Mateus 23
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe uëvadeje:
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Moses-are sionoho baejëꞌe höjo.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Moses-are sionoho baejëꞌe jëvaje ëhuni mu jö rabe rabe uëvëꞌoho ejëhoromo ëhi vaenövorëjo. Aꞌi jabuhu ömaruëhioho nadi ëhioho ömorëjo. Rabëni hesi bëhoho jö majëhijaruëhioho muoho bogo ëhioho vaejarue höjo.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Aehu iꞌuꞌe inömo ujuoho vaꞌoruomojöro buahore bahijëhoromo tövëhoromo vaꞌego bogo ajëmiromo övo namehu vitu banigojiomëharuëhi ë Pharisee ariböviohuꞌo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo jaburo ëhi ëꞌarue höjo. Iꞌuꞌe muoho ahoꞌo ae bojëmiromo bogo mae bogo ajëmiꞌi ma-nunëremu gëvarue höjo.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Jabu mu rabe rabe vaejëꞌoho aëro gëjöro ma-döhemu vaeruomaje höjo. Ëhesi bëhoho jabumëro nimoruomaje höjo aëro gëromo uvoruomoröhego: Jabumëremu God mabëhe uehorovoruomaje höjo. Aëro ëhi uvoruomoröhego nëgego God-are jöꞌe suri surioho maua gagore bahiromo övo ahore varijore muoho taemoruomaje höjo vaꞌorahoro jioꞌamego aëro garuomojöro. O God-are örire jö atoꞌi ioꞌamarue niögure öꞌi ëgobövie be ioꞌamoruomaje höjo vaꞌorahoro jioꞌamego aëro garuomojöro.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 O sörö iꞌi vaꞌëꞌoho o God rajahijarue osare vaꞌëꞌoho a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimarue höjo.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 O imoꞌamaruire vaꞌëꞌoho nimarue höjo ae ahoꞌobëhe uvoruomoröhego: Jabumë a masijëro jijihajëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego. O nimarue höjo aëro jejëmiromo uëröhego: Tisajo.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 Röhu ae göehu jemë döre bamëvoromo uëvëꞌoho: Tisa uëvëꞌoho ëhi jiëꞌoho sisë höjo rabëni hesi bëhoho jemë ö ömoꞌömëremu jëvoꞌi jemesi Tisaho na gemu jevëꞌego.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 O ave saꞌare raromarue aribövioho nadi döroho bamëvoromo uërëjo: Apajo. Ëhesi bëhoho ae gemu öꞌidöre hijajoho ëho iae jemesi Vavu Börömoho höjo. Ëhuni ëhi jiëꞌe jöho nadi uërëjo.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 O ae göehu jemë döre bamëvoromo uëvëꞌoho: Simano vaejanue aho javajë uëvëꞌoho ëhi jiëꞌoho sisë höjo. Ëhesi bëhoho jemesi Simano Vaejaje Aho ma-gemu jevajëjo böröme namiromo ajëmijaje ahuro jevëꞌëro.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Aꞌi a masije jemesirire jioruomajoho ëhi jiëꞌe aribövioho mu ajëmiꞌiröhe aribövie jioruomoꞌajëjo.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Ae rahu sivu uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromoruomoꞌiröhe öroho tugohëharuje höjo aëro ë vaꞌo raromojöëni. Jemë God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌi nimaruje höjo. O ae göehu God-are aharire vaꞌo raromoꞌiaꞌamu gëvëꞌoho ahëvaruje höjo.
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 [Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho magonaho doru jabesi bövioho biseꞌoho ëma ujuohëharuje höjo. Ëma ujuohëhoromo sarerivoromo pari ëgobövie jaguvaruje höjo aëro gëromo uvojöro: Mu mae vaejaruëjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejarujego ëhuni God-ro iꞌu börömo mae bojëmiꞌajëjo.]
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho jemëro jovo göre göre saꞌa göre göre ae dinëmibe vaꞌaruje höjo ma-ae gemuëro hesi muoho vuonugoꞌi Jew rajo muoho baeröhego. Ae dinëmibe vaꞌoromo gavaruje aho jemesi jöho ejëhoromo Jew rajo mu baejamu gavëꞌoho jemëro ë aho mu sisë röjahijego mae höromo vaeromo jemëhu sisë ëꞌoromo vëniꞌe örire vaꞌarujoho ë ahuro jemë iosirëmiromo sisë börömo bëhe ëꞌoromo vëniꞌe örire vaꞌo hesi höjo.
