Mateus 22
God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI
1 Iae Iesuro röhu maho uhu jöe gö gö ae majëhijadeje.
1 Naatu Jesu iban maiye oroubon tabo sabuw hai tur eowen eo,
2 Majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho aviëhi höjo. Saꞌa a böröme gemuëro söröe baejade höjo hesi harihohuro masuromo iröhego.
2 “Mar ana Aiwob ana itinin i boro iti na’atube. Ana veya ta aiwob orot natun tabin isan ana hiyuw bogaigiwas.
3 Ëhi ëꞌëꞌëro hesi mu vaejaharue aribövioho uëvade höjo: Vaꞌirarijoho rueröhego naehu mamiꞌe uëvode aribövioho uërego rueꞌirarëjo. Rueꞌirarëjamu uëvamu bijönimoruomade höjo.
3 Naatu ana akir wairafih iyunih kob hin sabuw iyabowat hiyuw aamih hibowabow isah, baise etei’imak hikwahir hima.
4 Bijönimamu hegorovo saꞌa a börömohuro mu vaejaharue a ioroꞌioroho uëvade höjo: Söröre rueröhego uëvodoho ëhi uërëjo: Jöe hehëjo. Nasi söröho eni jiëꞌe höjo. Nasi mi masije ma-mabëhe naehu ma-je mioꞌamaje sanuovëꞌe mioho bijuëmoromo buvomoromo bahijëꞌe jevajëjo. Bövie biseꞌe eni avohëꞌe jevajëjo. Ëhuni rovego no ë söröho iꞌirarëjo. Ëhi uërëjo.
4 “Imih aiwob orot iban maiye ana akir wairafih afa’abo iyunih eo, ‘Kwanan sabuw iyabowat na hiyuw aamih au’uwih hai tur kwana’owen, masanuw etei arauw hitab, naatu hiyuw etei abogaigiwas sawar, imih kwanan tabin ana hiyuw tanaa.’
5 Ëhi uëvamu jöho bavaꞌoromo majëhijamu ë ariböviohuro bogo ejëhëꞌe öre gö öre gö vaꞌare höjo. Göëro hesi mure vaꞌade höjo. Göëro hesi moni muro vaꞌade höjo.
5 “Baise hin hi’o, sabuw hiyuw aayah tur men hinowar, hai kokomaim hire nanabin hin. Orot ta au masaw in, orot ta re ana sitow bowamih in.
6 Ioroꞌiorohuro ë anu rovare aribövioho guduamëvoromo mu sisë vaejëvoromo muoꞌamare höjo.
6 Naatu sabuw afa akir wairafih hibow hirouw, afa hi’asbunubunuw himorob.
7 Ëhiꞌamu ë saꞌa a börömohuro dë vörönimade höjo. Dë vörönimamu muorovo aribövioho rëmöꞌöjamu jaburo ë anëgare aho muoꞌamoromo jabesi amoho bueꞌöjëhare höjo.
7 Aiwob orot anababatun yan so’ar, basit ana baiyowayah iyafarih hin sabuw ana akir wairafih hi’asbunubunuw etei hibow hirouw himorob naatu hai bar etei hi’afusar.
8 Bueꞌöjamu gagorovo a börömohuro hesi mu vaejaharue aho uëvade höjo: Söröho eni jiëꞌe höjo. Röhu rueromo sörö ihë uëvamu juahemijare ariböviehu rueromo sörö ijëꞌoho sisë höjo.
8 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafih afa’abo eaf hina iuwih eo, ‘Tabin ana hiyuw i abogaigiwas sawar, baise sabuw au’uwih men yait ta namih.
9 Ëhuni öri masijoro vaꞌirarijoho vaꞌoromo ae rahu rahu birohëvëꞌoho uëvego söröro rueꞌirarëjo.
9 Imih kwanatit kwanan ef gagamih yahimaim sabuw kwana’i’itih etei kwana’uwih hinan tabin ana hiyuwamaim hinarun.’
10 Rueꞌirarëjamu hegorovo rue mu ariböviohuro örire vaꞌoromo a sisëhuꞌo a mahuꞌo birohëvoromo ahoꞌo sö ujuoho rovare höjo. Rueruomamu sörö osaho rarovade höjo.
10 Basit akir wairafih hitit hin ef gagamih yahimaim orot babin hi’itih etei hibow, kakafin, gewasin etei hiteten hinatabin ana efanamaim hitit.
11 Rarovamu a börömohuro ë aribövioho gëꞌi osare rovade höjo. Rueꞌi gavade höjo ae gemu masuvarue sörö iꞌi ioꞌamarue niögoho bogo baꞌamëꞌe ma-hijamu.
