Mateus 24
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhi uënugoromo Iesuro God-are amo börömore jioromo vaꞌamu gavëꞌi hesi ijorajo ömoꞌömohuro ro birohoromo God-are amo hesi javue gö gö röjahiꞌamareje.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Röjahiꞌamamu Iesuro uëvadeje: Ave öri ariꞌoho ahoꞌo jemë iae gavarujëjo. Röhu aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave munë javuoho ahoꞌobëhe aëro dadovoruomoꞌiramu munëho ahoromo saꞌaro ruvebi barë nahonahovoꞌajëjo.
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro Olives Dahorure ajio hijadeje. Hijamu hesi ijorajoho jaburo sivue ajio huꞌo raromoromo uavareje: Ave jöho majahuego no hejarëjo. God-are javu masijehu rireromoꞌiröhego uövuanoho ëho divare jioꞌaꞌajëjo. O no mu rabe garomo uvoꞌejarëjo: Jero rueꞌiëꞌanuëjo. Rovego ave saꞌaho bövioho biseꞌoho barëꞌiëꞌajëjo.
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Barëꞌiëꞌajëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Gavëꞌiajo. Aëro sarerëmiꞌiramu guaro rireromëvo vaꞌaꞌajëjo.
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Nöruare ihoro rovajëjo. God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho na jevajëjo. Ëhi uëromo ae ahoꞌobëhe sarerëmiꞌiramu uvoꞌaꞌaruëjo: Mae-ëromo guaro rireromoꞌajëjo.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Röhu heꞌaꞌarujëjo muorovo jöe ruenövo muorovonövoꞌiramu heꞌaꞌarujëjo. Ëhi hejëꞌoho bogave gemu juhuonivoꞌirarijëjo. Öre gö bogojiëꞌëro ëhi jiëꞌe mu sisëho iae jioꞌaꞌajëjo. Röhu saꞌaho bövioho biseꞌoho evaroho bogo barëꞌi hesi majae göro jioꞌaꞌajëjo.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Saꞌae göëro göhuꞌo muorovonövo a masijo ioroꞌiorohuro ioroꞌiorohuꞌo muorovonövoꞌaruëjo. Saꞌae gö gö irunoꞌe bogojioꞌajëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe jiajoho hijiohijiovoꞌamoꞌajëjo.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho rueꞌiramu mu sisëho bogo burëroho barëꞌi magonahehu aevoromo rahoꞌi haraꞌuajëhi ëhi aho aevoromo huë vavaene börömoho baebe vaꞌoruomoꞌajëjo.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 Ëhiꞌoꞌiramu evare aëro jemë guduamo ujuohëvo vaꞌo a masijo jabesi övore bojëmiꞌaruëjo jaburo huë vavaene bojëmiꞌiröhego. O muoꞌamëvoꞌaruëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue aribövioho ahoꞌobëhe jaburo uvoruomoꞌajëjo: Jemëro na uehorovevaruje hö uvoromo nue huodëgoruomoꞌajëjo.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Ëhiꞌoꞌiramu evare ae ahoꞌobëhe nasi örire mae uehorovevaruoho vuonugoꞌi mue gö gö uehorovoruomoꞌajëjo. Aemoꞌaemohuro aemoꞌaemoho sarerisareriëmiromo ae gö jabesi övore bojëmiꞌaruëjo sisë vaejëvoröhego. Göëro göho nue huodivorovoruomoꞌajëjo.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Ae göëro göëro riꞌöromo ae sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajë uëꞌiramu ae ahoꞌobëhe heromo mae höromo guaro rireromoꞌaruëjo.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Mu sisë ahoꞌo rumorovobe vaꞌiramu gagorovo ae ahoꞌobëhe göehu gö huë baerovarue muoho vuonugoꞌiramu sisërëꞌajëjo.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Ëhi ëꞌoruomoꞌajëjo röhu ae rahu biririvoromo mae uehorovevobe vaꞌojuvo maja barëꞌiröhe maja rovëꞌiroho God-ro baejëvoromo manö bamëvoꞌajëjo.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö maho aëro saꞌae dinöꞌe dinöꞌe majëhibe vaꞌoruomoꞌajëjo ae ahoꞌobëhe samaꞌe heruomoröhego. Jöho saꞌae ahoꞌobëhe majëhi barëꞌiramu evare saꞌa bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho rueꞌaꞌajëjo.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 Röhu Daniel jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro mamiꞌe God-are surire jajivoromo uövuade höjo: God-are osa ijumaje sisëhuro God-are osa maremu namiꞌaꞌajëjo. Daniel-hu jajivadëhi ëhi gaꞌaꞌarujëjo ë sisëho God-are osare namiꞌiramu. Iesuro ëhi majëhijadeje. Ëjö Iesuhu majëhijadoho adahoromo avoꞌavoho gare.
