Mateus 19

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iesuro ë jöho majëhinugoromo Galilee saꞌare jioromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Jordan beromo ioni göre Judea saꞌare rovadeje.
1 Jesu iti tur eo in sawar ufunamaim, Galilee ihamiy in Judea wanawananamaim tit, Jordan harew rewan rounane.
2 Rovamu ae ahoꞌobëhe mae rihiromoruomamu huro guomo guomoꞌe aribövioho avohëvamu mae jëvadeje.
2 Sabuw rou’ay gagamin hi’ufunun hinan etei iyawasih.
3 Ëhiꞌamu gagorovo Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu guaro bevaꞌojöro uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌamoꞌiröhe jögoru hesi jöho no heꞌi naguajëjo. Baruehu rabëni rabëni bijönimoromo vaboro nugöꞌöjëꞌoho na mae o sisë höjo.
3 Ofafar bai’obaiyenayah hina Jesu an hitain hibatiy hio, “Orot aawan nasisinaf kakaf isan karam boro nakwahir, naatu na kwakwahir i ofafar e’astu’ub ai en?”
4 Mae o sisë höjamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemë ave jö adaharijoho rabëni bogo avoho uehorovarujëjo. God-are surire ëhi uvëꞌe höjo: Bövi biseꞌo bamade ahuro aevoromo ahuꞌo magonahohuꞌo bamëvade höjo.
4 Jesu iyafutih eo, “Bo aneika God orot babin hairi sinafih himamatar isan Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?”
5 Bamëvoromo uëvade höjo: Ëhuꞌëro jiëꞌëro aëro vëmu vavuꞌoho rëmöꞌöꞌi vaborohuꞌo gemu mae hiꞌaꞌajëjo. Vaborohuꞌo hiꞌiramu jabumë niöꞌi jëvadoho röhu gemu jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uvëꞌe höjo.
5 Tur an i nati imih God eo, “Orot boro hinah tamah nihamiyih, aawan hairi hinita’imon biyah rou’ab, baise hairi hinita’imon biyah ta’imon namatar.
6 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ë ahuꞌo magonahohuꞌo bogo hahagu hahagu jioꞌi ma-gemu jëvoꞌajëjo. God-hu mamiꞌe gemuore havoromo muohadoho jemë ma-ae jëvaje nadi tarivorëjo.
6 Imih hairi men biyah rou’ab baise ta’imon. Abisa God bita’imon men yait ta natarbounih.”
7 Nadi tarivorëjamu uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌiröhoho sisë hö uövuanuoho röhu ëhi jiëꞌoho Moses-ro rabëni ave jögoroho bojamuade höjo: Vaboro nugöꞌöꞌi nagëꞌoho nugöꞌöꞌirane jöho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo.
7 Ofafar bai’obaiyenayah hibatiy maiye hio, “Bo aisim Moses ana ofafar ta kirum eo, ‘Orot aawan kwahirinamih, kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab nan.’”
8 Nugöꞌönëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvobe rovëꞌego ëhuni baruehu vaboro nugöꞌöꞌamoꞌirarije ë hesi öroho Moses bogo tugohade höjo. Röhu niꞌiꞌivadiroho ëhi jiëꞌe muoho bogojiade höjo.
8 Jesu iyafutih eo, “Kwa a tafa’asaramaim, imih Moses ibasit baibin kwahiren isan eo, baise aneika i men iti na’atube ma’ama’amih.
9 Röhu ave jöho na uëꞌiëꞌajëjo. Vaboroho bogo ma-juvëꞌe baruehu ëma nugöꞌöromo magonahe gö masuvëꞌoho ëho bogo maho masuꞌi gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo.
9 Anababatun a tur ao’owen, orot yait aawan anayabin en asir nakwahir, naatu nare babin ta ufun nan hairi hinibiwa’an i bowabow kakafin esisinaf.”
