjo. Ëhi uavamu aëro rueromo Iesu guduamareje.
50 Jesu iya’afut eo, “Au begon, abisa isan inot inan saife kusinaf.” Imaibo sabuw hibatabat hitit Jesu uman hibai hibukikin.
51 Guduamamu gagorovo ae gemu Iesuare bëhire namijadohuro hesi kaejöho jijöromo priest börömo hesi mu vaejaje aho anoromo hiaꞌoho tariöꞌöjahadeje.
51 Bai’ufununayan orot ta ana kaiy bora’ah, firis gagamin ana akir wairafin tainin roun eafuw.
52 Tariöꞌöjahamu gagorovo Iesuro uavadeje: Jasi kaejöho sionoro vuonoröꞌö baꞌamëjo. Ae rahu kaejöehu o bijehu bunehu muorovëꞌoho kaejöhuro bijohuro bunohuro muoꞌamëvoꞌiramu vuovëvoꞌajëjo.
52 Naatu Jesu iu, “A kaiy ana efanamaim kwiwan maiye, anayabin sabuw iyab umahimaim kaiy tema’am boro kaiyomaim hinamorob.
53 O jaehu a ananue hesi bëhoho nani jero uvanuëjo: Nöröhu hesi Vavu ua gavëꞌoho bogo ajamiromo anerae ahoꞌobëhe mae gemuore jioruomajoho rëmöꞌöꞌiramu rueruomoromo na ajemiꞌaruëromo ëhuni aho ananuëjo.
53 O men iso’obamih, ayu Tamai isan atabifefeyan boro mar ta’imon tounamatar sibisib na’atube tiyafarih ayu hitawasfafaru.
54 Röhu naro hu ua gaꞌibejöjo God-are surire jajivarëhi muoho bogo ëhioho jioꞌibejajo. Ëhuni ajemiꞌiröhe jöho Vavuoho bogo ua gaꞌejöjo.
54 Baise nati na’atube anasinaf, Buk Atamaninamaim mataramih hi’o hikikirum boro men niturobe’emih.”
55 Iesuro ëhi uanugoromo ë rueruomade aribövioho uëvadeje: Aveho na bogo vajiohuꞌe ananoꞌe aehu jevajëjo. Jemë rabëni siravaho kepataho ujuohoromo guduamevoꞌi rovarujëjo. Mamiꞌe majae ahoꞌo naehu God-are amo börömore hiromo God-are jö hesi öri a röjëhinövodoho jemë evaroho bogo guduamevarije höjo.
55 Naatu tatabir sabuw isah eo, “Ana itinin ayu bainowan mowan na’atube, imih kaiy kefat kwaiteten ayu yuwu rabu’umih kwanan. Mar etei Tafaror Bar wanawananamaim ama sabuw abi’obaiyih aisim men imaim kwatafatumu?
56 Röhu avevejöꞌe vaejaruje mue ahoꞌo hesi bëhoho urimo jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro God-are surire jajivoromo uvare höjo: Ëhi jiëꞌe muoho jioꞌaꞌajëjo. Jabuhu jajivarëhi ëhi jioröhego ëhuni ave muoho rovëꞌe höjo. Ëhi uëvamu hesi ijoraje ahoꞌobëhe hu nugoꞌi huruomoromo vaꞌareje.
56 Baise abisa God ana dinab oro’orot Buk Atamaninamaim hio hikikirum emamatar saife nan niturobe.” Nati’imaim ana bai’ufununayah etei hihamiy hibihir.
57 Ëhiꞌamu gagorovo Iesu huꞌirae rueromo priest böröme Caiaphas-are osare rovareje. Rueromo gavareje jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ë gemuoro gagovëꞌe jiamu.
57 Sabuw Jesu hibai hifatum hibai hin firis gagamin wabin Kaiafas ana baremaim hitit, nati’imaim Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in hiru’ay hima’am.
