Mateus 18

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu evare Iesuare ijorajoho jaburo rueromo uavareje: God-hu böröme namiromo muebejavuajoho di ahuro a ioroꞌioroho iosiramuiromo börömoho javuajëjo.
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Börömoho javuajëjamu hegorovo Iesuro aharihoho uvamu rovadeje. Rovamu jabesi nunire huꞌirae barueromo
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë jemesi iho böröme jiojöro uehorovarujoho vuonugoromo huotorovoromo asisöꞌonöꞌe ma-taemo raromorëjo. Jemë bogo ëhi ëꞌëꞌoho God-hu muebejaje öri ariꞌeroho bogo vaꞌo hesi jëvajëjo.
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Ae rahu döre bamorovaruoho vuonugoꞌi ave aharihoho vaꞌëne ma-taemo raromëꞌoho ë ariböviohuro God-hu böröme namiromo muebejëvaje a ioroꞌioroho iosirëmiromo jabumë masijo mae jioruomajëjo.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 Ae rahu aviëhi jiëꞌe asisöꞌoho gemu nasi ihore rajahiromo baejëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 Ae göëro asisöꞌonöꞌe jörume hiromo nasi örire mae uehorovevoꞌajëjo. Ëhiꞌoꞌiramu ae göëro ë aho mu sisë röjahiromo ëhuro na uehorovevaje muoho ijumahoꞌajëjo. Ijumahoromo ëhuro hu iꞌu sisëho baeꞌaꞌajëjo. Mu sisë bogo röjahijajevare evare ë mu sisë röjahijaje a hesi sönöꞌahore aëro iꞌuꞌe munë hitahiohuro tövoromo sö jovore baꞌamego eꞌu ëgobövire bevaꞌoromo jove iromo guomoꞌibejajo ëho ma-jianovoꞌibejajo. Aꞌi ë mu sisë röjahiꞌiröhe ë hesi iꞌuoho börömo bëhe baeꞌaꞌajëjo.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 Saꞌare aribövioho ahoꞌo vaevëꞌe jioruomajëjo göehu gö bijioho gavego sisë vaeröhe muoho jiëꞌego. Ëhi jiëꞌe muoho iae rueꞌaꞌajëjo. Röhu ae rahu ë mu barovëꞌoho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 Jasi övehu o hörehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho övoho o höroho tarioromo buꞌönëjo. Ja öve o höre gemu javamu ijonö vaꞌoromo mare hijëꞌoho ëhuro mae javoꞌajëjo. Aꞌi öve niöꞌi o höre niöꞌi javamu ijonö God-hu ramöꞌöjamu ravemu ravaje vënire vaꞌëꞌoho ëhuro sisë bëhe javoꞌajëjo.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 O jasi nunehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho nunoho jahoromo buꞌönëjo. Ja nune gemu javamu ijonö vaꞌoromo mare hijëꞌoho ëhuro mae javoꞌajëjo. Aꞌi nune niöꞌi javamu God-hu ramöꞌöjamu vëni sisëre vaꞌëꞌoho ëhuro sisë bëhe javoꞌajëjo.
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 Röhu gavëꞌi raromorëjo. Asisöꞌo vaꞌëne ma-taemo raromarue aribövioho bogave nue huodëgoꞌirarijëjo. Rabëni hesi bëhoho jabumë muebejëvarue aneraho jaburo öꞌidöre raromoromo nasi Vavue öꞌidöre hijaje a hesi nuniro raromemu raromarue höjo.
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 [God-are A Ma naehu rovode hesi bëhoho subiröꞌöꞌamëꞌe aribövioho sö rueromo maro nugoꞌamoꞌirodëni rovode höjo.]
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 Röhu ave uhu jö majëhiꞌiëꞌajoho jemë diehi uehorovarujëjo. Ae gemu sheep ahoꞌobëhe 100 jioꞌi gemu sidövoromo ëma juvëꞌoho arijoꞌohuro sheep ioroꞌioroho 99 dahorure nugoꞌamoꞌi vaꞌoromo subiröꞌöjade sheep-oho nahobe juvoꞌaꞌajëjo. Na mae-ëjo.
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Nahobe juvoromo birohëꞌoho evare sheep ioroꞌiore 99 mae raromare jabesi jöënioho ma-bisemu nimorohoꞌi aꞌi ë subiröꞌöjade sheep gemuꞌohunioho nimoroho avohoꞌajëjo. Iae na mae uëvajëjo.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Ëuhu jö hesi bëhoho asisöꞌo vaꞌëne jörume raromarue aribövioho röhu gemu sisëre vaꞌëꞌoho jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro ëhi jiëꞌoho bijönimaje höjo.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 Jaꞌo huꞌo God uehorovaruje öehu riꞌöromo jasi örire sisë vaejavëꞌoho jasi sivue vaꞌoromo jemë niöꞌiro ariromo hesi sisëho avoho majahijego hu heꞌirajo. Heromo huhu ejahëꞌohuro ëhuro jasi öho jasiro barueꞌanuëjo.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 O bogo ejahëꞌoho vaꞌoromo ae göꞌo gemu o niöꞌi huꞌiraejëvoromo ö hesi öroro vuonoröꞌö vaꞌonëjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: Ae rahu ae gö hesi sisë a masijo jabesi nunire majëhijëꞌiroho ae niöꞌi o niöꞌi gemu gavare o hejare jö sisë gemuohuremu majëhijëꞌoho aëro heromo uvoꞌaꞌaruëjo: Iae mae-ëjo. Ëhi jiëꞌe mu sisëho vaejade höjo. Ëhuni ae göꞌo gemu o niöꞌi huꞌiraejëvoromo ö hesi öroro vaꞌoromo hesi jö sisëho mevego jabuꞌo heromo ja ajamiꞌirarëjo.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 O jabesi jöhuꞌo bogo ejëhëꞌoho vaꞌoromo ekaresiaho ë a hesi sisëho huruoho majëhinëjo. O huhu ekaresia jabesi jö ëhuꞌo bogo ejëhamu gavëꞌiroho uvonëjo: Hu a gö vaꞌëne o vajiohuꞌe tax gagovaje aho vaꞌëne höromo nadi gavanovonëjo.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë saꞌare raromoromo öri tugohëꞌoho jemëro ma-mae tugohoꞌiramu Godꞌo öꞌidöre hiromo avoho tugohoꞌajëjo. O saꞌare raromoromo öri avoho jiovëꞌoho jemëro ma-mae jiovoꞌiramu Godꞌo öꞌidöre hiromo avoho jiovoꞌajëjo.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 Röhu ave jöhuꞌo uëꞌiëꞌajëjo. Jemë ae niöꞌi saꞌare ariromo jöe gemuoro uehorovoromo ëninamijëꞌoho nasi Vavue öꞌidöre hijajohuro ejëhoromo jemëhu ëninamijarijëhi iae ëhi vaejëhoꞌajëjo
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 rabëni ae niöꞌi o niöꞌi gemu nasi ihore gemuore gagovëꞌoho naro ë diröꞌore jemëꞌo jevajëro jiëꞌëro.