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 Vaevëꞌe nuni ramoramovëꞌe aribövi jemëhu ae gö öri röjëhiꞌiëꞌarujoho sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho jemëro ae ëma majëhiromo uëvaruje höjo: Ae rahu darugoꞌe jö uvoꞌiëꞌoho God-are osa börömo hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëromo röhu mu bogo vaejëꞌoho iae hesi höjo. Aꞌi God-are osa börömore jioꞌamaje gold hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëvëꞌoho iae ë muoho vaeꞌaꞌanuëjo. Bogo sarerivoꞌanuëjo.
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Nune ramoramovoromo simane sisëꞌi uehorovëꞌe aribövie jëvajëjo. Ëhi majëhijaruje hesi bëhoho nani jemëro uvaruje höjo: God-are osa börömo hesi ihoho biseꞌe jioꞌi God-are osa börömore jioꞌamaje gold-ho iho böröme höjo. Röhu ë gold-ho bogo God-are osa börömoroho jioꞌamoꞌibejajo bogo God-are gold maho jioꞌamoꞌibejajo. Aꞌi ë gold-ho God-are osa börömore jioꞌamëꞌëro ëhuꞌëro ëho gold maho höjo. Gold-huro bogo God-are osa börömoho iosiramiromo iho börömoho jioꞌi God-are osa börömo hesi ihohuro gold ihoho iosiramiromo bövioho jiaje höjo.
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 O jemëro jöe gö ëma majëhiromo uëvaruje höjo: Ae rahu darugoꞌe jö uvoꞌiëꞌoho God-are maratu hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëromo röhu mu bogo vaejëꞌoho iae hesi höjo. Aꞌi God-are maratu döre bahijahare suvuoro hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëvëꞌoho iae ë muoho vaeꞌaꞌanuëjo. Bogo sarerivoꞌanuëjo.
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 Nuni ramoramoꞌe aribövie jëvajëjo. Nani jemëro uvaruje höjo: God-are maratu hesi ihoho biseꞌe jioꞌi God-are maratuore jioꞌamaje suvuoroho iho böröme höjo. Röhu ë suvuoroho bogo God-are maratuoroho jioꞌamoꞌibejajo bogo God-hu ujuohoꞌiröhe suvuoro maho jioꞌamoꞌibejajo. Aꞌi ë suvuoroho God-are maratuore jioꞌamëꞌëro ëhuꞌëro ëho suvuoro maho höjo. Suvuorohuro bogo God-are maratuoho iosiramiromo iho bövioho jioꞌi God-are maratu hesi ihohuro suvuoro ihoho iosiramiromo bövioho jiaje höjo.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Aehu darugoꞌe jö atoꞌiëꞌiroho God-are maratu hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho bogo maratu hesi ihohemu uvoꞌi maratuore jioꞌamaje suvuoro hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 O ae rahu God-are osa börömo hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho bogo osa hesi ihohemu uvoꞌi osare hijaje A hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 O ae rahu öꞌidö hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho öꞌidöre jiaje God-are röho hesi ihohuꞌo ë hijaje a hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo. Ëhuro darugoꞌo majëhijarue höjo.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemëro jemesi i jögoru e avohoromo iꞌo buarohoromo ijarue rihuꞌe oso harihu harihue gö gö garue gö gö mevoromo 10 10 bahibe vaꞌoromo gemu gemu God suvuore bojamijaruje höjo. Ëhi jiëꞌe jögoru ininoho ejaho avoharuje höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Nadi vuonugorëjo. Röhu ëho ma-jianovoꞌi jö ioroꞌioroho masijo jiajoho ëho bogo uehorovaruje höjo. A ma-mae vaejëvoꞌirarije muoho a huë baejëvoꞌirarije muoho ahorire vaejëvoꞌirarije muoho ëho rumonimaruje höjo. Nadi rumonimoꞌibejarijëjo.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 Majo majo biseharihehu jemesi jovore bevaꞌëꞌoho io buꞌöromo jovoho iꞌi majo börömo börömoho bogo avoho gavëꞌe ma-nimuꞌöjaruje höjo. Jö masijoho bogo uehorovoꞌi ma-jö ininohemu uehorovaruje höjo. Ëhuro nunoho ramoramovëvego öroho sisëꞌi röjëhijaruje aribövie jëvajëjo.
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemë hevöe enatue dönöhemu uꞌoꞌamaruje höjo. Gagonöho ae gö jabesi ie jove vajiohëro ujuohoromo aegëꞌëro irijiomoꞌamëꞌe höjo. Ëhuꞌëro dönöho aje jioꞌi gagonöho vaꞌinumiꞌe jioꞌamajëjo. Jemesi mu sisëho ëhi jianovajëjo.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Pharisee jemë ae gemu gemu nuni ramoramoꞌe ae jëvajëjo. Urimo ae gö jabesi iohuꞌo jovohuꞌo vajiohehu ujuohoromo hevöre bahiromo enatuore oteharujoho vuonugorego hevö o enatu gagoroho vaꞌinumoho bogojioꞌirajo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi hevöhuꞌo enatuohuꞌo döhuꞌo uhohuꞌo ma-mae jioꞌamoꞌajëjo.
