Mateus 15

God-are Jögoru I'oho (AOM) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ëhiꞌamu Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Jerusalem jioromo rovareje. Rueromo Iesu uavareje:
1 Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hina Jesu hibatiy hio,
2 Jasi ijorajo ömoꞌömoho nosi a mamiehu bojëmibe rovare jögoroho ahoruomaje höjo. Nosi a mamiehu ëꞌarëhioho jasi aribövioho jovoho övoho bogo ëhioho otehodivorovëꞌe ioho ma-ueꞌaharue höjo. Rabëni ëhioho ëꞌarue höjo.
2 “Aisim o a bai’ufununayah, bai’obaiyen ata a agir hibitit men tebobosiyasiyar, naatu umah sauwena’e ere kato auman bay te’au?”
3 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Röhu jemë rabëni jemesi a mami jabesi muohuremu uehorovoromo ëhuro God-are jögoroho aharuje höjo.
3 Jesu iyafutih eo, “Bo kwa aisim God ana obaiyunen tur kwa’astu’ub uwatanah hai binanakwar kwabi’ufunun?
4 Ëhesi bëhoho God-ro uëvade höjo: Jasi vëmu vavuꞌoho mae uehorovëvonëjo. O jöe göꞌo uëvade höjo: Ae rahu jö sisë jövoromo vëmu o vavu hesi iho ijumahëꞌoho anego guomoꞌirajo.
4 Anayabin God eo, ‘Hinat tamat kwanakakafiyih’ naatu ‘yait hinah tamah isan tur kakafin na’u’uwih i boro hina’asabun namorob.’
5 Röhu jemëro ë jöho ahoromo ae röjëhiromo uëvaruje höjo: Jaehu jasi vëmu vavuꞌo God-are nunire uëvëꞌoho: Nasi maho sisëho ujuohoromo jemë ajëmiꞌibejodoho röhu aveho na God-are ihoro bamëꞌe jevajë uëvëꞌoho
5 Baise kwa a bai’obaiyenamaim, orot ta boro hinat tamat isah iti na’atube inao, ‘Sawar iti o atabibaisi i God ana siwaramih ayai, imih boro men karam anibaisi.’
6 nadi röhu maho huotorovoromo vavuoho ajaminëjo. Ajamijëꞌoho sisë höjo. Vavu ajamijëꞌoho sisë hö uëvarujohuro ëhuro vëmu vavuꞌo mae uehorovëvoꞌirarijego God-hu bojëmade jöho jemëro aharuje höjo jemesi a mami jöho eꞌirovo.
6 Sinaf iti na’atube’eban hinat tamat kwakakafiyih? En! Baise, kwa asinaf iti’imaim God ana obaiyunen tur kwayara’iy kwa taiyuw abai’obaiyen kwabi’ufunun.
7 Sareri sareriꞌe aribövie jëvajëjo. Jö God-aro baeromo majëhijade ae Isaiah-ro jemëhu ëꞌirarije jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo:
7 Wanawan rerekabih! Isaiah i tur anababatunamaim kwa isa eo kirum,
8 Ave ariböviohuro ma-jöꞌëremu God na rajehiꞌi
8 ‘Iti sabuw ufurihiwat ayu tirursagiyu, baise hai notamaim i ef yok na’in tema’am.
9 Jabumë a jabesi jögoroho ae röjëhiromo uëruomaje höjo: Ëho God-are jöe jiaje ejahuorëjo.
9 Hai kwafiren ayu isou i wanawanan nikuwat; men basit orot hai notamaim ofafar hikikirum sabuw kwati’obaiyih hiti’ufunun.’”
10 Iesuro ëhi uënugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ro gemuoro gagovohëromo ro gagovamu uëvadeje: Ave uhu jö uëꞌiëꞌajoho avoho heromo bëhoho baerëjo.
10 Imaibo Jesu rou’ay eaf ayuwih iuwih eo, “Abisa ao kwananutanub kwananowar naatu kwanasinaftobon yabin kwanab.
11 Rabe jöꞌore vaꞌëꞌoho bogo ëhuro aho sisërëꞌamoꞌi aꞌi rabe jöꞌore jioromo suorovëꞌohuro ëhuro aho sisërëꞌamaje höjo.
11 Abisa orot awanamaim erur i men biyan ebobokarit, baise abisa orot awanamaim etitit i biyan ebobokarit.”
12 Iesuro ëhi jövamu hejëꞌëro hesi ijorajoho jaburo rueromo uavareje: Jaehu ë jö majëhijamu Pharisee ariböviehu heromo huë sisë baeruomadoho na ja uehorovanuëjo.
