Mateus 25

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nasi majaho rovego God-hu böröme namiromo a diehi muebejëvoꞌiröhe jöho naro uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Iae magonaho aboride ahoꞌobëhe övo gö mine övo gö mine raromoruomade höjo. Raromoromo iroho gae ujuohoromo iꞌo masuvade aho birohoꞌi vaꞌoruomade höjo.
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Röhu aboride övo gö mine simano sisëꞌi uehorovarue aborido ömoꞌöme jioruomoꞌi aboride övo gö mine ëho simano mae uehorovarue aboride jioruomade höjo.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Simano sisëꞌi uehorovarue aboridoho jaburo irore biguröhe jovoho bogo ujuohoꞌi irohemu ujuoho vaꞌirögoro
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 simano mae uehorovarue aboridoho jaburo irore biguröhe huonore jovohuꞌo irohuꞌo ëhi ujuohoromo vaꞌoruomade höjo.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Ëaboridoho övo gö mine övo gö mine jaburo vaꞌoromo muebejuvo gavare iꞌo masuvade aho bogo vejöꞌoho rovamu gagorovo nunëhëgamu hegorovo momoröꞌöruomade höjo.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 Momoröꞌöjuvo vahi ririꞌe aëro ma-darugoꞌo uvare höjo: Nosi aho rovajëjo. Ruehego vaꞌoromo biroharëjo.
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 Ruehego vaꞌoromo biroharëjamu hegorovo aborido ömoꞌömohuro riꞌöruomoromo jabesi iroho avohoꞌamare höjo.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Avohoromo simano sisëꞌi uehorovarue aboridoho jaburo simano mae uehorovarue aboridoho uëvare höjo: Jemesi jovoho gö bojamuihëjo. Nosi iroho duorohahuoꞌamajëjo.
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 Duorohajëjamu uëvare höjo: Bogajo. Jemëꞌo noꞌo biguvego barëjöëni bogo bojëmiꞌejarëjo. Ëhuni vaꞌoromo jemesi gö imohëjo.
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 Imohëjamu ë aboridoho jaburo jove imoꞌi vaꞌoruomade höjo. Vaꞌoruomamu iꞌo masuvade ahuro rovade höjo. Rovamu iro ma avohare aboridoho jaburo ë ahuꞌo gemu mae osanö vaꞌoruomade höjo masurovare söröho iꞌiröhëni. Osanö vaꞌoruomamu ojoho tugohare höjo.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 Ojoho tugohamu magonaho ioroꞌiorohuro ijore rueruomade höjo. Rueruomoromo iꞌo masuvade ahuni uvare höjo: Asëꞌe asëꞌe oje jiovahuego no öꞌarëjo.
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 Öꞌarëjamu ruehuro uëvade höjo: Na jemë bogo gëvaje höjo. Iae na mae uëvajëjo. Ëhiꞌare höjo.
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Ëhuni gavëꞌiajo na divare majare rueꞌirodoho jemë bogo gavëꞌe jëvaje.
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe öri hesi uhu jö göho aviëhi höjo. Ae gemuëro öre gö vaꞌirögoro hesi mu vaejaharue aribövioho uëvamu rovare höjo. Rovamu uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi saꞌaho bövioho biseꞌoho avoho muebejehorëjo.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Avoho muebejehorëromo mu ariböviehu mu böröme o biseꞌe vaeꞌiröhoho eni jëvamu garomo ëhi hesi monioho böröme o biseꞌe ëhi ae gemu gemu bojamibe vaꞌade höjo jaburo ëho baeromo hesi muoho vaejahoröhego. A göho 5,000 kina bojamiꞌi a göho 2,000 kina bojamiꞌi a göho 1,000 kina ëhi bojamijade höjo. Ëhi iꞌimëminugoromo vaꞌade höjo.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Vaꞌamu gavëꞌi 5,000 kina baejade ahuro ujuoho vaꞌoromo mue vaeromo ëhuro 5,000 kina göꞌo döre baejade höjo.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 2,000 baejade aho huꞌo mue vaeromo 2,000 kina göꞌo döre baejade höjo.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Ëhiꞌoꞌirögoro 1,000 kina baejade ahuro vaꞌoromo guae umoromo hesi a börömo hesi ijo bajoho ë gurihi bahijade höjo.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 Ëhiꞌoromo raromobe vaꞌojuvo majae ëgobövie barëjamu jabesi a börömohuro vuonoröꞌö rovade höjo. Rueromo uëvade höjo: Ruehego na gëvöjo nasi ijo bajoho diehi muebejehëꞌe jëvego.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Ëhi uëvamu 5,000 kina baejade ahuro 5,000 kina göꞌo döre baejadoho ëhuꞌo barueromo bojamiromo uavade höjo: Bada jero 5,000 kina bojemijane höjo. Aveho gavëjo. Naro mue vaeromo 5,000 kina göꞌo döre baejahëꞌe jevajëjo.