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Ëhiꞌamu Peter-ro rueromo Iesu uavadeje: Bada nasi öehu nasi örire mu sisë vaeꞌi hijëꞌiroho na majae diminoꞌe uehorovoromo vuonugoꞌi hiꞌejöjo. Na na vae 7 uehorovoromo vuonugoꞌi hiꞌejöjo.
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uavadeje: Na uavajëjo: Bogo vae 7 ëhemu aꞌi vae majae uehorovoromo vuonugoꞌi hiꞌaꞌanuëjo.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 Ëhesi uhu jöho na uaꞌiëꞌajëjo. Saꞌa a börömo hesi mu vaejaharue aribövi jabuhu moni bojamiꞌiröhe suri suri ë saꞌa a börömehu adahoromo ëꞌadëhi God-ro böröme namiromo hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Iae saꞌa a böröme gemuëro hijade höjo. Hiromo hesi mu muebejaharue jabesi suri surioho aevoromo adahoꞌamade höjo. Adahoꞌamamu ae gemuehu a börömo hesi örire 7 million kina bojamiꞌiröhoho huꞌirae barovare höjo.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Barovamu a börömohuro gavade ë aho moni bojamiꞌiröhoho bogo eni jiamu gagorovo hesi aribövioho uëvade höjo: Ëhuni ave aho hesi vaborohuꞌo aboji harihuꞌohuꞌo maho sisëho ahoꞌobëhe ëhuꞌo jemëro ae gö imëvoromo monioho mana baeromo nasi öroro bojemirëjo. Ëhi jiëꞌoho ë mu vaejaje aehu na mana bojemego baeꞌibejodëhi ë monioho naro baeꞌejöjo.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Ëhi majëhijamu hegorovo ë ahuro ague aho hiromo ëninamiromo uavade höjo: Ma-biririvoromo hiromo muebejevonëjo. Iae na ahoꞌo bojami barëꞌejöjo.
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 Ëhi jövamu hegorovo rue a börömohuro huni vavaenimoromo uavade höjo: Iae mae-ëjo. Nadi ijoho bojeminëjo. Iae barëjajëjo. Vaꞌonëjo.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 Ëhi uavamu iae vaꞌade höjo. Vaꞌihö gavade ae gemu huꞌo mue vaeromo a börömo hesi mu muebejahajoho jiamu gagorovo guduamade höjo 12 kina hesi örire bojamiꞌiröhëro jiëꞌëro. Guduamoromo huë husuovahoromo uavade höjo: Nasi monioho bojemijëjo.
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 Bojemijëjamu ague aho hiromo ëninamiromo uavade höjo: Ma-biririvoromo hiromo muebejevonëjo. Iae na bojamiꞌejöjo.
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 Bojamiꞌejöjamu bogo ejahade höjo. Bogo ejahoꞌi guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamade höjo hu ë hibe vaꞌojuvo ë monioho hesi örire bojamiꞌiröhego.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Ëhiꞌamu gagorovo a börömo hesi mu muebejaharue a ioroꞌiorohuro garomo dë vörönëgoromo sisë maro vavaenëgade höjo. Vavaenëgamu vaꞌoromo a börömoho huruoho majahiromo uavare höjo: Ëhi ëhi ëꞌëꞌe höjo.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Ëhi ëhi ëꞌëꞌe höjamu rue a börömohuro jöe nugöꞌöjamu ë mu muebejahaje ahuro rovade höjo. Rovamu a börömohuro uavade höjo: Nasi mu vaejanue aho sareri a sisë bëhe javajëjo. Jero uevëꞌëro ëhuni jaehu moni bojemiꞌiranoho na uehorovoromo vuonugo barëjode höjo.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Naehu jani vavaenimodëhi ja rabëni jasi a göhunioho bogo ëhioho vavaenimane höjo.
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Ëhi uanugoromo ë arijoꞌohuro dë vörönimamu ae uëvamu hegoro mu vaejaje aho guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamare höjo ë hibe vaꞌojuvo monie ahoꞌobëhe bojami barëꞌiröhego.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 Jöho ëhi jiëꞌëro jemë ae gemu gemu jemesi a ioroꞌioro jabesi sisë bogo uhohuꞌo uehorovoromo vuonugëꞌoho nasi Vavue öꞌidöre hijajohuro ë börömehu ëꞌadëhi jemesi örire ëhi ëꞌaꞌajëjo.
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.