12 Imaibo bai’ufununayah hina Jesu hibatiy, “Pharisee abisa i’o isan hai naniyan ibi’afiy iso’ob?”
13 Na ja uehorovanuëjamu Iesuro uëvadeje: Nasi Vavue öꞌidöre hijaje a hesi aribövioho mure i maehu rijajoho vaꞌëne jioruomajëjo. Ëmure hesi ëma riꞌamaje resu resuoho nasi Vavuohuro jahoꞌamoromo ruruhöꞌöꞌajëjo.
13 Jesu iyafutih eo, “Ai menatan ayu Tamai maramaim men tatanum i boro an wairoron etei na’uy ra’ah.
14 Ëhuni ë resu resu vaꞌëne Pharisee aribövioho ëhi vuonugorëjo. Jaburo nuni sisëꞌe ariböviohuro öroho röjëhijanovarue höjo. Nuni sisëꞌe a göehu nuni sisëꞌe a gö öri röjahijëꞌoho jabumë niöꞌi guare bejëvo vaꞌaꞌajëjo.
14 Nati Pharisee biyahimaim kwanahaiw, anayabin i matah fim na’atube sabuw afa matah fim tibi’unawiyih, naatu boro etei hinan hub hinare.”
15 Bejëvo vaꞌaꞌajëjamu Peter-ro Iesu uavadeje: Röhu jöꞌore vaꞌaje o jöꞌore jioromo suorovaje uhu jö hesi bëhoho huruoho majahuijego no hejarëjo.
15 Peter eo, “Oroubon anayabin kuo anowar.”
16 Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Na jaruvoho ëhi jemëꞌo uehoroho bogojëvajëjo.
16 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa auman boro’ika tur hai yabih men kwaso’obamih?
17 Jemë rabëni bogo garomo uvarujëjo: Rabe jöꞌore vaꞌëꞌoho dëre abueromo dëre jioromo suorovoromo bogo aho ijumëvëꞌe ma-gua gagore vaꞌaje höjo.
17 Abistan awatamaim erur i en kabutitamaim etit naatu en uratane ere’er i kwaso’ob ai en?
18 Aꞌi jöꞌore jioromo suorovaje jöhuro dë vövöbajoꞌere jioromo rojomoromo jöꞌore suorovaje höjo. Suorovoromo ëhuro aho God-are nuniroho sisërëꞌamaje höjo.
18 Baise abisa awatamaim etitit i dogor wanawananane etitit, naatu i boun orot biyan ebobokarit.
19 Ëhesi bëhoho uehoro sisëhuro dë vövöbajoꞌere jioromo rojomego ëhuro ae muoꞌamoruomaje höjo. Gohoꞌamoruomaje höjo. Öëro jijihanovoruomaje höjo. Vajiohëro ujuohoruomaje höjo. Ae sarerëmiruomaje höjo. Ae gö jabesi ihoho ijumoruomaje höjo.
19 Anayabin abisa orot dogoromaim etitit i not kakafin, sabuw rauw morob, turanah a’aawah ufuh na, baiwa’an kwanekwan, bain, baifufuwen, naatu yanuw koutabitabir.
20 Ëhi jiëꞌe mu sisë vaejëꞌohuro ëhuro aho God-are nunire sisërëꞌamaje höjo. Aꞌi övo bogo eguëꞌe i ijëꞌoho bogo ëhuro aho God-are nuniroho sisërëꞌamaje höjo.
20 Iti sawar i boun orot babin ebi’afiy, baise uma sauwena’e ere kato bay ina’aa boro men ni’afiyimih.”
21 Ëhiꞌoromo Iesuro ë saꞌaho nugo vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Tyre amo Sidon amo jiajinö saꞌare ë rovadeje.
21 Jesu nati efan ihamiy naatu in tafaram Taiya Sidon hairi wanawanahimaim bar merar afa imaim tit.
22 Rovamu iae Canaan saꞌa rajo magonahëro ë saꞌare hijëꞌëro rueromo Iesu uavadeje: Bada ja a böröme David-are ujoho javaje nani vavaenimoromo ajeminëjo. Satan-are a sisëro nasi aboji hesi dë gagore abuejëꞌe höjo. Abuejëꞌëro magonahoho sisëꞌi hijajëjo.