58 Iesu priest börömo hesi osare barovamu Peter-ro arue riribövire Iesu rihiromoromo priest börömo hesi osare rovadeje. Rueromo osare rumo vaꞌoromo abo osa ririre ruë numë javue vaeꞌi riroho ma-vaꞌoraho nugarire ë vaꞌoromo priest hesi mu vaeruomaje ariböviohuꞌo gemuore hijadeje diehiꞌaruoho garöhëni.
58 Baise Peter yokaika Jesu i’ufunun bairi hina, firis gagamin ana bar sebosebomaim hitit naatu run ma’utenayan oro’orot bairi himare abisa tamamatar ta’itin isan.
59 Ëhiꞌamu priest masijohuꞌo a masijo ioroꞌiorohuꞌo ae nahareje sarerivoromo ëma huruoho majëhiromo uëröhego: Iesuro ëhi jiëꞌe mu sisëho vaejamu gavare höjego heromo Iesu anego guomoröhego.
59 Firis gagamin naatu kaniser ana kau’ay etei hiru’ay nuhinot tur hitabow hitit hitifufuwen Jesu tamorob isan.
60 Nahoromo bogo birohareje. Ae göëro göëro rueromo Iesuare jö sarerivoromo majëhijaroho bogo eni jiobe vaꞌojuvo hujeji ae niöꞌiro rueromo
60 Baise nuhinot tur hinunuwet men ta hibai. Sabuw moumurih maiyow hitit Jesu morobomih hibifufuwen hai tur naniyan en.
61 jöe gemuoho majëhiromo uëvareje: Ëiahuro uvavohijajo: God-are amo börömo dadovoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure röhu maho vae barëꞌirodoho na eni jevajëjo. Ëjö sisëho uövuamu hejare höjo.
61 hiorereb hio “Iti orot eo, ‘Ayu i karam God ana Tafaror bar anagurus nare, naatu veya tounu wanawanan boro anawowab efanin namatar.’”
62 Ëhi majëhijamu hegorovo priest börömohuro riꞌöromo Iesu uavadeje: Na ja jö mana uöꞌiranoho bogojavajëjo. Aehu jasi jö sisë majahuijaruoho na ëho mae o sarere höjo.
62 Imaibo Firis gagamin misir Jesu isan eo, “O boro men tur ta inao? Orot hairi o a tur isan hio’orereb inonowar boro tur ta inao ai en?”
63 Mae o sarere höjamu Iesuro jörume namijadeje. Jörume namijamu priest börömohuro uavadeje: God biririvoromo hijaje a hesi nunoro ave jöho ma-maemu uevego na hejöjo. Böröme namiromo ajamuijanue aho na ja javajëjo. Na ja God-are Harihe javajëjo.
63 Baise Jesu awanamaim men tur ta titamih.
64 Javajëjamu uavadeje: Jaehu uevanuëhi iae ëhi jevajëjo. Röhu naro jemë ae ahoꞌobëhe ave jöho uëvajëjo. Uꞌemu jemëro geꞌaꞌarujëjo God-are A Maho darugo eni jiëꞌe A hesi övo manö hiꞌiramu. Öꞌidöre jioꞌamaje suehuꞌo gemu mae ruvebiꞌiramu.
64 Jesu iya’afut eo, “Tur i nati kuo, baise kwa etei a tur ao’owen. Mar boro nanan orot Natun boro God uman ana asukwafune nabat mar ana rofom wanawanan nanan kwana’itin.”
65 Ëhi uavamu hegorovo rue priest börömohuro hesi niögoho dadovoromo uëvadeje: Huro God-are ihoho ijumajëjo. A göho rabëni rueromo hesi jöho huruoho majahuijörajo. Iae no eni hejëꞌe javuajëjo. God-are iho ijumajoho jemë iae hejarujëjo.
65 Firis gagamin iti tur nonowar ana veya ana faifuw bai sib eo, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib! Aisim boro tanama sif rubonayah afa’abo tananuwet? Kwa taiyuw bai’ib tur eo kwanowar,
66 Ëhuni jemë diehi uehorovarujëjo. Diehi uehorovarujëjamu uavareje: Jö sareriꞌe aego anoꞌiramu guomoꞌaꞌajëjo.
