Mateus 23
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NVT
1 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe uëvadeje:
1 Então Jesus disse às multidões e a seus discípulos:
2 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Moses-are sionoho baejëꞌe höjo.
2 “Os mestres da lei e os fariseus ocuparam o lugar de intérpretes oficiais da lei de Moisés.
3 Moses-are sionoho baejëꞌe jëvaje ëhuni mu jö rabe rabe uëvëꞌoho ejëhoromo ëhi vaenövorëjo. Aꞌi jabuhu ömaruëhioho nadi ëhioho ömorëjo. Rabëni hesi bëhoho jö majëhijaruëhioho muoho bogo ëhioho vaejarue höjo.
3 Portanto, pratiquem tudo que eles dizem e obedeçam-lhes, mas não sigam seu exemplo, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Aehu iꞌuꞌe inömo ujuoho vaꞌoruomojöro buahore bahijëhoromo tövëhoromo vaꞌego bogo ajëmiromo övo namehu vitu banigojiomëharuëhi ë Pharisee ariböviohuꞌo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo jaburo ëhi ëꞌarue höjo. Iꞌuꞌe muoho ahoꞌo ae bojëmiromo bogo mae bogo ajëmiꞌi ma-nunëremu gëvarue höjo.
4 Oprimem as pessoas com exigências insuportáveis e não movem um dedo sequer para aliviar seus fardos.
5 Jabu mu rabe rabe vaejëꞌoho aëro gëjöro ma-döhemu vaeruomaje höjo. Ëhesi bëhoho jabumëro nimoruomaje höjo aëro gëromo uvoruomoröhego: Jabumëremu God mabëhe uehorovoruomaje höjo. Aëro ëhi uvoruomoröhego nëgego God-are jöꞌe suri surioho maua gagore bahiromo övo ahore varijore muoho taemoruomaje höjo vaꞌorahoro jioꞌamego aëro garuomojöro. O God-are örire jö atoꞌi ioꞌamarue niögure öꞌi ëgobövie be ioꞌamoruomaje höjo vaꞌorahoro jioꞌamego aëro garuomojöro.
5 “Tudo que fazem é para se exibir. Usam nos braços filactérios mais largos que de costume e vestem mantos com franjas mais longas.
6 O sörö iꞌi vaꞌëꞌoho o God rajahijarue osare vaꞌëꞌoho a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimarue höjo.
6 Gostam de sentar-se à cabeceira da mesa nos banquetes e de ocupar os lugares de honra nas sinagogas.
7 O imoꞌamaruire vaꞌëꞌoho nimarue höjo ae ahoꞌobëhe uvoruomoröhego: Jabumë a masijëro jijihajëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego. O nimarue höjo aëro jejëmiromo uëröhego: Tisajo.
7 Gostam de receber saudações respeitosas enquanto andam pelas praças e de ser chamados de ‘Rabi’.
8 Röhu ae göehu jemë döre bamëvoromo uëvëꞌoho: Tisa uëvëꞌoho ëhi jiëꞌoho sisë höjo rabëni hesi bëhoho jemë ö ömoꞌömëremu jëvoꞌi jemesi Tisaho na gemu jevëꞌego.
8 “Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Rabi’, pois vocês têm somente um mestre, e todos vocês são irmãos.
9 O ave saꞌare raromarue aribövioho nadi döroho bamëvoromo uërëjo: Apajo. Ëhesi bëhoho ae gemu öꞌidöre hijajoho ëho iae jemesi Vavu Börömoho höjo. Ëhuni ëhi jiëꞌe jöho nadi uërëjo.
9 Não se dirijam a pessoa alguma aqui na terra como ‘Pai’, pois somente Deus no céu é seu Pai.
10 O ae göehu jemë döre bamëvoromo uëvëꞌoho: Simano vaejanue aho javajë uëvëꞌoho ëhi jiëꞌoho sisë höjo. Ëhesi bëhoho jemesi Simano Vaejaje Aho ma-gemu jevajëjo böröme namiromo ajëmijaje ahuro jevëꞌëro.
10 Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Mestre’, pois vocês têm somente um mestre, o Cristo.
11 Aꞌi a masije jemesirire jioruomajoho ëhi jiëꞌe aribövioho mu ajëmiꞌiröhe aribövie jioruomoꞌajëjo.
11 O mais importante entre vocês deve ser servo dos outros,
12 Ae rahu sivu uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo.
12 pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados.
