Mateus 21

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iae Iesumëro vaꞌo Jerusalem bëhire vaꞌoromo Olives Dahorure Bethphage amoꞌere ajio suorovareje. Suorovoromo Iesuro ijorajoho niöꞌi rëmöꞌöromo
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 uëvadeje: Arue jemesi nunörire amohuro vaꞌohëjo. Vaꞌo höröꞌi gaꞌaꞌarujëjo donkey-oho harihohuꞌo benugëꞌe jioꞌiramu. Benugëꞌe jiego jiovoromo huꞌiraejëvo ruerëjo.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 O aehu jö uëvëꞌiroho uarëjo: Badaro ave mioho nimoꞌego ëhuni huꞌiraejëvo vaꞌaruëre. Ëhi uaꞌiramu iae ma-burëro uëꞌaꞌajëjo: Ëhi ëꞌohëjo.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Röhu ëhi ëꞌiröhe mu hesi bëhoho God-are surire jö jajivarëhi ëhi jioröhego. Jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro uëvadeje:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 Jemëro Zion amo rajoho ëhi uërëjo:
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Amo Iesuro hesi ijorajoho rëmöꞌöjamu vaꞌoromo Iesuhu uëvadëhi ëhi ëꞌareje.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Ëhiꞌoromo ë donkey niöꞌioho vëmohuꞌo harihohuꞌo huꞌiraejëvo rueromo niögoho jabesi dejore ruahoꞌamo bahijamu gagorovo Iesuro ë ajio hijadeje.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Hijamu ae ahoꞌobëhe a ioroꞌiorohuro niögoho örire ahahobe vaꞌi a ioroꞌiorohuro ijo rude tarivoꞌamoromo ahahobe vaꞌareje.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Iesuare nuninö vaꞌoruomadohuꞌo dejonö rueruomadohuꞌo ma-darugoꞌo uvoruomadeje:
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Ëhiꞌamu Iesuro Jerusalem amore höröjamu gavëꞌi amo raje ae magonahe ahoꞌobëhe tiötiövoromo uëvareje: Ëho rahuo höjo.
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Rahuo höjamu Iesuꞌo rueruomade ariböviohuro uëvareje: Ëaho Galilee saꞌare Nazareth amore hiromo jö God-aro baeromo majahuijaje aho höjo.
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Ëhiꞌamu Iesuro God-are amo börömore vaꞌadeje. Vaꞌi gavade aëro bövie biseꞌe imoꞌamamu rarovöꞌöjëvadeje. Rarovöꞌöjëvoromo gavade aëro saꞌa göre göre jioromo rovare aribövi jabesi ijo bajoho ujuohoꞌi amo börömo hesi ijo bajoho iꞌimëmamu gëgorovo jabesi mu maratuoho huotovöꞌöjëhoromo ugo imoꞌamarue aribövi jabesi arëtohuꞌo huotovöꞌöjëhadeje.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Huotovöꞌöromo uëvadeje: God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God nasi osaho aëro uvoruomoꞌajëjo: Ëho God-are örire jö atoꞌiröhe osaho höjo. Ëhi uvëꞌe höjo röhu jemëro mu sisë ëꞌëꞌëro ëhuro ave osaho vajiohuꞌe ariböviehu gurihirovarue juju gagoho vaꞌëne höjo.
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Ëhi uëvamu nuni sisëꞌe höru sisëꞌe aribövioho God-are amo börömore rueruomamu Iesuro avohëvadeje.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Avohëvamu gagorovo priest masijohuꞌo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo gavare Iesuro ëhi jiëꞌe mu masijoho vaeꞌamamu hejare asisöꞌëro uvoꞌi arijavamu: Ave aho David-are ujoho böröme vaeromo rovajoho mabëhë uvoruomamu hegorovo dë vörönimoruomadeje.
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Dë vörönimoruomoromo Iesu uavareje: Arue asisöꞌehu jö sisë uvoruomajoho na ja hejanuëjo o bogajo. O bogajamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ioꞌajo. Iae na hejajëjo. God-are jöho surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God jero asisöꞌohuꞌo asisöꞌo inino mahuꞌo avohëvëꞌego jasi ihoho mabëhe uvoruomaje höjo. Ësurire jöho rabëni bogo avoho gavarije höjo.
