Mateus 19

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Iesuro ë jöho majëhinugoromo Galilee saꞌare jioromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Jordan beromo ioni göre Judea saꞌare rovadeje.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Rovamu ae ahoꞌobëhe mae rihiromoruomamu huro guomo guomoꞌe aribövioho avohëvamu mae jëvadeje.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Ëhiꞌamu gagorovo Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu guaro bevaꞌojöro uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌamoꞌiröhe jögoru hesi jöho no heꞌi naguajëjo. Baruehu rabëni rabëni bijönimoromo vaboro nugöꞌöjëꞌoho na mae o sisë höjo.
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Mae o sisë höjamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemë ave jö adaharijoho rabëni bogo avoho uehorovarujëjo. God-are surire ëhi uvëꞌe höjo: Bövi biseꞌo bamade ahuro aevoromo ahuꞌo magonahohuꞌo bamëvade höjo.
4 Jesus respondeu:
5 Bamëvoromo uëvade höjo: Ëhuꞌëro jiëꞌëro aëro vëmu vavuꞌoho rëmöꞌöꞌi vaborohuꞌo gemu mae hiꞌaꞌajëjo. Vaborohuꞌo hiꞌiramu jabumë niöꞌi jëvadoho röhu gemu jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uvëꞌe höjo.
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ë ahuꞌo magonahohuꞌo bogo hahagu hahagu jioꞌi ma-gemu jëvoꞌajëjo. God-hu mamiꞌe gemuore havoromo muohadoho jemë ma-ae jëvaje nadi tarivorëjo.
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Nadi tarivorëjamu uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌiröhoho sisë hö uövuanuoho röhu ëhi jiëꞌoho Moses-ro rabëni ave jögoroho bojamuade höjo: Vaboro nugöꞌöꞌi nagëꞌoho nugöꞌöꞌirane jöho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo.
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Nugöꞌönëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvobe rovëꞌego ëhuni baruehu vaboro nugöꞌöꞌamoꞌirarije ë hesi öroho Moses bogo tugohade höjo. Röhu niꞌiꞌivadiroho ëhi jiëꞌe muoho bogojiade höjo.
8 Jesus respondeu:
9 Röhu ave jöho na uëꞌiëꞌajëjo. Vaboroho bogo ma-juvëꞌe baruehu ëma nugöꞌöromo magonahe gö masuvëꞌoho ëho bogo maho masuꞌi gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo.
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Ëhi majëhijamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo Iesu uavareje: Ja uövuanuoho: Baruehu vaboro masuvëꞌoho nadi ëma nugöꞌöꞌamorë uövuanuëjo röhu ëhi jiëꞌoho aehu magonaho masuvëꞌoho bogo maho jianovajëjo.
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Magonaho bogo masuꞌi ma-raromëꞌoho ae ahoꞌobëhe ëhi ëꞌëꞌoho bogo eni jioruomoꞌajëjo. God-hu darugo bojëmamu baeruomëꞌoho ë ariböviohuremu ëhi ëꞌëꞌoho eni jioruomoꞌi a ioroꞌioroho bogo eni jioruomoꞌajëjo.
11 Jesus respondeu:
12 Ëhesi bëhoho ae göëro göëro bëhe gö gö uehorovoromo magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌioroho rahare majare sinoho ëhi jëvëꞌëro magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌioroho sinoho tarivëhëꞌëro magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌiorohuro God-hu böröme namiromo muebejëvaje hesi muoho uehorovoromo magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. Ae rahu ëhi jiëꞌe mu vaeꞌirarije darugo baejëꞌoho ëhi vaerëjo.
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Ëhiꞌamu gagorovo aëro asisöꞌoho sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhoromo God uavego ajëmiꞌiröhego. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgareje.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Birëgamu hegorovo Iesuro hesi ijorajoho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromoruomaje höjo.
14 Aí ele disse:
15 Ëhi uëvëꞌëro övoho jabesi simanore bamëhonugoromo vaꞌadeje.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Ëhiꞌamu iae a iꞌe gemuëro rueromo Iesu uavadeje: Tisa na diehi jiëꞌe mu maho vaeromo ëhuro ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Mu ma vaeꞌirane jöho ja rabëni nasi öriroho ue gevanuëjo. God gemu a maho höjo. Röhu mare hiꞌi nagëꞌoho hesi jögoroho ejahonövonëjo.
17 Jesus respondeu:
18 Ejahonövonëjamu uavadeje: Diehi jiëꞌe jögoroho uevanuëjo. Uevanuëjamu Iesuro uavadeje: Nadi aho anonëjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo.
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo.
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Rajahinëjamu uavadeje: Ëjöho iae na e barëjëꞌe jevajëjo. Ëhi ëꞌëꞌe jevajëjo röhu mu göho rabe vaeꞌejöjo ëhuro maro hiꞌirodoho eni jevoꞌiröhe.
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Maro hiꞌiranëro ma-mae javojöro nagëꞌoho vaꞌoromo jasi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
21 Jesus respondeu:
22 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo vavaenimoromo vaꞌadeje.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Vaꞌamu gagorovo Iesuro ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Bövi biseꞌo marohëꞌe aehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho ëhi jiëꞌoho anojiꞌe mae jioꞌaꞌajëjo.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Röhu avehuꞌo uëvajëjo. Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo.
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Anojiꞌe mae höjamu heromo tiötiövoromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo.
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Bogo eni javuajëjamu Iesuro ërimëhoromo uëvadeje: Ioꞌajo. Jemë aëro jëvëꞌëro bogo eni jëvajëjo. Aꞌi God-hu mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho hu eni höjo.
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo. Ëhuni no manaho rabe baeꞌejarëjo.
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Rabe baeꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Maja iꞌoho rueꞌiramu God-are A Maho naro nasi ihoho dö maro jioꞌiramu nasi röho mare hiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌejöjo. Muebejëvoꞌiramu evare nasi ijoraje 12-ho jemëro naꞌo gemu mae arëto göro göro raromoromo Israel rajo nosi agane gö gö 12 jabesi muoho mevo gaꞌaꞌarujëjo.
28 Jesus respondeu:
29 O ae rahu javue öe maꞌine vavue vëme aboji harihuꞌe o saꞌae nasi iho hesi jöëni vuonugoꞌamoꞌi vaꞌëꞌoho ëhi jiëꞌe ariböviohuro bövi mae baeromo ijonö ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Ëhi höjo röhu a ioroꞌiore ahoꞌo nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌi a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌajëjo.
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.