13 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromoruomoꞌiröhe öroho tugohëharuje höjo aëro ë vaꞌo raromojöëni. Jemë God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌi nimaruje höjo. O ae göehu God-are aharire vaꞌo raromoꞌiaꞌamu gëvëꞌoho ahëvaruje höjo.
13 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Fecham a porta do reino dos céus na cara das pessoas. Vocês mesmos não entram e não permitem que os outros entrem.
14 [Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho magonaho doru jabesi bövioho biseꞌoho ëma ujuohëharuje höjo. Ëma ujuohëhoromo sarerivoromo pari ëgobövie jaguvaruje höjo aëro gëromo uvojöro: Mu mae vaejaruëjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejarujego ëhuni God-ro iꞌu börömo mae bojëmiꞌajëjo.]
14 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados.
15 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho jemëro jovo göre göre saꞌa göre göre ae dinëmibe vaꞌaruje höjo ma-ae gemuëro hesi muoho vuonugoꞌi Jew rajo muoho baeröhego. Ae dinëmibe vaꞌoromo gavaruje aho jemesi jöho ejëhoromo Jew rajo mu baejamu gavëꞌoho jemëro ë aho mu sisë röjahijego mae höromo vaeromo jemëhu sisë ëꞌoromo vëniꞌe örire vaꞌarujoho ë ahuro jemë iosirëmiromo sisë börömo bëhe ëꞌoromo vëniꞌe örire vaꞌo hesi höjo.
15 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Atravessam terra e mar para converter alguém e depois o tornam um filho do inferno, duas vezes pior que vocês.
16 Vaevëꞌe nuni ramoramovëꞌe aribövi jemëhu ae gö öri röjëhiꞌiëꞌarujoho sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho jemëro ae ëma majëhiromo uëvaruje höjo: Ae rahu darugoꞌe jö uvoꞌiëꞌoho God-are osa börömo hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëromo röhu mu bogo vaejëꞌoho iae hesi höjo. Aꞌi God-are osa börömore jioꞌamaje gold hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëvëꞌoho iae ë muoho vaeꞌaꞌanuëjo. Bogo sarerivoꞌanuëjo.
16 “Que aflição os espera, guias cegos! Vocês dizem não haver importância se alguém jura ‘pelo templo de Deus’, mas se jurar ‘pelo ouro do templo’ será obrigado a cumprir o juramento.
17 Nune ramoramovoromo simane sisëꞌi uehorovëꞌe aribövie jëvajëjo. Ëhi majëhijaruje hesi bëhoho nani jemëro uvaruje höjo: God-are osa börömo hesi ihoho biseꞌe jioꞌi God-are osa börömore jioꞌamaje gold-ho iho böröme höjo. Röhu ë gold-ho bogo God-are osa börömoroho jioꞌamoꞌibejajo bogo God-are gold maho jioꞌamoꞌibejajo. Aꞌi ë gold-ho God-are osa börömore jioꞌamëꞌëro ëhuꞌëro ëho gold maho höjo. Gold-huro bogo God-are osa börömoho iosiramiromo iho börömoho jioꞌi God-are osa börömo hesi ihohuro gold ihoho iosiramiromo bövioho jiaje höjo.
17 Tolos cegos! O que é mais importante: o ouro ou o templo, que torna o ouro sagrado?
18 O jemëro jöe gö ëma majëhiromo uëvaruje höjo: Ae rahu darugoꞌe jö uvoꞌiëꞌoho God-are maratu hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëromo röhu mu bogo vaejëꞌoho iae hesi höjo. Aꞌi God-are maratu döre bahijahare suvuoro hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëvëꞌoho iae ë muoho vaeꞌaꞌanuëjo. Bogo sarerivoꞌanuëjo.
18 Dizem também não haver importância se alguém jura ‘pelo altar’, mas se jurar ‘pelas ofertas sobre o altar’ será obrigado a cumprir o juramento.
19 Nuni ramoramoꞌe aribövie jëvajëjo. Nani jemëro uvaruje höjo: God-are maratu hesi ihoho biseꞌe jioꞌi God-are maratuore jioꞌamaje suvuoroho iho böröme höjo. Röhu ë suvuoroho bogo God-are maratuoroho jioꞌamoꞌibejajo bogo God-hu ujuohoꞌiröhe suvuoro maho jioꞌamoꞌibejajo. Aꞌi ë suvuoroho God-are maratuore jioꞌamëꞌëro ëhuꞌëro ëho suvuoro maho höjo. Suvuorohuro bogo God-are maratuoho iosiramiromo iho bövioho jioꞌi God-are maratu hesi ihohuro suvuoro ihoho iosiramiromo bövioho jiaje höjo.