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 Amo Iesuro jö vituoho majëhiromo uëvadeje: Sisëhuro God-are osare namijego gagorovo ave Judea saꞌare raromaruje aribövioharo huruomoromo dahoruꞌero iojiomorëne.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Ae rahu javu dönö haradare raromëꞌoho nadi abueromo osare inömoho vaꞌo ujuohoꞌi ma-huruomoromo vaꞌorëne.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 O mure raromëꞌoho nadi vuonoröꞌö vaꞌo niögoho ujuohoꞌi ma-huruomoromo vaꞌorëne.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Röhu ë huë vavaeni rueꞌiröhe majaroho dëꞌe magonahohuꞌo aboji harihuꞌo inino jioꞌamëꞌe magonahohuꞌo jabumë vaevëꞌoho diehi huruomoruomoꞌajëjo.
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Röhu God ua garëjo huro ajëmego ëhuro niohijo majaroho o nuho majaroho bogo huruomoꞌirarije höjo.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Rabëni hesi bëhoho evare majaroho huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho rueꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho urimo God-hu saꞌa bövi biseꞌo bamadevaroho bogojiobe ruejuvo ro jaruvo majahuꞌo ëhi jiëꞌe huë vavaenoho bogohöjo. O ijonöhuꞌo bogojioꞌi ë majaho gemu börömoho jioꞌaꞌajëjo.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Ëhuë vavaeni maja ëgobövi jiajoho God bogo tarioromo bunemuoho bamoꞌibejajo aho bogo biririvoromo raromoꞌibejajo. Aꞌi God-ro hesi baejëvade aribövioho uehorovëvoromo ë majaho tarioromo bunemu bamoꞌajëjo.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 Ëhi jiamu ae göehu uëvëꞌoho: Aveho ro gahëjo. O arueho vaꞌo gahëjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho aviae o aruae hö uëvëꞌoho nadi maho uehorovorëjo.
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Ëhesi bëhoho rabëniajo. Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëbe vaꞌaꞌaruëjo: God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho jevajëjo o jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajëjo. Sarerëmiromo ëhi majëhiꞌaruëjo. Majëhiromo bogo gavarue mu masijo masijoho vaenövoꞌaruëjo eni jëvego God-hu söjëvade ariböviohuꞌo sarerëmego rireromoꞌiröhego.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Röhu hehëjo. Ijonö jioröhe jöho na urimo majëhijëꞌe jevajëjo.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Ëhuꞌe jiaje aehu uëvëꞌoho: Ëhuro vaꞌo garëjo. Aruae jeꞌore hijajë uëvëꞌoho nadi vaꞌo garëjo. O uëvëꞌoho: Hu gurihiromo osaro hijajë uëvëꞌoho nadi maho uehorovorëjo.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 Aꞌi baderehu aruhe baderivoromo ajivo vaꞌo anume buꞌöjego gavarujëhi God-are A Maho naro ëhi ma-vaꞌorahoro rueꞌiramu geꞌaꞌarujëjo.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Sagohe dinöꞌe jiajire ë ugoho gagovoruomoꞌajëjo.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 Röhu ë huë vavaeni majaho barëꞌiramu evare maja nunoho ramoramovoromo manaeroho duorohoromo jijoho sisërëꞌamoromo öꞌidöre inömoho ahoꞌo arua anumiae vaꞌoꞌamoꞌajëjo.
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Ëhiꞌoꞌiramu evare God-are A Ma nasi ajohuro öꞌidöre ajivoꞌiramu gaꞌaꞌaruëjo. Ëho garomo saꞌare aribövioho ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo gaꞌaꞌaruëjo God-are A Maho naro darugoꞌo ajiꞌo börömo mae baeromo öꞌidöre suere ruvebiꞌiramu.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Ruvebiromo hëgöho ma-darugoꞌo huoꞌiramu nasi aneraho rëmöꞌöꞌejöjo. Rëmöꞌöꞌiramu ro God-hu söjëvade aribövioho gagovëvoꞌaruëjo. Arua anumiae saꞌae dinöꞌe dinöꞌe maja rojomajire bevaꞌajire jioruomajoho gagovëvoꞌaruëjo.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 Röhu meso hesi uhu jöho heromo bëhoho avoho uehorovorëjo. Gavaruje mesoho gumutivoromo rahego garomo evare jemë uvaruje höjo: Jew rajo nosi vama majaho iae dunovajëjo.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Ëhesi bëhoho jemë gaꞌirarije naehu uëvodëhi mue gö gö rovamu gavëꞌiroho uvorëjo: Ëmajaho iae rovajëjo.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo vuovo barëjëꞌiro evare naehu uëvaje muoho ahoꞌobëhe rueꞌaꞌajëjo.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Öꞌidöe saꞌae bövie biseꞌe barëꞌi nasi jöho gemu bogo barëꞌajëjo.