22 Canaan babin nati’imaim ma’ama na Jesu isan rerey eo, “Regah, David uwan, kukabibiru; ayu natu babitai i demon kakafih wanawanan hirun hiforatoun hibonawiy bai’akir kakafin maiyow ebaib.”
23 Sisëꞌi hijajëjamu Iesuro bogo jöho uavadeje. Bogo jöho uavamu hesi ijorajo ömoꞌömohuro rueromo uavareje: Magonahoho uavego vaꞌajo. Hu ma-darugoꞌo uvobe nosi ijore ijore rovajëjo.
23 Baise Jesu men babin isan tur ta eo. Imih ana bai’ufununayah hina hifefeyan hio, “Babin ku’u sa’ab en, rerey ufut enan.”
24 Rovajëjamu Iesuro uëvadeje: God-ro saꞌare remöꞌöjade höjo naro rueromo bogo saꞌa gö rajoho ajëmiꞌi aꞌi Israel raje sheep vaꞌëne subiröꞌöꞌamëꞌohemu ajëmiꞌirodego.
24 Jesu iya’afutih eo, “Orot Natun nan i Israel sabuw sheep na’atube hikasiy hima’am akisih isah na.”
25 Ëhi uëvamu ë saꞌa gö rajo magonahohuro ro Iesuare bëhire ague aho hiromo uavadeje: Bada ajemijëjo.
25 Baise babin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah Jesu kwibaisu.”
26 Ajemijëjamu Iesuro uehorovoromo uvadeje: Vëmu vavuꞌehu jabesi aboji harihuꞌo urimo ajëmijaruëhi naro nasi saꞌa rajohemu ëhi urimo ajëmiꞌi rovode höjo. Ëhi uvoromo ë saꞌa gö rajo magonahoho uhuꞌe uavadeje: O-ajo. Noehu aboji harihuꞌo jabesi i ujuohoromo ö harihu mioꞌamëꞌoho ëho bogo maehu höjo.
26 Jesu eo, “Kek hai bay men karam boro tanarouw nare haru hina’aan.”
27 Bogo maehu höjamu hegorovo magonahohuro uehorovoromo uvadeje: Iae na bisemu ioniro saꞌa gö raje jevoꞌego ëhuni bogo ajemiꞌi jöho jövajëjo. Röhu noehu bogo rarovego öehu i ugobajoꞌo ueꞌaharuëhi nani Iesuro naꞌo ëhi ejehoromo nasi abojoho ajamiꞌajëjo. Ëhi uvoromo mana uhuꞌe uavadeje: Bada iae mae-ëjo röhu jabesi öhuro vavu jabesi maratuore jioromo rireromëꞌe i ugobajoꞌoho ueꞌaharue höjo.
27 Babin iya’afut eo, “Turobe Regah, baise bay momosarih tamah ana gemane tere’ere haru tebow te’aa.”
28 Ueꞌaharue höjamu Iesuro uavadeje: Asëꞌe naro ajamijöro uehoro ma-mabëhe barovane höjo. Ëhuni jaehu nimanuëhi ëhi ëꞌejöjo. Ëhi ëꞌejöjamu gavëꞌi abojoho marëjahadeje.
28 Imaibo Jesu eo, “Babin o a baitumatum i ra’at kwanekwan, imih abisa kukokok i namatar.” Naatu nati ana maramaim natun babitai yawas.
29 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Galilee jovo riröre vaꞌoromo dahorure ajiomoromo saꞌaro hijadeje.
29 Jesu efan nati ihamiy naatu Galilee harew kukuf rewarewan remor in, imaibo oyaw ta sisibinamaim yen in tafan mare.
30 Hijamu ae ahoꞌobëhe maho jaburo höru sisëꞌe aho nuni sisëꞌe aho övo höru tövëhëꞌe aho bitaro tövëhëꞌe aho guomo guomoꞌe a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe ëhi ujuoho rueruomadeje. Ujuoho rueromo Iesuhu hijajire saꞌare bahiruomadeje. Bahijamu huro avohëvamu mae jëvadeje.