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Ëhi uënugoromo Iesuro ë rëmoromo Jerusalem amore jioromo vaꞌoromo Bethany amore höröromo vahie gemu ë hijadeje.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Hijëꞌëro sisonuvamu gagorovo Iesuro Jerusalem amo börömore vuonoröꞌö vaꞌi vaꞌadeje. Örire vaꞌamu hömadeje.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Hömamu vaꞌihö gavade mesoho öri ionire namijamu gagorovo bëhire vaꞌoromo gavadeje bajoho bogojioꞌi ma-hano ruduꞌemu jiamu. Ma-hano ruduꞌemu jiamu gagorovo mesoho uavadeje: Ijoho nadi bajoho raenëjo. Ëhi uavamu gagorovo mesoho ma-burëro sahorijadeje.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Sahorijamu gagorovo Iesuare ijorajoho jaburo tiöromo uavareje: Diehiꞌego mesoho ma-burëro sahorijajëjo.
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Sahorijajëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë bogo uehore niöꞌi baeꞌirögoro God gemu mae uehorovëꞌoho naehu meso avohode ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho eni jëvoꞌajëjo. Röhu bogo ëhemuoho vaeꞌi ave dahoru uavëꞌoho: Riꞌöromo vaꞌo jovo börömoro buꞌörovonë uavëꞌoho iae ëhi jioꞌaꞌajëjo.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 O rabe rabe God ua gavëꞌoho mae uehorovoromo uvëꞌoho: God-ro ajemiꞌajë uvëꞌohuro ëhuro iae baeꞌaꞌarujëjo.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Ëhi uënugoromo Iesuro God-are amo börömore ajiomadeje. Ajiomoromo God-are jö bëhoho ae röjëhijadeje. Röjëhijamu priest masijohuꞌo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo rueromo uavareje: Jaehu God-are amo börömore hiromo mue gö gö vaejanuoho diehi jiëꞌe daruge javoromo o raro darugoho bojamijëꞌëro ëhi jiëꞌe muoho vaejanue höjo.
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Vaejanue höjamu Iesuro uëvadeje: Nasi darugo hesi jö ue gevarujoho naꞌo jemë jöe gemu uë gëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu mana uevëꞌoho naro jemë uëꞌejöjo: Na ëhi jiëꞌe darugohuro muoho vaejaje höjo.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 John-hu bapataeto vaejavuonövadoho ë darugoho dinöꞌe baejade höjo. Na God-ro o ma-aëro darugoho bojamijëꞌëro ëhioho ëꞌonövade höjo. Ëꞌonövade höjamu rue a masijohuro Iesu diehi mana uaꞌiröhe jöho jabesi mevoromo uarovareje: Noehu uavëꞌoho God-ro John darugoho bojamijade hö uavëꞌoho Iesuro uöꞌaꞌajëjo: Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni John bogo ma uehorovarije höjo.
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 O noehu Iesu uaꞌiröhoho: Ma-aëro John uavamu ëꞌade hö uaꞌiröhoho röhu ae ahoꞌobëhe juhuonëmiromo bogo ëhioho uaꞌejarëjo ë hesi bëhoho jaburo uvoruomëꞌëro: John hu jö God-aro baeromo majahuinövade ae hö uvoruomëꞌëro.
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Ëhi uarovoromo Iesu uavareje: Jaehu uö gövuanue jö hesi bëhoho no dadivavuajëjo. Dadivavuajëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho jemëhu uevarije jöho naꞌo bogo uëꞌejöjo: Na ëhi jiëꞌe darugohuro muoho vaejaje höjo.
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 Röhu ave uhu jö heromo diehi uehorovarujoho majehirego na heꞌiröjo. Iae ae gemu hu harihe niöꞌi jëvade höjo. Harihe niöꞌi jëvëꞌëro vavuohuro vaꞌoromo murioho uavade höjo: Jueꞌi jaruvo grape öꞌi bajo muoro vaꞌoromo mue vaejehonëjo.
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Vaejehonëjamu muriohuro riꞌöromo uavade höjo: Na bijönegajëjo. Bijönegajë uanugoromo röhu ijonö avoho uehorovoromo mue vaejahoꞌi vaꞌade höjo.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Ëhiꞌamu vavuohuro vaꞌoromo ijorajoho jöe gemuoho majahiromo uavade höjo: Muoro vaꞌoromo mue vaejehonëjo. Vaejehonëjamu ijorajohuro uavade höjo: Apo iae na vaꞌejö uaromo röhu bogo vaꞌade höjo.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 Ëhi jiëꞌoho di ahuro vavuehu nimadëhioho vaejade höjo. Vaejade höjamu uëvareje: Muriohurajo. Muriohurajamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Vajiohuꞌe tax baejarue ariböviohuꞌo önöꞌe jijiharue magonahohuꞌo ëho jaburo jemë iosirëmiromo urimo God-are aharire vaꞌoromo raromego huro jabumë muebejëvaje höjo.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Rabëni hesi bëhoho John-ro jemesirire rovade höjo öri maho röjëhijego gaꞌirarijego. Rovamu jemëro hu bogo ma uehorovoꞌirögoro vajiohuꞌe tax baejarue ariböviohuꞌo önöꞌe jijiharue magonahohuꞌo ëho jaburo hu mae uehorovoruomade höjo. Mae uehorovamu jemëro ëho garomo röhu bogo avoho uehorovoromo huotorovoromo John ma uehorovarije höjo.