10 Ëhi majëhijamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo Iesu uavareje: Ja uövuanuoho: Baruehu vaboro masuvëꞌoho nadi ëma nugöꞌöꞌamorë uövuanuëjo röhu ëhi jiëꞌoho aehu magonaho masuvëꞌoho bogo maho jianovajëjo.
10 Naatu Jesu ana bai’ufununayah hibatiy hio, “Orot babin hairi hai ma kakaf nati na’atube tama’am, gewasin men hitatabin, monok baibitar hitama.”
11 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Magonaho bogo masuꞌi ma-raromëꞌoho ae ahoꞌobëhe ëhi ëꞌëꞌoho bogo eni jioruomoꞌajëjo. God-hu darugo bojëmamu baeruomëꞌoho ë ariböviohuremu ëhi ëꞌëꞌoho eni jioruomoꞌi a ioroꞌioroho bogo eni jioruomoꞌajëjo.
11 Baise Jesu iuwih eo, “Men orot etei boro iti bai’obaiyen hini’ufununimih, baise iyabowat God rurubinihiwat boro hini’ufunun.
12 Ëhesi bëhoho ae göëro göëro bëhe gö gö uehorovoromo magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌioroho rahare majare sinoho ëhi jëvëꞌëro magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌioroho sinoho tarivëhëꞌëro magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌiorohuro God-hu böröme namiromo muebejëvaje hesi muoho uehorovoromo magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. Ae rahu ëhi jiëꞌe mu vaeꞌirarije darugo baejëꞌoho ëhi vaerëjo.
12 Ef hai yabih moumurih na’in, imih orot men tetatabinamih, afa men tetatabin anayabin afa i yahoh fim, orot afa i yahoh tebowabow, naatu afa i God ana bowabow isan tenotanot, imih men tetatabin. Orot yait iti bai’obaiyen bainamih nakok, basit nab i akisin.”
13 Ëhiꞌamu gagorovo aëro asisöꞌoho sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhoromo God uavego ajëmiꞌiröhego. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgareje.
13 Sabuw afa kek gidigidih Jesu uman tafah tayara’aten yoyoban isan hibow hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Birëgamu hegorovo Iesuro hesi ijorajoho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromoruomaje höjo.
14 Baise Jesu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyau tetit, men kwana’otanih. Anayabin sabuw iyab iti kek hai baitumatum na’atube God ana aiwobomaim tema’am.”
15 Ëhi uëvëꞌëro övoho jabesi simanore bamëhonugoromo vaꞌadeje.
15 Basit Jesu kek tafah yara’aten isah yoyoban sawar, imaibo ihamiyih in.
16 Ëhiꞌamu iae a iꞌe gemuëro rueromo Iesu uavadeje: Tisa na diehi jiëꞌe mu maho vaeromo ëhuro ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo.
16 Ana veya ta orot ta na Jesu ibatiy eo, “Bai’obaiyenayan, sawar menatan gewasin anasinaf boro ma’ama wanatowan anab?”
17 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Mu ma vaeꞌirane jöho ja rabëni nasi öriroho ue gevanuëjo. God gemu a maho höjo. Röhu mare hiꞌi nagëꞌoho hesi jögoroho ejahonövonëjo.
17 Jesu orot iya’afut eo, “Aisim sawar gewasin isan ayu kubibatiyu? God akisinamo i orot gewasin. O inakok ma’ama wanatowan bain ma’amih, basit ofafar ini’ufunun.”
18 Ejahonövonëjamu uavadeje: Diehi jiëꞌe jögoroho uevanuëjo. Uevanuëjamu Iesuro uavadeje: Nadi aho anonëjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo.
18 Orot Jesu ibatiy eo, “Ofafar i menatan?” Jesu iya’afut eo, “Men tura ina’asabun, turanah a’aawah bairi men kwaniwa’an, men inabain, men orot babin afa isah inayanuw,
19 Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo.
19 hinat tamat inakakafiyih naatu o taiyuw isa kubiyabow na’atube taituwa isah iniyabow.”