19 Cegos! O que é mais importante: a oferta sobre o altar ou o altar, que torna a oferta sagrada?
20 Aehu darugoꞌe jö atoꞌiëꞌiroho God-are maratu hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho bogo maratu hesi ihohemu uvoꞌi maratuore jioꞌamaje suvuoro hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo.
20 Quando juram ‘pelo altar’, juram por ele e por tudo que está sobre ele.
21 O ae rahu God-are osa börömo hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho bogo osa hesi ihohemu uvoꞌi osare hijaje A hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo.
21 Quando juram ‘pelo templo’, juram por ele e por Deus, que nele habita.
22 O ae rahu öꞌidö hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho öꞌidöre jiaje God-are röho hesi ihohuꞌo ë hijaje a hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo. Ëhuro darugoꞌo majëhijarue höjo.
22 Quando juram ‘pelo céu’, juram pelo trono de Deus e por Deus, que se senta no trono.
23 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemëro jemesi i jögoru e avohoromo iꞌo buarohoromo ijarue rihuꞌe oso harihu harihue gö gö garue gö gö mevoromo 10 10 bahibe vaꞌoromo gemu gemu God suvuore bojamijaruje höjo. Ëhi jiëꞌe jögoru ininoho ejaho avoharuje höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Nadi vuonugorëjo. Röhu ëho ma-jianovoꞌi jö ioroꞌioroho masijo jiajoho ëho bogo uehorovaruje höjo. A ma-mae vaejëvoꞌirarije muoho a huë baejëvoꞌirarije muoho ahorire vaejëvoꞌirarije muoho ëho rumonimaruje höjo. Nadi rumonimoꞌibejarijëjo.
23 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de dar o dízimo da hortelã, do endro e do cominho, mas negligenciam os aspectos mais importantes da lei: justiça, misericórdia e fé. Sim, vocês deviam fazer essas coisas, mas sem descuidar das mais importantes.
24 Majo majo biseharihehu jemesi jovore bevaꞌëꞌoho io buꞌöromo jovoho iꞌi majo börömo börömoho bogo avoho gavëꞌe ma-nimuꞌöjaruje höjo. Jö masijoho bogo uehorovoꞌi ma-jö ininohemu uehorovaruje höjo. Ëhuro nunoho ramoramovëvego öroho sisëꞌi röjëhijaruje aribövie jëvajëjo.
24 Guias cegos! Coam a água para não engolir um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemë hevöe enatue dönöhemu uꞌoꞌamaruje höjo. Gagonöho ae gö jabesi ie jove vajiohëro ujuohoromo aegëꞌëro irijiomoꞌamëꞌe höjo. Ëhuꞌëro dönöho aje jioꞌi gagonöho vaꞌinumiꞌe jioꞌamajëjo. Jemesi mu sisëho ëhi jianovajëjo.
25 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de limpar a parte exterior do copo e do prato, enquanto o interior está imundo, cheio de ganância e falta de domínio próprio.
26 Pharisee jemë ae gemu gemu nuni ramoramoꞌe ae jëvajëjo. Urimo ae gö jabesi iohuꞌo jovohuꞌo vajiohehu ujuohoromo hevöre bahiromo enatuore oteharujoho vuonugorego hevö o enatu gagoroho vaꞌinumoho bogojioꞌirajo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi hevöhuꞌo enatuohuꞌo döhuꞌo uhohuꞌo ma-mae jioꞌamoꞌajëjo.
26 Fariseus cegos! Lavem primeiro o interior do copo e do prato, e o exterior também ficará limpo.
27 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemesi jöho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Vuovëꞌe sino bahiꞌamarue munëho aëro ajivëꞌe osëro buejahoꞌamarue höjo nu anoꞌe mae jioꞌamoröhego. Buejahoꞌamego dönöho ajivëꞌe mabëhe jioꞌamoꞌi gagonöho vuovëꞌe a jabesi ijoꞌahohuꞌo sagohohuꞌo ëhuremu jioꞌamajëjo. Jemë ëhi jiëꞌe jëvanovajëjo.
27 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! São como túmulos pintados de branco: bonitos por fora, mas cheios de ossos e de toda espécie de impureza por dentro.
28 Döhemu mae jëvego aëro gëromo uvoruomaje höjo: Jemë a mae jëvajëjo. Aꞌi jemesi uhoho sareri sareriꞌe mu sisëmu vaejaruje jëvajëjo.