11 “Aiwob orot na nanawan hai merar yi ibabatiyih inan, basit orot ta tabin ana faifuw usina’e na ma’am itin.
12 Ma-hijamu gagorovo uavade höjo: Isiajo. Masuvarue niögoho bogo baꞌamëꞌe ja diehiꞌoromo ave osaroho rovane höjo. Osaroho rovane höjamu ruehuro jörumoraejade höjo.
12 Naatu ibatiy eo, ‘Au begon, o mi’itube’emih tabin ana faifuw usina’e ina irun kuma’am, etawan menane irun?’ Baise orot men tur ta eo.
13 Jörumoraejamu rue a börömohuro riꞌöromo mu aribövioho uëvade höjo: Övo höruꞌoho tövoꞌamoromo babuꞌöhego amonö ramoramore vaꞌo hijajo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo.
13 “Basit aiwob orot ana akir wairafih iuwih eo, ‘Orot an uman kwafatum kwabai kwan ufun kwaisaroun ere gugumin wanawanan nama, narerey wan nitarfofor naso’ob.’”
14 Ëhesi bëhoho God-ro ae ahoꞌobëhe ruejöro uëvaje höjo. Röhu ae ma-gemu gemu hesinö jëvojöro baejëvaje höjo.
14 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw moumurih na’in God ea’afih, baise matan ta’amo boro narubinih.”
15 Ëhiꞌamu iae Pharisee ariböviohuro vaꞌoromo jöe atoromo uarovareje: Ëꞌego no Iesu sareramego hu guaro berovoꞌirajo.
15 Basit Ofafar Bai’obaiyenayah afa hin sa’ab akisihimo hiku’ay Jesu baikubibiruwin isan hiyakitifuw.
16 Ëhi atonugoromo jabesi ijore ijore jijiharue a ioroꞌiorohuꞌo Herod-are aribövi ioroꞌiorohuꞌo rëmöꞌöjamu vaꞌoromo Iesu sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Iae no gavarue höjo ja a mae javëꞌëro God-are mu örohemu röjahuijego. O aho bogo juhuonëmijego. Ëhesi bëhoho jero no göromo ae böröme o biseꞌe javuajëromo jöe gö gö bogo röjahuijanue höjo.
16 Imaibo hai bai’ufununayah afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa hin Jesu biyan hitit hio, “Bai’obaiyenayan, aki aso’ob. O i anababatun turamaim kuo, God ana sabuw isah abisa ekokokomaim kubi’obaiyih, abisa sabuw tenotanot isan men kubiyababan, anayabin o men orot babin ufuhine ku’i’itin.
17 Ëhuni ave jöho ja diehi uehorovanuoho majahuijego no hejarëjo. Rome a börömohuro nosi saꞌaho muebejego noro hu tax bojamijarue höjo. Noehu ëhi ëꞌaruoho na ëhuro nosi jögoroho aharue höjo o bogajo.
17 Imih kuo anowar. Caesar isan kabay tanabibaiyan boro ata ofafar tana’astu’ub, ai en? O mi’itube kunotanot?”
18 Bogajamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë sisë vaejevoꞌi ue gevaruëromo uëvadeje: Sareri aribövie jëvajëjo. Jemë rabëni na bijioho gevarujëjo.
18 Jesu mar ta’imon hio hai tur naniyan bai uwih eo, “Kwa i wanawan rerekabih! Aisim ayu kwabikubibiruwu?
19 Tax a bojëmijaruje ijo bajoho röjehihego na gavöjo. Gavöjamu ijo bajoho barovareje.
19 Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hina hitin.
20 Barovamu garomo uëvadeje: Aveho rahuare nu anoꞌohuꞌo ihohuꞌo jajivëꞌe höjo.
20 Itin sawar imaibo eo, “Iti kabayamaim i yait ayubin naatu wabin tema’am?”
21 Jajivëꞌe höjamu uavareje: Rome a börömo hesi höjo. Rome a börömo hesi höjamu uëvadeje: Ëhuni Rome a börömo hesiroho ëho hesi öroro bojamiꞌi God-aroho ëho God-are öroro bojaminövorëjo.
21 Hiya’afut hio, “Caesar.” Basit Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, naatu abisa God nowan God kwanitin.”
22 Ëhi uëvamu hegorovo tiöjëvamu Iesu ë nugoꞌi vaꞌoruomadeje.