66 kwa a not i mi’itube?” Etei hiya’afut hio, “I bowabow kakafin sinaf imih namorob!”
67 Ëhi uanugoromo Iesuare nu anoꞌere sabëro ödivoromo övo mugö mugöëro anoruomadeje. O övo hitahiëro anoromo
67 Imaibo yumatan hikwaitututur, hiborabirab naatu sabuw afa hiboborabirab,
68 sivoromo uavareje: Jero uvanuëjo: Na böröme namiromo ajëmaje aho jevajëjo. Ëhi jiëꞌe javaje jöho God-aro baeromo huruoho majahuiromo anagade a hesi ihoho uövuego no hejarëjo.
68 hio, “Keriso, o God ana dinab orot na’at kuo anowar! Yait o rab?”
69 Ëhiꞌamu Peter-ro amonö aehu raromaruire ë hijadeje. Hijamu gagorovo mu ajamijaje magonahe gemuëro rueromo uavadeje: Jaꞌo Galilee saꞌa rajo ae Iesuꞌo gemu mae javade höjo.
69 Peter ufun bar ana seboseb wanawanan mare ma’am, Firis Gagamin ana bowayan babitai tit iu, “O auman i Galilee orot Jesu ana of ta.”
70 Javade höjamu Peter-ro ae ahoꞌobëhe jabesi nunire magonahoho sareramiromo uavadeje: Jaehu jövanue jöho na dadivevo avohajëjo.
70 Baise Peter sabuw etei nahimaim yaub eo, “Ayu o a tur kuo yabin men aso’ob.”
71 Ëhi uanugoromo aribövioho ë rëmoꞌi ojo bëhire vaꞌadeje. Vaꞌamu magonaho göëro Peter garomo hesi bëhire riravarue aribövioho uëvadeje: Ave iaho Nazareth amo rajo ae Iesuꞌo gemu mae jiade höjo.
71 Naatu misir tit in bar ana etawan awanamaim tit, nati’imaim bowayan babitai ta itin naatu oro’orot nati’imaim hibatabat hai tur eowen eo, “Iti orot i Jesu Nazareth mowan ana of ta.”
72 Jiade höjamu hejëꞌi Peter-ro röhu maho sareramadeje. Sareramiromo uavadeje: God-are nuniro na mae uavajëjo. Ëaho na bogo gavaje höjo.
72 Peter iban maiye yaub naatu ifaro eo, “Ayu nati orot men aso’ob.”
73 Ëhi uavadoho ririvanovamu bëhire riravarohuro ro Peter uavareje: Iae mae-ëjo Iesuare aribövi jabesi ae gemuoho javajëjo. Jasi huëre heromo ëhuni uavaruëjo.
73 Hima kafa’imo orot afa nati’imaim hibatabat hina Peter biyan hitit hio, “O i anababatun ni’i orot ana of ta, anayabin a tur kuo ana nowarin naatu a sawar io’osen ana itinin i ta’imon.”
74 Uavaruëjamu Peter-ro uëvadeje: Na jemë sarerëmijëꞌoho iꞌue baejöëni ëhuni na jö mae uëvajëjo. Ëaho na bogo gavaje höjo.
74 Imaibo Peter ifaro eo, “Ana bifufuwen na’at God ana orarafen anab, tur anababatun a tur ao’owen, ayu iti orot men aso’ob.” Mar ta’imon kokorere eo.
75 Bogo gavaje höjamu gavëꞌi kökörökoho uvadeje. Uvavamu hegorovo Peter-ro uehorovoromo uvadeje: O mamiꞌe Iesuro uevade höjo: Kökörökoho bogo urimoho uvëꞌe jero urimo vae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo. Ëhi uehorovoromo amonö hörö vaꞌoromo sisë maro nivadeje.
75 Basit Peter nuhin taseb Jesu eo not, “O boro mar tounu ayu inayaubu, imaibo kokorere boro nao.” Naatu Peter tit in ufun rerey igagagamat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.