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Röhu uhu jöe göꞌo majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Iae saꞌa arijoꞌe ae gemuëro mure grape öꞌoho bivoꞌamade höjo. Bivoromo ë muoho buore iromo rovaꞌo rojomoromo öꞌi bajo saꞌijovoröhe guaho umoromo mu javue döro vaejade höjo hesi mu ahuro ajio ë hiromo muoho atovoröhego. Ëhi avohoromo gavade eni jiamu gagorovo ae uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi muoho muebejehorëjo. Mueberomo öꞌi bajoho raeromo mavego nasiroho bahiꞌi ioroꞌioroho jemesi ujuohorëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo vaꞌo saꞌa göro ë hijade höjo.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Saꞌa göro vaꞌoromo hijuvo gavade öꞌi bajo urarue majaho dunovamu gagorovo hesi mu vaejaharue aribövioho uëvade höjo: Vaꞌirarijoho mu muebejarue aribövioho uërego nasi öꞌi bajoho iꞌimëmego ujuoheho ruerëjo.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Ujuoheho ruerëjamu hegorovo vaꞌare höjo. Vaꞌoromo suorovamu gëgorovo mu muebejarue ariböviohuro guduamëvare höjo. Guduamëvoromo göho hisuebiꞌi göho ano bamoꞌi göho munëro vajamijamu guomade höjo.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Ëhiꞌamugo mu arijoꞌohuro mu vaejaharue ae göꞌo rëmöꞌöjade höjo mure vaꞌoröhego. Urimo mu vaejaharue ae gemu gemu rëmöꞌöjëꞌëro röhu evaroho ae ahoꞌobëhe rëmöꞌöjade höjo. Rëmöꞌöjamu vaꞌoromo mure suorovamu gëgorovo mu muebejarue ariböviohuro urimo rueruomamu ëꞌarëhi ëhi sisë vaejëvare höjo.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Sisë vaejëvamu ijo tugohoꞌi mu arijoꞌohuro uvade höjo: Arue mu muebejarue ariböviohuro nasi harihoho garomo uvoꞌaꞌaruëjo: Nöruare harihe hö uvoromo ëhuni mae uehorovoꞌaruëjo. Ëhi uvoromo nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo.
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Vaꞌo höröjamu garomo uarovare höjo: Arue rovaje ahuro hesi vavu hesi sionoho bae hesi höjo. Ëhuni ëꞌego ano bamoromo hesi saꞌaho nosi baejarëjo.
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Ëhi uarovoromo ë aho mure jiamu guduamoromo roriꞌo bijimo buꞌöromo anamu guomade höjo. Ëhiꞌare höjo.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Ëhi jiëꞌoho mu arijoꞌohuro mure rovëꞌiroho mu muebejarue aribövi jabesi öriroho diehiꞌëvoꞌajëjo.
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Diehiꞌëvoꞌajëjamu uavareje: Sisë jioruomoꞌego ijumëvo barëromo muoho a maho bojëmiꞌajëjo jaburo mueberöhego. Mueberomo majae eni jiego öꞌi bajoho uroromo hesiroho iꞌimamiröhego.
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Ëhi uëvamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ave uhu jöho God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo:
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Ëhuꞌëro jiëꞌëro naro jemë uëvajëjo: Jemëhu God-are aharire raromoromo hesi mu muebebe rovarije muoho God-ro baeniëhiromo ae gö bojëmiꞌiramu jaburo hesi aharire raromoromo ë muoho mueberomo rae avohoꞌaruëjo.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 [Röhu aehu ë munë döre bejëꞌoho ahoro ahoro baeꞌaꞌajëjo. O ë munëhu a döre berovëꞌoho aho saꞌijovo barëꞌajëjo.]
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Iesuro uhu jöe gö gö ëhi jövamu hegorovo priest masijohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo garomo uvareje: Nosi jöe jövajëromo
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 guduamo bavaꞌiëꞌoromo uvareje: Ae ahoꞌobëhe uvoruomaje höjo: Iesu hu jö God-aro baeromo majahuijaje ae hö uvoruomaje hö uvoromo jabumë juhuonëmiromo vuonugareje.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.