20 Rajahinëjamu uavadeje: Ëjöho iae na e barëjëꞌe jevajëjo. Ëhi ëꞌëꞌe jevajëjo röhu mu göho rabe vaeꞌejöjo ëhuro maro hiꞌirodoho eni jevoꞌiröhe.
20 Orot iya’afut eo, “Iti ofafar etei asinaf sawar, abisa’awat tema’am boro anasinaf?”
21 Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Maro hiꞌiranëro ma-mae javojöro nagëꞌoho vaꞌoromo jasi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo.
21 Jesu iu eo, “O inakok a yawas baigewasinamih. Basit inan a sawar etei sabuw hai sawaramih initih hinatobon, naatu kabay inab yababan wairafih initih. O inan ini’ufununu, nati na’atube inasinaf maramaim o boro isa sawar nakaram.”
22 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo vavaenimoromo vaꞌadeje.
22 Orot iti tur nonowar ana maramaim yababan auman ana ubar in, anayabin i aurin sawar etei karam.
23 Vaꞌamu gagorovo Iesuro ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Bövi biseꞌo marohëꞌe aehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho ëhi jiëꞌoho anojiꞌe mae jioꞌaꞌajëjo.
23 Naatu Jesu tatabir ana bai’ufununayah iuwih eo, “Tur anababatun au’uwi. Orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.
24 Röhu avehuꞌo uëvajëjo. Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo.
24 Au’uwi maiye camel sou’umaim sorabon isan i fokar, anayabin koun butun gagamin. Ef ta’imon nati na’atube orot sawar wairafin i men karam mar ana aiwobomaim narun, boro isan nafokar.”
25 Anojiꞌe mae höjamu heromo tiötiövoromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo.
25 Bai’ufununayah iti tur hinonowar ana maramaim hifofofor men kafaita. Naatu hio, “Yait i boro yawas nab?”
26 Bogo eni javuajëjamu Iesuro ërimëhoromo uëvadeje: Ioꞌajo. Jemë aëro jëvëꞌëro bogo eni jëvajëjo. Aꞌi God-hu mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho hu eni höjo.
26 Jesu mutufor nuw itih eo, “Sawar etei orot isah i hifokar, baise God isan sawar etei i men fokarihimih.”
27 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo. Ëhuni no manaho rabe baeꞌejarëjo.
27 Basit Peter misir eo, “Kwi’iti, aki ai sawar etei ai hamiyen o abi’ufununi abisa boro anab?”
28 Rabe baeꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Maja iꞌoho rueꞌiramu God-are A Maho naro nasi ihoho dö maro jioꞌiramu nasi röho mare hiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌejöjo. Muebejëvoꞌiramu evare nasi ijoraje 12-ho jemëro naꞌo gemu mae arëto göro göro raromoromo Israel rajo nosi agane gö gö 12 jabesi muoho mevo gaꞌaꞌarujëjo.
28 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Tafaram nabobotabir ana maramaim, Orot Natun boro ana urama’ama bonamanamarinamaim namare. Naatu kwa ayu au bai’ufununayah na 12 auman boro urama’amamaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih kwanama.
29 O ae rahu javue öe maꞌine vavue vëme aboji harihuꞌe o saꞌae nasi iho hesi jöëni vuonugoꞌamoꞌi vaꞌëꞌoho ëhi jiëꞌe ariböviohuro bövi mae baeromo ijonö ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo.
29 Sabuw iyab ayu wabu’umaim hai bar hai me, taituwah, ruburubuh, hinahinah tamahinah hihamiyen ayu tibi’ufununu boro hai yawas tafan ana ya’abar anitih. Naatu yawas wanatowan auman anitih hinab.
30 Ëhi höjo röhu a ioroꞌiore ahoꞌo nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌi a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌajëjo.
30 Baise sabuw iyab boun wan hi’iyon tenan boro hinan hini’uf naatu sabuw iyab hi’uf tenan boro hinan wan hini’iyon. Imih sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am maramaim boro aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.