22 Iti na’at eo hinonowar ana maramaim hifofor men kafaita. Naatu hihamiy himatabir maiye hin.
23 Vaꞌamu gagorovo majae gemuore Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro rovareje. Jabumë Sadducee jö uehorovarue aribövie jioruomadeje. Sadducee ariböviohuro uehorovoromo uvoruomajeje: A vuovëꞌoho ijonöho bogo riꞌöꞌamoꞌi ma-ioroꞌiore gemu vuovoꞌajëjo. Ëhi uvoruomaje ariböviohuro rueromo Iesu guaro berovojöro sarerisareriamiromo uavareje:
23 Nati veya ta’imon kau’ay ta wabin Sadducee hai sabuw afa hina Jesu biyan hitit hio, “Sabuw morobone boro men hinayawas maiye.”
24 Tisa Moses-ro jögore jajivoromo uövuëꞌe höjo: Aboji harihuꞌo rumoꞌe vuovego diehi ëꞌiröhe öroho aviëhi höjo. Aehu vaboro masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruehu guomoꞌi vaboro nugëꞌoho hesi öhuro vuojiroho masuromo ëhuro guomade ö hesi ihoro ujoho vaejahoꞌajëjo. Moses-are jögoroho ëhi höjo.
24 Naatu hio maiye, “Bai’obaiyenayan Moses eo tautabin orot ain natun en namomorob tain boro tuwah ana kwafur ni’aawan, saise hairi hina’in kek hinatufuw tuwah efanin.
25 Ëhi jiëꞌëro iae ae ahoꞌobëhe 7 ma-ö ömoꞌömëremu nosirire raromare höjo. Raromoromo muriohuro magonahoho masuvade höjo. Masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruoho guomade höjo. Guomamu hesi vaboroho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo.
25 Imih marasika orot, ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu kek en morob. Ana kwafur tain i’aawan.
26 Masuromo guomade höjo. Ö ömoꞌömo ioroꞌioroho ëhi gemuoho ëꞌobe rovare höjo. Ö ömoꞌöme 7 jabuhu ë magonahe gemuoho masube rovaroho ë magonahoho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe aho ma-vuovëvobe rovade höjo.
26 I auman kek en morob. Naatu tain ta bo kwafur i’aawan maiye. Kek en morob ef ta’imon na’atube hisinaf re in yomanin hi’asa’ub.
27 Vuovobe ruejuvo barëjamu ijo tugohoꞌioho ë magonahoho huꞌo guomade höjo. Ëhiꞌare höjo.
27 Uf toro’ot, babin morob.
28 Ëhi ëꞌarohuni ëhuni ave jöho no ua gaꞌiëꞌaruëjo. Jero uvanue höjo: Vuovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëhuni vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoröhe majaroho ae 7 höjo röhu ë magonahoho di ahuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Barue ahoꞌobëhe masuvëꞌego ëhuni uavaruëjo.
28 Orot etei i babin ta’imon hi’aawan, imih ana maramaim morobone hinamimisir maiye, babin i boro menatan ni’aawan?”
29 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Bogajo. God-are surire jöhuꞌo huhu mu vaeröhe darugohuꞌo jemë bogo avoho gavarujëro sisëꞌi uehorovoromo ue gevarujëjo.
29 Jesu iyafutih eo, “Kwa i a not hikwaris. Anayabin Buk Atamanin men kwaso’ob, naatu God ana fair auman men kwaso’ob.
30 Ëhesi bëhoho vuovëꞌëro riꞌöruomoꞌiröhe maja rovëꞌiroho vaboroho baruoho bogo masurovoꞌi aneraehu öꞌidöre ma-raromaruëhi ëhi raromoꞌaruëjo. Ëhuni ë magonahehu di ahuꞌo hiꞌiröhe jö ue gevarujoho bëhi rumoꞌe höjo.
30 Anayabin morobone hinamimisir ana veya tounamatar maramaim tabina’e tema’am na’atube bairi boro hinama.
31 Ëjöho jemëro uvaruje höjo: Vuovëꞌe ariböviehu riꞌöꞌiröhe jöho sareri jöe höjo. Ëho bogo sareri jöehu jioꞌi jö mae höjo. Ëhesi bëhoho vuovoromo riꞌöꞌiröhe jöho God-ro jemëni jövamu hesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo:
31 Naatu morobone hinamisir maiye isan God eo Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin ei en? God iti na’atube eo,
32 Na Abraham Isaac Jacob ëhi muebejëvaje ae jevajëjo. Jemë rabëni ë jö hesi bëhoho bogo avoho baejarije höjo. God-hu Abraham Isaac Jacob muebejëvaje jö hesi bëhoho jabumë vuovoromo bogo ioroꞌioremuoho barëꞌi vaꞌo raromego muebejëvaje höjo. God bogo vuovoromo ioroꞌioremu barëjëꞌe aribövioho muebejëvoꞌibejajo. Aꞌi hu vuovoromo vaꞌo raromarue aribövioho iae muebejëvaje höjo.