30 Sabuw moumurih maiyow hai sabuw ah kafikafirih, matah fim, ah umah murumurubih, awah gugih naatu sawusawuwih afa moumurih maiyow auman hibow hina Jesu nanamaim hiya, naatu etei’imak iyawasih. Sabuw matah fim ah umah murubih hina Jesu biyan titit|alt="blind and lame come to Jesus" src="CN01785b.TIF" size="col" loc="Mat 15.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.30"
31 Mae jëvamu ae ahoꞌobëhe garuomadeje bitaro tövëhëꞌe aribövioho mae jioromo jöe atamu övo höruꞌe tövëhëꞌoho mae jëvamu höru sisëꞌe aribövioho mae jioromo jijihamu nuni sisëꞌe aribövioho mae jioromo uherihamu. Ëhiꞌamu gëgorovo jabumë ae ahoꞌobëhe tiöjëvadeje. Tiöromo God Israel rajo muebejëvaje a hesi ihoho döro bamoruomadeje.
31 Awah gugih tur hio, ah umah murubih higewasin, ah kafikafirih hibat hiremor, naatu matah fim higewasin hinuw sawar hi’itah isan, sabuw hifofofor men kafaita. Naatu Israel hai God wabin hibora’ara’ah.
32 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruehë uëromo rovamu uëvadeje: Ave ariböviohuni vavaenegajëjo. Jabumë naꞌo raromobe rovaroho majae niöꞌi gemu barëjëꞌëro ëhuꞌëro i ueꞌahoꞌiröhoho bogohöjo. Ma-dë gagëremu rëmöꞌöjëꞌoho na bijönegajëjo vaꞌego örire nune örijëvojöëni.
32 Jesu ana bai’ufununayah eaf hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Ayu sabuw aitih abiyababan anayabin hina bairi ama’ama veya tounu sawar naatu boun hai efanamaim men abisa ta ema’am boro hina’aan. Ayu men akokok a murumurubih aniyafarih hai ubar hinan. Hinanan boro efamaim bayumih hinigagamat.”Jesu masaw yanamaim eyoyoyoban|alt="disciples distributing bread" src="CN01718B.TIF" size="span" loc="Mat 15.32-38" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.32-38"
33 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jaburo uavareje: Iae ëhi höjo röhu aveho ma-saꞌaemu jiëꞌe öri ariꞌero ae ahoꞌobëhe rovëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌoho no dinöꞌe ioho birohoromo daꞌuojëhiꞌejarëjo.
33 Naatu ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Iti arar yan bay boro menamaim tanab nakaram iti rakit gagamin tana’afuwagiy?”
34 Daꞌuojëhiꞌejarëjamu uëvadeje: Ioho diminoꞌe jëvajëjo. Diminoꞌe jëvajëjamu uavareje: Ioho övo gö mine övo göre niöꞌi visu ininoho ma-gemu gemu javuajëjo.
34 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy bai’ab kwabobotanen?” Hiya’afut hio,
35 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Saꞌaro raromohëjo.
35 Basit Jesu sabuw iuwih me yan himarir.
36 Raromohëromo ie övo gö mine övo göre niöꞌi ujuoho rovarohuꞌo visuohuꞌo ujuohoromo God huë mae uanugoromo atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmamu ae ahoꞌobëhe suvuorëmijareje.
36 Jesu rafiy fafar seven naatu siy auman bow God ana a merar yiy, naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
37 Suvuorëmijamu ae ahoꞌobëhe ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo vitu vituoho gagovoromo esöe övo gö mine övo göre niöꞌi aegamu irijiomoꞌamadeje.
37 Hi’aa etei yah iw, naatu bai’ufununayah bay sabuw hi’aa rebarebah hibiwanen sakasak etei seven hiwanfoten.
38 Amaꞌe ahoꞌobëhe 4,000 jaburo ë ioho visuoho ueꞌahoruomadeje. Röhu magonahe asisöꞌe jabuꞌo ueꞌahareje.
38 Sabuw etei 4000 na’atube bay hi’aa, kek baibin men auman hiyabamih.
39 Ëhiꞌamu Iesuro ë aribövioho rëmöꞌönugoromo boat-re ajio hiromo Magadan saꞌare vaꞌadeje.
39 Imaibo Jesu sabuw iyafarih hinan ufunamaim, wa bai rabon na tafaram wabin Magadan imaim tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.