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 Baejahëꞌe jevajëjamu hesi a börömohuro uavade höjo: Mabëhëjo. Ja mue vaejehanue a ma-mae javajëjo. Naehu ijo baje ma-bisemu bojamamu avoho muebejehanohuni ëhuni naro bövi mae bojamiꞌejöjo muebejehoꞌiranego. Rovego gemuoro nimorohoꞌirarëjo.
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 Gemuoro nimorohoꞌirarëjamu 2,000 kina baejade ahuro rueromo uavade höjo: Bada jero 2,000 kina bojemijane höjo. Aveho gavëjo. Naro mue vaeromo 2,000 kina göꞌo döre baejahëꞌe jevajëjo.
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 Baejahëꞌe jevajëjamu hesi a börömohuro uavade höjo: Mabëhëjo. Ja mue vaejehanue a ma-mae javajëjo. Naehu ijo baje ma-bisemu bojamamu avoho muebejehanohuni ëhuni naro bövi mae bojamiꞌejöjo muebejehoꞌiranego. Rovego gemuoro nimorohoꞌirarëjo.
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 Gemuoro nimorohoꞌirarëjamu 1,000 kina baejade ahuro rovade höjo. Rueromo uavade höjo: Bada na mae garomo uvode höjo: Ja vöröꞌe aëro javëꞌëro ae göehu baꞌamaroho bivaroho ja ma-ijanue höjo.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Ëhi javëꞌe aego ëhuni naro ja juhuonamiromo jasi 1,000 kina bavaꞌoromo saꞌa gagore gurihi bamode höjo. Aveho gavëjo. Jasi ijo bajoho aviae höjo.
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 Aviae höjamu rue a börömohuro riꞌöromo uavade höjo: Sareri mu bijöniꞌe a sisë bëhe javajëjo. Jero uvane höjo: Ae göehu baꞌamaroho bivaroho nöröro ma-ijaje höjo. Jero ëhi uvane höjo. Na mae-ëjo.
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 Ëhuni ja nasi ijo bajoho baeromo avoho bahijarue aribövi jabesi övore bamoꞌibejanëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo na rueromo nasiroho baeromo göꞌo döre bamaroho ëhuꞌo baeꞌibejöjo.
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 Ëhuni jemëro 1,000 kina ë ia hesiriroho baeniahiromo 10,000 kina baejëꞌe aho bojamihëjo.
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Ëhesi bëhoho mu vaeꞌirane suvuore javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeromo bövi mae javoꞌajëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro baeniahiꞌajëjo.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Röhu ë mu bogo vaejaje aho guduamoromo babuꞌöhego amonö ramoramore vaꞌo hijajo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. Ëhi uëvade höjo.