32 ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’ Nati God i sabuw yawasih hai God men sabuw murubih hai Godamih.”
33 Iesuro Sadducee aribövioho ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe heromo jöe barëjëvadeje.
33 Sabuw rou’ay gagamin iti tur hinonowar, hifofor men kafaita, anayabin abisa bi’obaiyih i tur anababatun.
34 Ëhiꞌamu Pharisee ariböviohuro hejare uvavamu: Iesuro jö mae jövamu ëhuro Sadducee aribövioho jö mana majahiꞌiröhoho bogohö uvavamu hegoro gagovorovareje.
34 Jesu tur eo Sadducee sabuw hai tur etei rabirab ana maramaim Pharisee sabuw hi’itin. Basit etei hina hita’imon.
35 Gagovorovonugoromo Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro Iesuare dëho bijioho gaꞌirögoro riꞌöromo uavadeje:
35 Wanawanahimaim ofafar so’obayan orot ta na Jesu ikubibiruw eo,
36 Tisajo. God-hu bojamuijade jögore ahoꞌo jioꞌamajoho di jöho börömoho höjo.
36 “Bai’obaiyenayan, obaiyunen tur menatan i gagamin ofafar etei wanawanahimaim?”
37 Börömoho höjamu uavadeje: Jasi dë vövöbajoꞌe aruꞌahe uehore ahoꞌobëhe Bada jasi God ma-hu gemu bojaminëjo.
37 Jesu iya’afut eo, “Regah, a God isan dogor tutufin etei, a not tutufin etei, naatu biya tutufin etei iniyabuw.
38 Ëho jö börömo börömoho jiëꞌego ëho nuniroho höjo.
38 Iti ofafar i gagamin naatu ofafar ana ukwarin.
39 O ë jö hesi bëhirohuꞌo iae gemuoho höjo. Jaehu jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo.
39 Naatu ofafar bairou’abin i iti. ‘Taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’
40 Dë vövöbajoꞌe ahoꞌo God bojamiꞌirane jöhuꞌo jasi ae gemuoho rajahiꞌirane jöhuꞌo bëhoho jëvajëjo. God-are surire jö Mosesꞌo jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌiorohuꞌo jajivoꞌamaroho ëho ado sirinoꞌoho jioꞌamajëjo.
40 Moses ana ofafar tutufin etei naatu God ana dinab oro’orot hai bai’obaiyen etei i iti ofafar rou’ab tebi’ukwarih.”
41 Iae Pharisee ariböviohuro gagovoruomamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje:
41 Pharisee sabuw hiru’ay hita’imon, basit Jesu ibatiyih
42 Böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho jemë diehi uehorovarujëjo. Hu rahuare ujoho höjo. Uavareje: Hu David-are ujoho höjo.
42 eo, “Kwa a notamaim Keriso isan mi’itube kwanotanot? I boro orot yait natun?” Naatu i hiya’afut hio, “Keriso i boro David ana agirane nan.”
43 David-are ujoho höjamu uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho God-are Aruꞌahoho rabëni uavamu David-ro böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho Bada uavade höjo.
43 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Bo aisim Anun Kakafiyin ana fairamaim David iwanasum, Regah isan eo,
44 Ëhesi jöho David-ro God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God Badaro nasi Bada uavade höjo:
44 ‘Regah au Regah isan eo, Umau au asukwafune kumare inama’am. Ana maramaim ayu boro anatit a kamabiy sabuw anabow babamaim anaya.’
45 Ëhesi bëhoho böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho David-ro jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada höjo. Bada hö uvëꞌe jiaje ëhuni nadi uvorëjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho ma-David-are uje höjo.
45 “David Roubininenayan orot isan i ana Regah rauw eo, imih men karam Roubininenayan orot i David ana agir narauw nao.”
46 Ëhi uëvamu aehu Iesu mana uaꞌiröhoho bogo eni jëvadeje. Bogo eni jëvamu ijonö jöe gö gö ua gaꞌiëꞌaroho juhuonivoromo vuonugareje.
46 Men yait ta Jesu ana tur wan yimih. Nati ana veya’amaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.