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemesi jöho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Vuovëꞌe sino bahiꞌamarue munëho aëro ajivëꞌe osëro buejahoꞌamarue höjo nu anoꞌe mae jioꞌamoröhego. Buejahoꞌamego dönöho ajivëꞌe mabëhe jioꞌamoꞌi gagonöho vuovëꞌe a jabesi ijoꞌahohuꞌo sagohohuꞌo ëhuremu jioꞌamajëjo. Jemë ëhi jiëꞌe jëvanovajëjo.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Döhemu mae jëvego aëro gëromo uvoruomaje höjo: Jemë a mae jëvajëjo. Aꞌi jemesi uhoho sareri sareriꞌe mu sisëmu vaejaruje jëvajëjo.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi sino guavoꞌamare huoho avohoꞌamaruje höjo. Mu mae vaejare a mami jabesi huoho avohoromo muebejaruje höjo.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Avohoromo mueberomo jemë uvaruje höjo: Nosi hijo mionoꞌehu raromare majaroho evaroho noꞌo javuoꞌibejajo no jabumë bogo ajëmiromo God-are jö majëhijarue aribövioho muoꞌamoꞌibejarëjo.
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Iae mae-ëjo. Ëhi atarujoho ëho jemëro huruoho majahuiromo uöromo ëꞌarujëjo: God-are jö majëhinövare a muoꞌamare aribövi jabesi ujo ömoꞌömëro javuëꞌëro jabesi öre gemuore jijiharue aribövie javuajëjo.
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Jemë ëhi jiëꞌe aribövie jëvëꞌe jiaje ëhuni jemesi hijo mionoꞌehu mu sisë aevoromo vaebe rovarëhi jemesi nimarujoho jemëꞌo ëhi jiëꞌe muoho vaebe jijihorëjo. Na ë hesi jöho bogo uëꞌejöjo.
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 Sigobe jëvoꞌamajëjo. Sigobu aboji harihuꞌe jëvoꞌamajëjo. Ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho diehiꞌoromo vënoho garaedivorëjo.
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Ëhuni aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövoꞌiröhe aribövioho simano maꞌe aribövioho jö röjëhinövoꞌiröhe aribövioho Iesu naro rëmöꞌöꞌiramu öꞌoruomoꞌajëjo. Öꞌiramu jemëro ioroꞌioroho muoꞌamoꞌarujëjo. O korosire ano taemoꞌamoꞌarujëjo. Ioroꞌioroho God rajahijaruje osare osare hisuebiꞌamoꞌarujëjo. O amo göre jioꞌiramu amo göre siho ujuoho vaꞌonövoꞌarujëjo.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Ëhi ëꞌiramu ëhuni ma-maemu jiëꞌe aribövi aehu muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho jemesi örire rueꞌaꞌajëjo. Aevoꞌioho aëro Abel a mae anoromo a ma ioroꞌioroho muoꞌamobe ruejuvo ro ijo tugohoꞌioho jemesi hijo mionoꞌohuro Barachiah-are harihe Zechariah anare höjo. God-are osa börömoho numëhi jioꞌi God-are suvuoro bahijarue maratuoho ruhëhi jiamu Zechariah ë ririre anare höjo.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are aribövi ëhi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ahoꞌobëhe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo.
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 Vaevëꞌe Jerusalem amo rajohumë jemëro jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho muoꞌamaruje höjo. God-hu jemëni rëmöꞌöjaje aribövioho munëro vajëmijaruje höjo. Kököröko vëmehu harihu vivoju uhure nugoꞌamoromo diehehu aegëharuëhi naro jemë ëhi gagovëvoromo gemuore rëmoꞌi nimoꞌi hijode höjo röhu jemëro bijönimarije höjo.
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 Ëhuni ave jöho hehëjo. God-ro jemesi amoho vuonugego jemesi sivue jëvoꞌiëꞌajëjo.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Naro jemëꞌo hiromo vaꞌiramu jemë nasi nu anoꞌoho bogo gaꞌaꞌarujëjo hujeji na vuonoröꞌö rueꞌiramu evare avoho geromo nasi jöho majëhiromo uvoꞌaꞌarujëjo: Badare ihore rovajoho mabëhëjo. Ëhuremu uehorovorëjo.
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.