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 Röhu jö göho God-are A Maho naro anerae ahoꞌobëhe jabuꞌo gemu mae nasi ajiꞌo rovëꞌiroho evare nasi ajiꞌe röho mare ajio hiꞌejöjo.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Hiꞌiramu saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue aribövioho jaburo rueromo nasi nunire gagovoruomoꞌajëjo. Gagovoruomoꞌiramu sheep muebejaje aehu sheep o goat adovoromo hahagu hahagu nugoꞌamaruëhi naro ë aribövioho ëhi adovëvoromo hahagu hahagu rëmoꞌejöjo.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Hahagu hahagu rëmoromo sheep ma vaꞌënoho nasi övo manö rëmoꞌi goat sisë vaꞌënoho nasi övo adonö rëmoꞌejöjo.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 Rëmonugoromo a börömoho naro övo manö riravarue aribövioho uëꞌejöjo: Nasi Vavuohuro jemesi örire huë mabëhe bojëmijëꞌe jiaje jemesi röhoho ro baehëjo. Ëröhoho urimo saꞌa bövi biseꞌo bamadevare huro avoho nugëhobe rovëꞌe höjo jemëro ë hesi aharire raromoꞌirarijego.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 Rabëni hesi bëhoho urimo na hömevamu jemëro ie iꞌimemijarije höjo. Na huë girihevamu jemëro jovoho bojemijarije höjo. Naro ame göro jioromo öꞌamu gegorovo uevarije höjo: Nosi osaro ro hijëjo.
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 Niögu rumoꞌe jevamu niögoho iꞌimemamu ioꞌamode höjo. Guomo guome baejevamu jemëro muebejevarije höjo. Savoji gagore hijamu jemëro rueromo gevarije höjo.
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 Gevarije höꞌiramu rue aribövi mahuro ueruomoꞌajëjo: Bada iae ëhi höjo röhu no divare gavare höjo ja hömavamu ioho iꞌimamare höjo. Divare gavare höjo ja huë girihavamu jovoho bojamare höjo.
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 Divare gavare höjo ja ame göro jioromo rovamu uavare höjo: Nosi osaro ro hijëjo. Divare gavare höjo niögu rumoꞌe javamu niögoho iꞌimamare höjo.
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 Divare gavare höjo ja guomo guome baejavamu o savoji gagore hijamu no öꞌoromo gavare höjo.
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 Ëhi ueꞌiramu a börömoho naro uëꞌejöjo: Aveho na jö mae uëvajëjo. Nasi öe iho ma-biseꞌo jiëꞌoho mae avoharijohuro ëhuro naꞌo mae avohevarije höjo.
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 Ëhi uënugoromo huotorovoromo nasi övo adonö riravarue aribövioho uëꞌejöjo: Iꞌue baeꞌiëꞌe aribövie jëvaje roriꞌo vaꞌohëjo. Ravemu ravaje vëniꞌe öri ariꞌoro vaꞌohëjo. Ëvënoho God-ro Satanꞌo hesi anera ömoꞌömohuꞌo ëho jabuni avohëhëꞌe höjo.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 Rabëni hesi bëhoho na hömevadoho jemë ioho bogo iꞌimemijarije höjo. Huë girihevadoho jemë jovoho bogo bojemijarije höjo.
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 Ame göro jioromo öꞌodoho jemë bogo uevarije höjo: Nosi osaro ro hijëjo. Niögu rumoꞌe jevadoho jemë niögoho bogo iꞌimemarije höjo. Guomo guomo baejevadoho o savoji gagore hijodoho jemë bogo ro muebejevarije höjo.
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 Bogo ro muebejevarije höꞌiramu rue ariböviohuro ueruomoꞌajëjo: Bada iae ëhi höjo röhu no divare gavare höjo ja hömavamu o huë girihavamu o ame göro jioromo rovamu o niögu rumoꞌe javamu o guomo guome baejavamu o savoji gagore hijamu garomo bogo ajamiꞌi ma-nunëremu gavare höjo.
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 Ma-nunëremu gavare höꞌiramu naro uëꞌejöjo: Nasi öe iho ma-biseꞌo jiëꞌoho bogo ma avoharijohuro ëhuro naꞌo bogo ma avohevarije höjo.
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 Ëhi uëꞌiramu ë aribövioho sisëro vaꞌoromo ma-ioroꞌioremu iꞌue baeruomoꞌajëjo. Aꞌi aribövi mahuro maro vaꞌoromo ma-ioroꞌioremu raromoruomoꞌajëjo.
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.