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 Röhu ë majaho divare jioꞌiröhoho aho bogo gavaruëjo. Öꞌidöre raromarue anerahuꞌo Harihoho naꞌo bogo gaꞌi hesi Vavuohuro gemuëro gavajëjo.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Röhu God-are A Ma naehu a nunire rueꞌiëꞌiroho a mami ae Noah-hu hijade majare jiadëhi ëhi gemuoho jioꞌaꞌajëjo.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Jovo börömo bëhe rojomoromo öri ariꞌe ahoꞌo baeꞌiröhe majaho dunovamu evare aëro ie jove ueꞌahobe masurovobe ëhi jiëꞌe muohemu uehorovobe vaꞌojuvo evare Noah-mëro boat börömore rumo vaꞌare höjo.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Rumo vaꞌamu gavëꞌi a ioroꞌiorohuro uvoruomade höjo: No mae raromaruëjamu evare jovo börömohuro rojomoromo jabumë ahoꞌo baeniagëgo barë nahonahovade höjo. God-are A Ma naehu rueꞌiëꞌiroho ëhi jiëꞌe muoho jioꞌaꞌajëjo.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Ëmajaho rueꞌiramu evare ae niöꞌiro mure ariromo muoho vaeꞌiramu gavëꞌi aneraëro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌaruëjo.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Magonahe niöꞌiro gemuoro ariromo ioho saꞌijovoromo avohoꞌiramu aneraëro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌaruëjo.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 Ëhi ëꞌiröhohuni ëhuni gavëꞌiajo. Jemesi Bada naehu rueꞌirode majaho jemëꞌo bogo gavarujëjo.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Ave uhu jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëjo. Vajiohuꞌe aehu vahiꞌe divare rueröhe majaho osa arijoꞌoho bogo gavade höjo. Gaꞌibejajo gavëꞌi hiromo vajiohuꞌe a hesi öroho tugohahego osaho bogo dadovoromo inömoho ujuohoꞌibejajo.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Osa arijoꞌohuro gavëꞌi hiꞌibejajo mae jioꞌibejajo. Jemëꞌo gavëꞌi raromorëjo. Jemë bogo uehorovëꞌe raromaruje majare evare God-are A Maho naro rueꞌejöjo.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 Aehu hesi a börömo hesi muohemu uehorovëꞌi simano mae uehorovoromo mu vaejaje ëhi jiëꞌe aho uehorovohëjo. Ëa hesi a börömohuro hu uavëꞌe höjo. Na vaꞌiëꞌajëjo. Jero nasi mu vaejarue a ioroꞌioroho muebejëvonëjo. Muebejëvoromo majae eni jiego jabesi irunoꞌoho iꞌimëminövonëjo. Iꞌimëminövonë uanugoromo vaꞌëꞌe höjo.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Vaꞌo hijuvo röhu ijonö vuonoröꞌö rueromo garöhe ë ahuro hesi muoho avoho vaejahoꞌiramu gagorovo huë mabëhe bojamiꞌajëjo.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Huë mabëhe bojamiromo uaꞌaꞌajëjo: Ja mu mae vaejanohuni ëhuni na mu börömoro bamavoꞌejöjo. Jero nasi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe ahoꞌo muebejehonëjo. Mu avoꞌavoho muebejëꞌoho iae hu ëhi uaꞌaꞌajëjo.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 Aꞌi ë mu vaejahaje aho sisë jiëꞌohuro ëhuro uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi börömoho örisanuovajëromo
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 riꞌöromo mu vaejarue aribövi ioroꞌioroho muoꞌamoromo vöröꞌe jovo sisë ueꞌahoruomaje ariböviohuꞌo gemuore hiromo ioho jovoho iꞌaꞌajëjo.
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 Ëhiꞌoromo bogo gavëꞌe uehorovëꞌe hiꞌiramu evare hesi börömoho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Rueromo sino hahoꞌoho sisë maro ijumahoromo nugöꞌöꞌiramu sisëro vaꞌoromo sareri sareriꞌe ariböviohuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.