28 Por fora parecem justos, mas por dentro seu coração está cheio de hipocrisia e maldade.
29 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi sino guavoꞌamare huoho avohoꞌamaruje höjo. Mu mae vaejare a mami jabesi huoho avohoromo muebejaruje höjo.
29 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Constroem túmulos para os profetas, enfeitam os monumentos dos justos
30 Avohoromo mueberomo jemë uvaruje höjo: Nosi hijo mionoꞌehu raromare majaroho evaroho noꞌo javuoꞌibejajo no jabumë bogo ajëmiromo God-are jö majëhijarue aribövioho muoꞌamoꞌibejarëjo.
30 e depois dizem: ‘Se tivéssemos vivido no tempo de nossos antepassados, não teríamos participado com eles do derramamento de sangue dos profetas’.
31 Iae mae-ëjo. Ëhi atarujoho ëho jemëro huruoho majahuiromo uöromo ëꞌarujëjo: God-are jö majëhinövare a muoꞌamare aribövi jabesi ujo ömoꞌömëro javuëꞌëro jabesi öre gemuore jijiharue aribövie javuajëjo.
31 “Ao dizer isso, porém, testemunham contra si mesmos que são, de fato, descendentes dos que assassinaram os profetas.
32 Jemë ëhi jiëꞌe aribövie jëvëꞌe jiaje ëhuni jemesi hijo mionoꞌehu mu sisë aevoromo vaebe rovarëhi jemesi nimarujoho jemëꞌo ëhi jiëꞌe muoho vaebe jijihorëjo. Na ë hesi jöho bogo uëꞌejöjo.
32 Vão e terminem o que seus antepassados começaram.
33 Sigobe jëvoꞌamajëjo. Sigobu aboji harihuꞌe jëvoꞌamajëjo. Ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho diehiꞌoromo vënoho garaedivorëjo.
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escaparão do julgamento do inferno?
34 Ëhuni aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövoꞌiröhe aribövioho simano maꞌe aribövioho jö röjëhinövoꞌiröhe aribövioho Iesu naro rëmöꞌöꞌiramu öꞌoruomoꞌajëjo. Öꞌiramu jemëro ioroꞌioroho muoꞌamoꞌarujëjo. O korosire ano taemoꞌamoꞌarujëjo. Ioroꞌioroho God rajahijaruje osare osare hisuebiꞌamoꞌarujëjo. O amo göre jioꞌiramu amo göre siho ujuoho vaꞌonövoꞌarujëjo.
34 “Por isso eu lhes envio profetas, homens sábios e mestres da lei. Vocês crucificarão alguns e açoitarão outros nas sinagogas, perseguindo-os de cidade em cidade.
35 Ëhi ëꞌiramu ëhuni ma-maemu jiëꞌe aribövi aehu muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho jemesi örire rueꞌaꞌajëjo. Aevoꞌioho aëro Abel a mae anoromo a ma ioroꞌioroho muoꞌamobe ruejuvo ro ijo tugohoꞌioho jemesi hijo mionoꞌohuro Barachiah-are harihe Zechariah anare höjo. God-are osa börömoho numëhi jioꞌi God-are suvuoro bahijarue maratuoho ruhëhi jiamu Zechariah ë ririre anare höjo.
35 Como resultado, serão responsabilizados pelo assassinato de todos os justos de todos os tempos, desde o assassinato do justo Abel até o de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram no templo, entre o santuário e o altar.
36 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are aribövi ëhi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ahoꞌobëhe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo.
36 Eu lhes digo a verdade: esse julgamento cairá sobre a presente geração.”
37 Vaevëꞌe Jerusalem amo rajohumë jemëro jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho muoꞌamaruje höjo. God-hu jemëni rëmöꞌöjaje aribövioho munëro vajëmijaruje höjo. Kököröko vëmehu harihu vivoju uhure nugoꞌamoromo diehehu aegëharuëhi naro jemë ëhi gagovëvoromo gemuore rëmoꞌi nimoꞌi hijode höjo röhu jemëro bijönimarije höjo.
37 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
38 Ëhuni ave jöho hehëjo. God-ro jemesi amoho vuonugego jemesi sivue jëvoꞌiëꞌajëjo.
38 E, agora, sua casa foi abandonada e está deserta.
39 Naro jemëꞌo hiromo vaꞌiramu jemë nasi nu anoꞌoho bogo gaꞌaꞌarujëjo hujeji na vuonoröꞌö rueꞌiramu evare avoho geromo nasi jöho majëhiromo uvoꞌaꞌarujëjo: Badare ihore rovajoho mabëhëjo. Ëhuremu uehorovorëjo.
39 Pois eu lhe digo: você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.